Sankcije Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana ponovo stupaju na snagu, što je uslijedilo nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trampa (Donalda Trumpa) da u maju povuče SAD iz iranskog nuklearnog sporazuma postignutog s glavnim svjetskim silama 2015. godine.
Svjetski mediji pišu kako se posljedice sankcija već osjete te da se očekuje kako će drugi krug američkih sankcija u novembru biti usmjeren na iransku naftu koja predstavlja veliki dio iranske ekonomije.
Sankcije dok Iran ne promijeni politiku
Obnovljene američke sankcije Iranu će se strogo sprovoditi i ostati na snazi sve dok iranska vlada radikalno ne promijeni politiku, rekao je američki državni sekretar Majk Pompeo (Mike Pompeo).
U razgovoru s novinarima, po povratku iz posjete zemljama Jugoistočne Azije, Pompeo je rekao da je predsjednik Tramp odlučan da dovede Iran do toga da se “ponaša kao normalna zemlja”, prenosi Njujork Tajms (The New York Times).
Pompeo je naglasio da su Sjedinjene Države dugo označavale Iran kao državu koja sponzoriše terorizam i rekao kako Iran ne može da očekuje da će ravnopravno biti tretiran u međunarodnoj zajednici dok ne zaustavi takve aktivnosti.
Tramp ponovno uveo sankcije Iranu. Šta sada?
Prema pisanju Vašington posta (The Washington Post) ove sankcije usmjerene su na niz ekonomskih sektora, uključujući automobile, zlato, čelik i druge važne metale, a nakon 90 dana, nove sankcije će biti uvedene za iransku naftnu industriju.
“Sve je ovo odlučeno u maju, kada je predsjednik Tramp formalno odustao od američkih obaveza prema nuklearnom sporazumu. Predsjednik je odbacio procjene UN posmatrača, koji su u više navrata rekli da Iran poštuje odredbe sporazuma, koji je postavio stroga ograničenja na nuklearne aktivnosti ove zemlje. Takođe je odbacio molbe brojnih evropskih saveznika koji su željeli da sačuvaju ono što su vidjeli kao uspješan i teško postignuti dogovor o prestanku širenja nuklearnog programa”, piše Post.
Evropski napori da zaštite svoje kompanije, koje i dalje žele da posluju u Iranu, a time rizikuju da budu obuhvaćene američkim sankcijama, su sve slabiji, navodi list.
Mogućnost da se te kompanije suoče sa “sekundarnim sankcijama” iz Vašingtona mogla bi podstaći napetosti između Sjedinjenih Država i njenih zapadnih saveznika, a to je već natjeralo mnoge istaknute evropske energetske kompanije da ograniče ili u potpunosti prekinu svoje poslovanje u Iranu.
U međuvremenu, u Iranu, mogućnost za ponovno uvođenje sankcija izazvalo je pad vrijednosti rijala, iranske valute.
Službenici Trampove administracije i oni koji zagovaraju oštar pristup Iranu, vjeruju da će sankcije stvoriti dodatni pritisak na Islamsku Republiku i oslabiti režim. Tokom vikenda Tramp je likovao zbog izvještaja o širenju ekonomskih protesta u Iranu, što bi moglo da natjera Iran da pregovara o novom nuklearnom sporazumu, stoji u tekstu.
“Štaviše, usprkos rastućim poteškoćama s kojima se suočava, režim se neće raspasti. Stručnjaci kažu kako sankcije koje se ponovo aktiviraju, manje guše od onih koje su bile na snazi prije potpisivanja nuklearnog sporazuma. I dok evropski partneri nevoljno obraćaju pažnju na pritisak Bijele kuće, ključni uvoznici iranske energije, uključujući Indiju i Kinu, neće na to pristati tako lako”, piše vašingtonski dnevnik.
Iran slabi pravila o deviznom kursu kako bi suzbio nove američke sankcije
Iran je najavio ublažavanje deviznih propisa kako bi suzbio američke sankcije usmjerene na automobile, zlato i metale, piše Fajnanšl Tajms (Financial Times).
Centralna banka Irana objavila je u nedjelju mjere za raspodjelu subvencionisane čvrste valute, uključujući američke dolare i eure, za trgovanje osnovnim robama i farmaceutskim proizvodima, te dopuštanje neograničenog priliva tih valuta, kao i zlata, bez oporezivanja.
Banka će takođe ponovno otvoriti devizna tržišta nakon proteklog mjeseca kada je mjenjačnicama zabranjeno da kupuju ili prodaju čvrste valute.
Očekuje se kako će prava noćna mora za iransku privredu nastati u novembru kada SAD nameće drugi krug sankcija na izvoz nafte-koja predstavlja sigurnost zemlje-i transakcije sa centralnom bankom.
Napetosti sa Sjedinjenim Državama podstakle su političke sukobe u Teheranu s centralizovanom vlašću Hasana Rohanija koju optužuju za loše ekonomsko upravljanje.
“Tvrdolinijaški članovi iranskog parlamenta pozvali su ga u zakonodavni organ da odgovori na pitanja o ekonomskim teškoćama, što je redak potez protiv predsjednika u Islamskoj Republici”, piše list.
Kombinacija stranih prijetnji, unutrašnje borbe za prevlast i javnog nepovjerenja u državu kreirali su krizu za Islamsku Republiku, a protivrežimski protesti postali su uobičajeni širom zemlje, ističe Tajms.
Iranci prave zalihe zlata
Prema pisanju Vol Strit Žurnala (The Wall Street Journal) cijene zlata u Iranu rastu kako plemeniti metal postaje zaštita od slabljenja valute i uticaja sankcija.
Stoga, piše ovaj list, Iranci gomilaju zlato kao zaštitu od urušavanja lokalne valute i visokih troškova života, budući da su SAD spremne da nametnu ekonomske sankcije Iranu, podižući cijenu metala do rekordne u Teheranu.
“U utorak, neposredno nakon ponoći, prema istočnoameričkom vremenu, Trampova uprava namjerava ponovo da uvede prvi talas ograničenja koja su bila ukinuta na osnovu iranskog nuklearnog sporazuma, sporazuma postignutog za vrijeme Obamine uprave koji je Iranu ukinuo sankcije u zamjenu za smanjenje nuklearnog programa“, navodi američki list.
Zabrinuti zbog nestabilne ekonomije i podstaknuti vladinom prodajom zlatnika, Iranci su nedavno svoje uštede počeli da pretvaraju u zlato, čak i dok su cijene bile vrtoglavo visoke, stoji u tekstu.
Potražnja za zlatnim polugama i kovanicama u Iranu utrostručila se u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navodi se u izvještaju Svjetskog savjeta za zlato. Iranska centralna banka je iskovala stotine hiljada novih kovanica, ukupno, više od 60 tona zlata kako bi zadovoljila potražnju. Ovaj potez nije imao mnogo uticaja osim što je povećavao potražnju za metalom.
Prema pisanju ovog medija inflacija i nezaposlenost su ove godine udvostručeni, a očekuje se da će ekonomija sljedeće godine slabiti zbog djelovanja sankcija. Još alarmantnije, iranska valuta, rijal, ove godine je zabilježila rekordno slabljenje-trenutno se trgovalo na približno 101.000 po američkom dolaru u poređenju s oko 43.000 u januaru, prema Bonbastu, koji prati neformalne kurseve.
Očekuje se kako će drugi krug američkih sankcija u novembru biti usmjeren na iransku naftu i pomorsku industriju. Američki pritisak na azijske potrošače već je doveo do smanjenja prodaje sirove nafte koja predstavlja veliki dio iranske ekonomije.
