Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca objavila je Svjetski izvještaj o katastrofama za 2019. godinu, saopšteno je iz Crvenog krsta Crne Gore.
Izvještaj, koji se godišnje objavljuje od 1993. godine, sadrži pregled djelovanja u nesrećama i humanitarnog odgovora. Njegova uloga je da poveže iskustvo Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca sa procesima donošenja odluka i politika djelovanja.
“Ovogodišnji izvještaj je posvećen humanitarnim posljedicama klimatskih promjena i daje preporuke kako bi se smanjio uticaj na ljude širom svijeta danas i u godinama koje dolaze.
Milioni ljudi su pogođeni katastrofama svake godine. One mogu ugroziti snabdijevanje vodom i hranom, dovesti do gubitka prihoda i oštećenja imovine, dovesti do raseljavanja, nanijeti štetu ljudskom zdravlju i dovesti do gubitka života. Kada se analiziraju najnoviji podaci vezani za katastrofe, postaje jasno zašto je važno preusmjeriti fokus na klimatske promjene. Samo u 2019. godini je 77 odsto od svih katastrofa bilo izazvano prirodnim opasnostima, povezanim sa klimatskim ili vremenskim uslovima.
Od ukupno 97,6 miliona ljudi koji su pogođeni katastrofama izazvanim prirodnim opasnostima, 97 odsto je pogođeno klimatskim i vremenskim nepogodama. Sve veći broj klimatskih i vremenskih događaja se nije dešavao samo u 2019. godini, već predstavlja dugoročniji trend: Procenat katastrofa koje se mogu pripisati klimatskim i vremenskim događajima povećan je za skoro sedam odsto u odnosu na prethodnu deceniju i više od 10 odsto u odnosu na deceniju ranije. Ove katastrofe odnijele su više od 410 000 života u posljednjih deset godina, prvenstveno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima”, navodi se u saopštenju.
Kako su rekli, ni 2020. godine, tokom pandemije COVID-19, katastrofe izazvane klimatskim i vremenskim uslovima nisu prestajale. U prvih šest mjeseci pandemije dogodilo se više od 100 katastrofa koje su pogodile više od 50 miliona ljudi.
U izvještaju se navodi da nikada nije bio važniji trenutak da se suočimo sa klimatskim katastrofama, jer klimatske promjene neće čekati da se virus COVID-19 stavi pod kontrolu.
“U Evropi su toplotni talasi glavni klimatski rizik. Puno više ljudi je u 2019. godini u Evropi umrlo od posljedica visokih temperatura nego svih ostalih katastrofa zajedno. Tako su tokom ljetnjih mjeseci prošle godine od posljedica tri veća toplotna talasa preminule 3453 osobe u Evropi. Ova statistika čak i ne daje pravu sliku. Eksperti navode da bi ovaj broj mogao puti puno veći, zbog načina na koji se podaci prikupljaju. Tako direktor Klimatskog centra MFCK-a navodi da su toplotni talasi u Evropi prošle godine doveli do smrti oko 9000 ljudi.
Akcije vlasti kojima bi se spasili ljudski životi i smanjila patnja su jednostavne i pristupačne. Tako bi se moglo uraditi sljedeće: uspostaviti sistem za rano upozorenje ljudi na toplotne talase; ojačati zdravstveni sistem da odgovori na ovakve situacije; sprovesti kampanje za jačanje svijesti; uspostaviti telefonske linije za ljude koji se nalaze u stanju potrebe; ozeljenjavati gradovi i urbane sredine”, dodaje se u saopštenju.
Nacionalna društva Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca u Evropi, ali i širom svijeta, svake godine rade na ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Volonteri patroliraju na ulicama i dijele vodu, posjećuju izololovane i starije osobe, otvaraju linije za pozive ugroženih i ostale aktivnosti kako bi pomogli najugroženijima.
Crveni krst Crne Gore je, takođe, aktivan u pružanju odgovora na klimatske promjene.
“Volonteri širom Crne Gore kroz razne edukativne aktivnosti podižu svijest građana, prije svega djece i školaraca, o klimatskim promjena i načinima na koji oni mogu da daju doprinos kako bi se ublažile posljedice. Pored toga, kroz program Djelovanje u nesrećama, se radi na jačanju kapacite organizacije Crvenog krsta za odgovor na ovakve situacije, ali i na jačanju kapaciteta zajednica koje su u riziku od određenih katastrofa da postanu otpornije na iste. Tako Crveni krst Crne Gore radi sa zajednicama koje su u većem riziku od poplava u slivu Skadarskog jezera, kako bi povećao njihovu otpornost na poplave. Crveni krst sprovodi procjenu rizika, kapaciteta, potreba i prioriteta na lokalnom nivou i dijeli ove informacije sa članovima zajednice, lokalnim vlastima i ostalim zainteresovanim stranama da osnaže lokalno stanovništvo da razvijaju i sprovode aktivnosti pripremljenosti za poplave i male projekte ublažavanja njihovih posljedica2”, kazali su oni.
Generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak je povodom Izvještaja o katastrofama saopštila da iako se suočavamo sa brojnim humanitarnim izazovima, ne smijemo zanemariti klimatske promjene.
“Njima se moramo baviti zajedno i sada. Crveni krst Crne Gore će nastaviti da podiže svijest javnosti o ovoj temi, ali i da pomaže zajednicama u riziku od određenih katastrofa da ojačaju svoje kapacitete i otpornost. Svi moramo biti “klimatski pametniji” i svoje djelovanje bazirati na naučnim istraživanjima i preporukama eksperata, ali i ojačati međusobnu saradnju kako bi odgovor na klimatske promjene bio bolji i jači”, rekla je ona.
