Na sjednici Senata Univerziteta Crne Gore, na prijedlog vijeća Medicinskog fakulteta, Plaketa Univerziteta Crne Gore, kao nagrada za završene studije sa najboljim uspjehom iz oblasti društvenih nauka, dodijeliće se na naknadno organizovanoj prigodnoj svečanosti i dodjeli plaketa i diploma, studentu Medicinskog fakulteta, Blagoju Babiću (10,00).
O značaju ovog priznanja, zalaganjima tokom studija, motivaciji, planovima za budućnost i savjetima za mlade kolege razgovarali smo sa njim.
“Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam proglašen za najboljeg studenta za oblast medicinskih nauka. Ova nagrada predstavlja najveće priznanje za sve ono što sam uradio u toku studija, daje podstrek za dalje učenje i usavršavanje, ali i motivaciju za postizanje još boljih rezultata u daljem radu”, rekao je student Babić.
Najveću motivaciju tokom studija, kaže on, predstavljala je činjenica da ljekarska profesija daje mogućnost da liječimo ljude i spašavamo živote, a veći i bolji motiv od toga nije potreban.
“Medicina zImageahtijeva puno truda, rada, odricanja, posvećenosti i požrtvovanja, ali sa druge strane pruža brojne mogućnosti. Možete se baviti naukom, raditi sa pacijentima, baviti se promocijom zdravlja itd. To znači da za studenta medicine nakon završenih studija uvijek postoji dobra prilika za dalje napredovanje i usavršavanje u raznim pravcima”, kaže Babić.
Na Medicinskom fakultetu, u toku studija, bio je angažovan kao demonstrator na predmetu Medicinska fiziologija. Mogućnost prenošenja znanja drugima predstavlja mu posebno zadovoljstvo.
“Radi se o bazičnoj grani medicine koja predstavlja svojevrsni osnov medicine kao cjelovite nauke. Prenošenje znanja na studente me je naučilo da pristupam na različite načine medicini. Kroz ovaj vid angažmana još više sam zavolio nauku”, dodaje student.
Pored toga, u toku studija je, kako kaže, učestvovao na velikom broja seminara, predavanja i naučnih skupova iz različitih oblasti medicine i srodnih oblasti, a ističe učešće na najvećem skupu studenata medicine u Crnoj Gori koji je organizovala studentska organizacija MoMSIC (Montenegrin Medical Student International Committee) pod pokroviteljstvom IFMSA (International Federation of Medical Students’ Association).
Njegova želja je da u predstojećem periodu, kroz adekvatnu specijalizaciju, usavršava svoja medicinska znanja i vještine.
“Volio bih da jedan dio svog daljeg učenja i usavršavanja provedem na nekim od vodećih evropskih i svjetskih medicinskih centara. Želim i da nastavim svoje akademsko usavršavanje, najprije kroz doktorske studije, a zatim i kroz angažovanje u nastavi na Medicinskom fakultetu UCG”, rekao je Babić.
Budućim studentima Medicinskog fakulteta UCG poručuje sljedeće: “Trudite se i učite, jer je znanje najveće bogatstvo koje čovjek može imati i glavni pokretački motor svakog društva, a samo učeni ljudi su kadri za velika djela. Takođe je važno da vjerujete u sebe i ne odustajete od svojih ciljeva. Prije svega, volite ono čime se bavite, jer kada čovjek voli ono što radi tada ništa nije teško. Zato, samo naprijed!”
Samo malo udjite u analizu. Nema fakulteta na UCG, a tesko i na UDG, da ima toliko studenata sa prosjekom 10.00, i iz godine u godinu kao na Medicinskom fakultetu. Na ETF, Gradjevini, Farmaciji, Pravnom i Ekonomskom fakultetu je to prava rijetkost koja se desi jednom u 5 generacija. Meni nešto tu nije jasno.
Možda što su tu dobri studenti, koji znaju šta hoće, a ne zalutali studenti jer nisu znali šta da upišu, ili su zadovoljili želje svoje rodbine šta da studiraju, pa sada ni makac.
Upoznao sam vrhunske studente i sa medicine , i sa ostalih , i primjetna je razlika u “pokretnom mehanizmu ” medicinara i ostalih . Ne postoji vise zvanje od doktora ( nisam doktor niti ista iz te oblasti ) , i kad se poklopi ljubav ka nauci sa zeljom da budes najbolji , medicinari se ipak izdvajaju od ostalih .
Jako je plitko reci da jedina ljubav prema profesiji se radja samo prema medicini, a jos pliće da dobri studenti upisuju samo medicinu. A ako cete u srž – na Medicinskom fakultetu u Beogradu se upise oko 600 studenata (da ne govorimo o razlici u kvalitetu), dok na našem svega nekih 100, i opet kod nas po godini ima oko… Više »