Društvo

Da li su preči komora i sindikati od pacijenata?

Crnogorsko zdravstvo je prošle godine prošlo put od najgoreg u Evropi do, kako je dr Anre Bjornberg rekao da će Crna Gora biti proglašena zemljom koja je u 2017. postigla najveći skok sa prethodne pozicije, i da je postigla mnogo bolju poziciju od 30. mjesta. Za napredak najzaslužnije je uvođenje elektronskih servisa i skraćenju listi čekanja. Bjornberg je istakao i da je tokom 2017. godine u Crnoj Gori zabilježeno smanjenje stope smrtnosti od kardiovaskularnih i neuroloških bolesti.

Ipak, medijsku slavu u zdravstvu nije uzeo napredak ili neka obnovljena klinika već sindikat i Ljekarska komora. Iako “običnom” čovjeku, laiku, korisniku usluga, konzumentu, uopšte nije jasno čemu tolika “frka” oko toga da li je dr Aleksandar Mugoša, dr Jovan Ivović ili bilo koje drugo ime na čelu komore ili sindikata, mediji su forsirali priču o tome. Očito da je politika zajahala i strukovna udruženja medicinskih radnika pa je važnije bilo da li je neko predsjednik ljekarske komore od toga da li je i koliko dobar u svom poslu. A građane uopšte ne zanima ko je na čelu komore ili sindikata već da li smiju svoje živote da povjere tim ljudima.

U izvještaju Centra za kardiohirurgiju Klinike za bolesti srca naznačeno je da je za prvi polovinu prošle godine operisano 170 pacijenata, od čega 12 hitnih operacija u pripravnosti. Prema istom izvještaju doktor Aleksandar Nikolić je bio daleko ispred svojih kolega sa brojem operacija i procentom “letalnih” ishoda (smrti), a doktor Aleksandar Mugoša je na toj skali posljednji. Nikolić je imao 14 uspješnih operacija, a predsjednik Ljekarske komore dr Mugoša imao je četiri “letalna” ishoda pa je procenat mortaliteta njegovih operacija 7,5 odsto, od toga dva pacijenta su primljeni kao hitni slučajevi i prosječni euro skor je 9,7 odsto.

Dr Aleksandar Radović je imao tri smrtna ishoda i procenat mortaliteta njegovih operacija 4,2 %, od toga jedan pacijent je primljenm kao hitan slučaj, prosječan euro skor je 6,7%. Njegov kolega dr Srđan Pavićević je imao jedan smrtni ishod i procenat njegovih operacija je 4,3%.

U izvještaju Centra za kardiohirurgiju Klinike za bolesti srca takođe stoji da su kardiohirurzi iz Beograda, koji su angažovani kao konsultanti u Centru za kardiohirurgiju uvjereni da je ekipa crnogorskih kardiohirurga uigrana i u potpunosti obučena za najzahtjevnije operacije.

Veći mortalitet kod kardiohirurga objašnjava i visok euroskor i to da se radilo o hitnim i teškim slučajevima koji su inače imali lošu prognozu. U odnosu na prethodne godine, procenat mortaliteta opisanih pacijenata je na istom nivou”, stoji u izvještaju.

Šta je Euroskor 

Danas postoje različiti sistemi za evaluaciju rezultata kardiohirurškog liječenja. U Evropi i kod nas najpoznatiji je EuroSKOR EuroSCORE (European System for Cardiac Operative Risk Evaluation). Nastao je je u periodu između 1995. i 1999.godine na osnovu multinacionalne studije iz osam evropskih zemalja i 128 kardiohirurških centara u kojima je operisano 19030 odraslih bolesnika.

Na osnovu statističke analize, utvrđeno je 17 faktora (devet vezanih za pacijenta, četiri vezana za stanje srca, četiri vezana za operaciju) koji su relevantni, odnosno utiču na postoperativnu smrtnost. EuroSKOR je veoma brzo usvojen i primijenjen u mnogim zemljama, najprije u Evropi, a kasnije i širom svijeta. Prvi rezultati pokazali su da je sistem odličan zbog svoje jednostavnosti i preciznosti u pogledu predviđanja smrtnosti bolesnika 30 dana posle kardiohirurških intervencija.

Send this to a friend