U Crnoj Gori godišnje se iskoristi 460 miliona plastičnih kesa, dok svaki građanin prosječno koristi njih 730 podaci su Eurostata, dok su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma nedavno saopštili da je udio plastičnih kesa u kućnom otpadu 0,4 odsto, piše Pobjeda.
Reciklažni otpad, prema podacima ovog ministarstva, je oko četiri odsto, a 85 odsto otpada je miješani obični otpad. Projekt koordinatorka u organizaciji Zero Waste Montenegro Olga Sanina, u razgovoru za Pobjedu, upozorava da svim ovim podacima treba dodati i stotine neslužbenih deponija i kućni otpad zatvoren u plastične kese i ostavljen na ulici. Vjetar koji je tokom vikenda, ali i ovih dana, neprestano duvao pokazuje, prema njenim riječima, pravi ekološki status Crne Gore.
“Situaciju pogoršavaju uobičajeni sjeverni vjetrovi uz koje i pravilno sakupljen otpad u kontejnerima, odnosno lagane plastične kese završavaju u grmu, na drvetu, na ogradi”, istakla je Sanina.
Vlade širom svijeta, navodiona, preduzimaju mjere za zabranu prodaje plastičnih kesa.
“Zaključno sa 1. februarom ove godine takve zabrane uvedene su u 55 zemalja, a 31 zemlja umjesto toga uvela je naplaćivanje kesa. Francuska, Italija, Rumunija, Kina, Japan, Australija, odnosno zemlje sa svih kontinenata reaguju na ovu plastičnu opasnost za okolinu. Naši susjedi Albanija i Makedonija već su zabranili plastične kese”, kaže Sanina.
ZWMNE je uradio mini analizu, poređenje između Crne Gore i Austrije koristeći službene podatke o otpadu iz Euro stata iz 2016. godine.
U Crnoj Gori, prema navodima MORT-a, udio plastičnih kesa u kućnom otpadu je 0,4 odsto, istraživanje organizacije ZWMNE, oslonjeno na Eurostat, pokazuje da jedan građanin ovdje koristi u prosjeku 730 kesa godišnje.
“U svakom supermarketu su besplatne lagane plastične kese. Radnici u supermarketu gledaju na vas kao na paranoidnu osobu ako kažete da vam ne trebaju plastične kese. Građani nemaju alternative i nijesu svjesni zašto moraju prestati koristiti kese. Naša nevladina organizacija organizovala je domaću proizvodnju cegera za višekratnu upotrebu, ali do sada su svi postojeći lanci supermarketa odbili naše prijedloge za prodaju cegera. Njima to nije zanimljivo, nijesu motivisani”, istakla je Sanina.
Upozorava da ako kese nijesu ispravno zbrinute ili reciklirane, mogu trajati više od 400 godina, začepiti kanale i time povećati rizik od poplava, ući u rijeke i mora i uništiti mediteransku bioraznolikost.
U Austriji, kako pokazuje istraživanje, jedan građanin koristi prosječno 48 plastičnih kesa godišnje. Reciklažni otpad u zemlji je oko 35 odsto, a samo 39 odsto otpada je miješani obični otpad.
Komentarišući stavove pojedinih nadležnih službi kod nas kako EU ne zahtijeva potpunu zabranu plastičnih vrećica, ona ističe da većina zemalja EU zapravo ne treba punu zabranu, jer su već smanjili potrošnju plastičnih kesa na relativno nizak nivo.
“Imaju i razvijen sistem recikliranja i veoma nisku stopu bacanja što omogućava da tih 48 kesa ne dospije u okolinu. To nije slučaj u Crnoj Gori. Zato bi za Crnu Goru danas najbolje rješenje bilo da zabrani plastične kese, kako bi izbjegla dalje začepljene kanalizacije s posljedicama (rizici od poplava, itd.); zagađenje prirode i njen uticaj na rastuću turističku industriju, štetu na crnogorsku netaknutu bioraznolikost, ulazak mikro-plastike u prehrambeni lanac (pogotovo zbog upotrebe okso-razgradivih kesa)”, naglašava Sanina.
Olga Sanina tvrdi da postojeći objekti za recikliranje u Crnoj Gori nijesu pokazali očekivane rezultate.
U periodu od 2011. do 2018. godine u Podgorici je izgrađeno šest reciklažnih dvorišta u vrijednosti od 900.000 eura finansiranih iz budžeta glavnog grada.
“Statistika, međutim, pokazuje da je količina otpada koju građani donose u reciklažna dvorišta vrlo niska manje od jedan odsto godišnjeg kapaciteta postrojenja za recikliranje. Naša nevladina organizacija je 2018. godine napravila anketu o svijesti o postojanju infrastrukture za recikliranje. ZWMNE je saznao da samo 31 odsto građana Podgorice zna za postojanje reciklažnih dvorišta, 44 odsto ispitanika navodi da ne postoje reciklažna dvorišta u njihovoj neposrednoj blizini, a 25 odsto ne zna da li postoji reciklažno dvorište u njihovoj blizini”, zaključila je Sanina.
Sada bi neko rekao, znamo da su štetne za to ih ne jedemo već bacamo
Ne shvataju građani mnogo toga a ne štetost plastičnih kesa
Ne trebaju gradjani ni da shvataju uopste pogubnost plasticnih kesa..ako su dozvoljene u prodavnicama sto da radimo..da nosimo cegere? Pa zabranite ih zakonom i dozvolite samo biorazgradive..za cas posla rijesen problem..
