Škoda Superb i VW Passat baš i nisu toliko super

Ekipa koja za publikaciju Teknikens Värld već godinama sprovodi tzv. „Moose test“ ostala je u čudu na loše rezultate Škode Superba i VW Passata u karavanskoj izvedbi, piše Automobili.klik.hr.

Prošlo je više od dvije decenije otkad je Mercedes A-klase prve generacije svijetu prikazao sve manjkavosti visoke i uske karoserije.

Kada je ovaj Mercedesov mališan po prvi put suočen s idejom izbjegavanja Losa na cesti (što je u Švedskoj sasvim normalna pojava) skoro završio na boku, ovaj je test itekako ozbiljno shvaćen.

Od tog je vremena do danas stotine automobila izloženo čunjevima na stazi i pokušajima ostajanja između istih tokom manevriranja pri većim brzinama.

Neki su jednostavno briljirali nezavisno od brzina kojima su u rukama profesionalaca provozani između čunjića na stazi, dok su se neki drugi tokom testa ponijeli poput lijenih krava.

I tu se mahom radi o predstavnicima klase CrossOvera i SUV-ova za koje javnost misli kako su jako sigurni i super-upravljivi.

Naravno da se u sklopu ovog testa ne ponašaju loše samo ti predimenzionirani pravokutnici poput Nissana Qashqaija, Dacie Duster i katastrofalnog Jeepa Cherokee prethodne generacije.

Sprovodi li Nissan najbizarnije testove?

Loše su prošli i neki prizemljeniji i u teoriji sigurniji pripadnici nekih drugih klasa i kategorija iz svijeta automobila.

A među posljednjima su loše ocjene za držanje ceste u ekstremni(ji)m uslovima dobili Volkswagen Passat i Škoda Suberb aktualne generacije.

Oba su automobila testirana u identičnim karoserijskim izvedbama, odnosno u obliku karavana.

I oba su već pri brzini tek nešto većoj od 70 kilometara na sat ispasti neupotrebljivim i neupravljivim hrpama lima i plastike. Doduše, Passat GTE je prošao mrvicu bolje, dok je Škoda na momente djelovala jako opasno, ali oba automobila nisu ostavila pozitivan utisak tokom „Moose testa“ provedenog od strane ekipe iz Teknikens Världa.

Detalji podrazumijevaju vještački stvorenu putanju koja podrazumijeva nagle pomake „lijevo-desno-lijevo“.

Ideja je zadržati automobil sa svim kotačima na zemlji, te pri manevru čunjića ostaviti tamo gdje jesu. Tj. ne dodirivati ih.

No Passat i Superb u tome nisu uspjeli.

Što se Passata GTE tiče, vozači su za volanom ovog karavana iz Wolfsburga uspjeli stazu proći s tek 68 kilometara na sat, dok je Superb uspio srušiti prve čunjiće već pri brzini od 65 km/h.

Upoređivanja radi, Mercedes-Benz C-klase u karavanskoj je izvedbi projurio ovim malim poligonom brzinom od 74 km/h, BMW serije 3 karavan je uspio proći testiranje sa 77 km/h, dok je Peugeot 508 s grbom i pri brzini od 78 km/h djelovao stabilno i posađeno na cesti.

Mercedes-Benz – Dolazi specijalna edicija C-Klase

Stoga pristranosti u ovom slučaju nije bilo, jer svaki od automobila prolazi testiranje od strane dvojice vozača i uslovi su za obojicu identični – baš kao i brzine kojima se testiraju automobili.

Stoga vrijedi zaključiti kako u današnje vrijeme zapravo i nema striktno definiranih pravila oko toga koji bi automobil na cesti mogao biti odličan, a koji baš i ne.

Iskreno govoreći, s obzirom na sva polja u kojima Škoda Superb itekako briljira, a Passat već decenijama stoji „tu negdje“ s najpoželjnijim modelima unutar klase, malo je tužno gledati kako oba automobila na ovom testiranju itekako pokazuju svoje manjkavosti i „Ahilove pete“.

Ali, ako već ništa drugo, onda je zanimljivo vidjeti da u svijetu automobila i dalje ne postoje striktno definirana pravila i zaključci kakvima su u biti skloni jedino sektaši.