Društvo

CG krajem ove decenije može ući u zonu negativnog prirodnog priraštaja

Iako Crna Gora uspijeva da održi pozitivan prirodni priraštaj, što nije slučaj sa nekim državama regiona, projekcije kretanja stanovništa na dugi rok ukazuju da već koncem ove decenije možemo zaći u negativnu zonu, odnosno u situaciju da broj umrlih i onih koji su se odselili prevaziđe broj rođenih i doseljenih.

Takva je slika već sada evidentna kada se posmatra situacija na nivou opština. Gotovo u polovini crnogorskih gradova prirodni priraštaj je negativan, a situacija je, prema podacima Monstata, najteža u Pljevljima i, generalno, na sjeveru zemlje.

Scenario do 2060.

Prema dugoročnim projekcijama, u slučaju da se na nivou iz 2011. godine zadrži nivo fertiliteta, mortaliteta i migracija, broj umrlih bi već 2020. godine premašio broj živorođenih. To pokazuje istraživanje Monstata pod nazivom Projekcije stanovništva Crne Gore za period 2011-2060. godine.

U različitim scenarijima koje sadrži ova projekcija, populacija Crne Gore bi u 2061. godini mogla da se kreće između 747 hiljada (varijanta visokog fertiliteta) do 469 (konstantna varijanta).

“To, s jedne strane, znači da bi u poluvjekovnom periodu ostvarenje samo „maksimalne varijante” (značajno povećanje fertiliteta, smanjenje mortaliteta, pozitivan migracioni saldo) uslovilo povećanje stanovništva zemlje od 127 hiljada stanovnika u odnosu na 1. januar 2011. godine (620 hiljada)”, navodi se u projekciji.

Trenutna situacija pokazuje sljedeće: prošle godine prirodni priraštaj u Crnoj Gori iznosio je 1,8, prije dvije godine 1,7 promila.

U 2014. godini iznosio je 2,4 a prije deset godina 4,5 promila. Početkom ovog vijeka dosezao je 5,5 promila, dok je deceniju ranije bio čak 9,7. Ako se vratimo 50 godina unazad, prirodni priraštaj prevazilazio je 20 promila.

Brojke i odgovori

Brojke jesu neumoljive ali, koliko god da se ovo pitanje vezuje za ekonomske razloge, teško se može povući paralela, smatraju stručnjaci, uz argumentaciju koja problem osvjetljava iz sasvim drugog ugla.

Prema riječima psihologa Marka Minića, ekonomska razvijenost i nivo životnog standarda su zavodljivi parametri koji nam se, kada govorimo o natalitetu, nameću kao prve asocijacije.

“Inicijalna logika je da se ljudi koji žive u zoni komfora ranije odlučuju da imaju djecu, a pošto su materijalno obezbijeđeni, da imaju i brojnije potomstvo. Međutim, podaci o stopi nataliteta u društvima sa visokim standardom govore upravo suprotno, pa se ekonomska razvijenost ne može uzeti za odlučujući kriterijum u objašnjavanju stope nataliteta”, ističe on.

Prema njegovim riječima, na nisku stopu nataliteta više utiče talas „modernog doba“, koji nas je nekako nespremne zapljusnuo, a koji propagira kulturu hedonizma, niskog frustracionog praga, individualizma i samodovoljnosti.

“Čini se da je klatno koje je kod nas do nedavno bilo zategnuto u pravcu patrijarhata, trpljenja, dijeljenja i (samo)odricanja, otišlo u drugi ekstrem. U terapijskoj praksi sam u prilici da sve češće čujem poruke koje dobijaju mladi ljudi i koje ugrađuju svjesno ili nesvjesno u svoj psihički sistem (,,uživaj dok se ne udaš/oženiš“; „uživaj dok ne rodiš dijete“, ,,kad dođu djeca, možeš zaboraviti na sebe“… itd), kojima se majčinstvo izjednačava sa žrtvovanjem, zbog čega mladi parovi prolongiraju planiranje potomstva do granica biološkog sata i imaju jedno ili nijedno dijete”, pojašnjava Minić.