U srbiji su uveli akcize za plastične kese. Mislim da je kod nas alarmantna situacija i da treba potpuno zabraniti upotrebu kesa. Nakon svake bude okolina nam izgleda jezivo od plastike okačene po drveću. UČINIMO NEŠTO!
Pa zašto ih zakonom ne zabrane? Nekome odgovara i proizvidnja i prodaja tih kesa, a najlakše bi bilo zabraniti njihovu upotrebu. Kako ekspresno donesu svaki zakon koji.odobrava otimačinu od gradjana, a da li ce oni prolaziti svojim audijem na putu do svoje vile pored deponije pored koje gradjanin zivi to je nebitno. Je li gradjanin kriv sto.izlivaju živu sodu u… Više »
Da itekako svjesni, samo što treba zabraniti proizvodnju smrti ,kako za ljude tako i zivotinje. Stop pladzici smrti. Alarmatno stanje !
Najveća podvala su,, samoreciklarne”plastične kese. Umjesto da ostane u komadu ona se rasprši u prah i zagradi i zemlju i vazduh.
Treba uvesti da se kese naplaćuju od 30-50 centi a onda će se ići sa cegerom u trgovinu kao što je i nekada bilo.
Čuvajmo okolinu!
Ukidanje tih kesa je jedina pametna stvar koju ce da urade u poslednjih 35 godina. Kosovo je danas cijelo jedna sama kesa, deponija na rudi zlata. Obavezno zabraniti i prodaju proizvoda koji su zapakovani u više od jedno pakovanje(omot). Budimo i mi negdje inovativni i dokažimo da nismo samo sposobni u punjenju tajnih računa sigurnostnih službi.
Mora se reciklirat jer sve sto se ne reciklira ostaje kao otpad godinama decenijama itd a kese su valjda biorazgradive u svim velikim lancima , ako nisu odmah uvesti pravilo da moraju i zbogom kese
A zato naplacuju kese po marketima. Time se zapravo podize svijest o ovom problemu. Bez sve sale, zatrpasmo se u sopstvenom smecu, a busamo se da smo ekoloska drzava.
Nema što tu da građani shvataju da su kese loše. Država treba da shvati to i zabrani ih, odnosno sa budu biorazgradive…
Mogu gradjani da ne uzimaju kesu za zvake. Mogu gradjani da ne govore stavi mi jos jednu sigurnije je.
Mogu da kotrljaju pomorandže do kuće, znam. Ali se ne rešava to tako, već državnim odluka a i zabrani..
😂😂😂😂😂😂😂😂👍
Jos malo nece se imat ubacit ni u plasticne nista…samo leb
E da samo to ne shvataju dobro bi bilo…
Dokle više sa tim kesama?! U šta da izmjerim 4 kila pomorandži?
U papirnatoj kesi,pocnimo mislit i na buducnost ove djece koja ce se ugusit u ovoj nerazgradivoj plastici
Vrlo jednostavno,Zabraniti!
Licemjerni zapadnjaci. Dok su oni trovali Zemlju destinama godina unazad i kad su je zatrovali do granice opstanka (a usput jos je truju mnogo vise po glavi stanovnika nego mi, to je sigurno), sad su nasli da nam prodaju pricu o ocuvanju zivotne sredine. Dok su oni dosegli nivo razvijenosti zanemarujuci bilo kakve ekoloske propise, sada zemljama u razvoju koje… Više »
Bravo navijacu. Ajde da mi sad otrujemo ovo zemlje sto je ostalo. Sad je na nas red.
Mi je za 10000 godina ne mozemo otrovati koliki,USA ili Kina za jedan dan.Bas ćemo je mi našim kesama nagrdit.i nisam govorio o tome da treba da trujemo,nego o licemjerstvu,promašio si komentar druze.
treba zabraniti te plastične kese i početi koristiti cegere kao nekada. Zar ti nije muka kada vidiš okačene kese po drveću i pored rijeka? Ne možemo spriječiti zagađenje 100% ali možemo se potruditi da očuvamo okolinu koliko je to u našoj moći.
Evo da ponovim opet posto ljudi ne citaju sta je napisano “Svakako je bitno cuvati zivotnu sredinu i ne kazem da ne treba uzimati nesto drugo umjesto ovih kesa…”ali ja ljudi moji pricam o licemerstvu. Doticna koja se ovdje brine o nasim kesama je radilia (ili mozda jos radi) u DTEK Ukrajina, koja se bavi, izmedju ostalog, eksploatacijom uglja!? Ja… Više »
Ponesem dvije gume u reciklažni u Murtovini, radnik koji je zadužen da ih preuzme ne izlazi iz onog kontejnera-kancelarije i veli ubači ih u onaj kontejner tamo. Pri tom me upisa zbog ulaska, veli moram zbog kamera. Tako nam je sve, sve je na lažavinu
Stvarno ruglo kako nam je drvece okiceno a nije nova godina.oko izvorista mareza tone smeca,bacaju(ne) ljudi iz kola a odatle cijela pg pije vodu.i neka mi neko kaze da smo ekoloska drzava.to samo mogu ovi sampioni iz dpsa.
A crnogorska vlast ne shvata pogubnost neplanske gradnje.