Preduslovi

Kada se stvar posmatra na nivou institucionalnog odgovora, pitanje nataliteta svakako je stvar šireg društvenog promišljanja i strategija.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja ukazuju na taj širi kontekst dok u svom domenu, kako navode, u pojedinim oblastima na posredan način pomažu porodicama kada je u pitanju rađanje djece, zdravstvena zaštita, obrazovanje, stambena politika, poreske olakšice i dr.

“Porodični zakon Crne Gore članom 7 propisuje da je pravo svakog lica da slobodno odlučuje o rađanju svoje djece, a kao roditelja da stvara mogućnosti i obezbjeđuje uslove za njihov zdrav psihofizički razvoj u porodici i društvu”, podsjećaju iz Ministarstva.

Prema tim odredbama, država je dužna da mjerama socijalne, zdravstvene i pravne zaštite, sistemom vaspitanja, obrazovanja i informisanja, politikom zapošljavanja, stambenom i poreskom politikom, kao i razvijanjem svih drugih djelatnosti u korist porodice i njenih članova obezbjeđuje uslove za slobodno i odgovorno roditeljstvo.

“Navedena odredba zakona ukazuje da je potreban multisektorski pristup kada je u pitanju natalitetna politika. Oblast socijalne i dječje zaštite je prije svega usmjerena na zaštitu porodice i pojedinca, pa samim tim i djece, koji su u riziku. Rizik se prije svega odnosi na materijalno stanje, zdravstveno stanje, zaštitu djece bez roditeljskog staranja, zaštitu djece sa posebnim potrebama, zaštitu od nasilja i dr”, pojašnjavaju iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Ideja potomstva u konfliktu sa modernim dobom

Minić slikovito ističe da ideja potomstva u današnjem, „modernom dobu“ predstavlja veću prijetnju željama, ambicijama i ličnim prohtjevima mladih osoba nego ikada ranije.

“Dakle, prioriteti su se promijenili i mladi su sve manje spremni da suspenduju na određeno vrijeme sopstveni hedonizam, želje, ambicije, na račun poroda, ostajući tako ,,vječite djevojčice i dječaci“. I tako, onda loša ekonomska situacija dođe kao odlična racionalizacija da se nikad ne odraste”, navodi on.

Prava od značaja za politiku nataliteta

Sama oblast socijalne i dječje zaštite koncipirana je na način da se prava iz te oblasti propisana Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti odnose na porodice, odnosno pojedince koji su u riziku, podsjećaju iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. I pored toga, postoje prava za koja se dijelom može reći da imaju uticaja na natalitetnu politiku.

“To je pravo na naknadu za novorođeno dijete, refundacija naknade zarade za porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo i naknada po osnovu rođenja djeteta. U oblasti rada propisana su određena prava za zaposlene koja se odnose na period trudnoće, porođaja i njege djeteta. U oblasti zapošljavanja takođe se vode aktivnosti vezane za zapošljavanje što značajno utiče na materijalni položaj porodice i obezbjeđuje uslove za slobodno i odgovorno roditeljstvo”, navode iz Ministarstva.

Ž.N.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Anonimus
Gost
Anonimus

Vjerovatno je tendencija pada nataliteta tačna. Ali sve što ‘proračunava’ MONSTAT je, pokušaću da budem politički korektan, nepotpuno, i odgovara onome ko je ovo naručio. Jedan bitan faktor je i emigracija a, što da ne, i imigracija sposobnih ljudi u CG. Da li su to proračunavali? Nisu, jer se takva evidencija ne vodi zvanično.

Kiki
Gost
Kiki

I kad se pogleda, sa kako vaspitanom djecom bi se podizalo moje dijete..islo u skolu igralo se …nekako mi se smuci.

Dejo 6 mil 🌴🌵
Gost
Dejo 6 mil 🌴🌵

Minicu nadji mi ti ženu koja će me voljeti 😂😂👍🍁🌍🌎🌏

Send this to a friend