Društvo

Dom nekima nije sigurno mjesto: U izolaciji eskaliralo porodično nasilje

FOTO: Ilustracija

Dok su porodice širom svijeta zatvorene u svojim domovima kako bi se suzbilo širenje koronavirusa, mnogima on nije sigurno mjesto. Zato i telefoni NVO Crnogorski ženski lobi i Sigurne ženske kuće ovih dana zvone više nego uobičajeno.

Izvršna direktorica NVO Crnogorski ženski lobi Aida Petrović kazala je CdM-u da je ova NVO od 1. do 31 marta primila 39 poziva u kojima je prijavljivano nasilje. Čak 23 poziva odnosilo se na porodično nasilje, dva seksualno, četiri ekonomsko, osam poziva je bilo kako bi se prijavilo online seksualno nasilje, jedan slučaj nasilja je bio nad starijom ženom i jedan ugovoreni dječiji brak.

“Za sada povećanje poziva nije alarmantno u mjeri koju tek očekujemo zbog uslova u kojima su se ranije žrtve nasilja kao i nove potencijalne žrtve našle. Za žene i djecu žrtve nasilja trenutna situacija znači da su stalno izloženi nekom obliku nasilja ili zlostavljanju, posebno ako se radi o nasilnicima koji su kao takvi ranije identifikovani. U posljednjih 16 dana (do 1.aprila) od kad traju mjere za sprečavanje širenja virusa korona bilo je ukupno 39 prijava na servise SOS telefone koji su non stop u funkciji kao i prije pandemije – SOS telefon za žrtve seksualnog nasilja 020-250-750 i SOS telefon za žrtve trgovne ljudima 11 66 66. Ako bi računali i ponovljene pozive žrtve ili onoga ko zove u ime žrtve taj broj bi bio veći za 10-15 odsto “, kazala je Petrović.

Ova NVO zapaža da je onlajn nasilja mnogo više nego ranije, posebno kada su u pitanju djevojke i djevojčice.

Misle da će nasilje nestati sa pandemijom

Strah kod žrtava koji inače postoji u doba korone je povećan i parališući.

“Ako se radi o nasilnicima koji su i ranije prepoznati kao takvi, žrtve žele samo da se kratko ispričaju i olakšaju sebi da znaju da ih neko razumije i ne osuđuje i da će ako bude situacija još gora moći da računaju na našu podršku i pomoć. Smatraju da će sa ukidanjem privremenih mjera zbog pandemije sve ipak biti bolje i da će nasilje “nestati”, što je u najvećem broju slučaja greška koja se i bez ovakvih uslova življenja pokazala netačnom jer nasilje eskalira u dogledno vrijeme”, kazala je Petrović.

Aida Petrović, izvršna direktorica Crnogorskog ženskog lobija

To isto misle i žene koje prvi put susrijeću sa agresivnošću i nasiljem partnera, muža, sina, oca.

“Nalaze opravdanje u riječima ““to je zbog ovakve situacije, proći će ga, hvala što ste me saslušali””, ističe za CdM Petrović

Teška ekonomska situacija koja je pandemijom produbljenja brine žene.

“Uz sve to “okidači” za nasilje su i osobe koji su liječeni alkoholičari ili zavisnici koji sada imaju “opravdanje” za agresiju i nasilje koje eskalira na najbliže članove porodice. Žene nam govore ili pišu da zbog nemogućnosti plaćanja rente moraju da napuste podstanarske sobe/stanove i vrate se svojim roditeljima nastavljajući zajednički život. Težina života u takvim uslovima vrlo često u malim stambenim jedinicama će tek pokazati svoje nedostatke koji naličje življenja više generacija pod istim krovom i sa malim ili nikakvim primanjima”, navodi Petrović.

Kako je naglasila, svaki slučaj nasilja u uslovima izolacije i vanrednih okolnosti nosi veću neizvjesnost njegovog rješavanja i paničan strah od konačnog ishoda čitave situacije.

“Ako su djeca u pitanju ili maloljetne djevojčice koje su u ropskom položaju kao žrtve trgovine ljudima, prisilne prostitucije ili žrtve dječijih ugovorenih brakova može se reći da su u teškim i nezavidnim situacijama. Do ovakvih osoba ako nema mogućnosti javljanja ili bjekstva, a uglavnom nema, teško je doći i saznati na kojoj se lokaciji nalazi i da li je životno ugrožena. To jedino može i treba da radi policija, jer mi kao aktivistkinje niti možemo, niti imamo zaštitnu opremu za pandemiju kojom bi zaštitili sebe i potencijalnu žrtvu na terenu”, navodi Petrović.

Kako su i institucionalni resursi u situaciji pandemije dosta ograničeni za djelovanje, Petrović poručuje žrtvama da se, ako su u mogućnosti, jave policiji, njima, drugim organizacijama, upute apel bliskoj osobi od povjerenja koja će dalje prijaviti nasilje.

“Imajući u vidu da u mnogim porodicama u Crnoj Gori muškarci posjeduju i oružje a usred velikog stresa, anksioznosti u zatvorenom i izolovanom prostoru, može doći do dodatnih komplikacija kao što već imamo takvih situacija u svijetu. Ne treba čekati sa prijavljivanjem nasilja i odgađati već iskoristit bilo koji način i prijaviti”, kazala je Petrović.

Ova NVO svakodnevno na društvenim mrežama upućuje apel svim državnim organima i institucijama, centrima za socijalni rad, policiji, zdravstvenim ustanovama da Crnogorski ženski lobi jeste uvjek tu za podršku i pomoć žrtvama nasilja i u vanrednim okolnostima da mogu da računaju kao i do sada na njih.

“Ipak u dijelu smještaja mi nemamo smještajne kapacitete pa kada je to potrebno žrtvama bilo kojeg oblika nasilja apelujem na sve institucije da ženama i djeci sa iskustvom nasilja u porodici ili van porodice pruže i u ovakvim uslovima pandemije što bržu i hitniju dostupnost podršku i zaštitu”, poručuje Petrović.

I telefon Sigurne ženske kuće ovih dana zvoni više nego uobičajeno.

“Povećala se zabrinutost žena i strijepnja oko organizacije života, posebno za samohrane majke koje moraju da rade, a nemaju kome da ostave djecu, ili su im roditelji stariji od 65 godina, ili strahuju od otkaza ako bi uzele bolovanje. S druge strane za sve žene koje žive i izdražavaju djecu od rada u neformalnoj ekonomiji, ograničavanje kontakata i kretanja umanjuje mogućnost ikakve zarade, a mnoge su već ostale bez posla”, kazala je za CdM predsjednica Ljliljana Raičević.

Ljiljana Raičević

Sigurna ženska kuća ima puno razumijevanje za to što se najvažniji rasursi društva koncentrišu i koriste za suzbijanje daljeg širenja koronavirusa ali je, ističe Raičević, nužno obezbijediti pravovremenu i odgovarajuću podršku za žene i njihovu djecu u situacijama nasilja, kako bi se spriječili teški ili tragični događaji, o kojima izvještavaju strani mediji.

“Srećom, kod nas nije bilo tragičnih događaja što ne znači da ako se produži izolacija neće i teški oblici nasilja eskalirati”, kazala je za CdM Raičević.

Ovakvu situaciju Raičević poistovjećuje sa rijaliti programom.

“Tu su ljudi koji se ne poznaju dovoljno, ili se površno poznaju. Dolazi do priče, svađa, suza i smijeha. To je rijaliti, koji u kući postaje još gori ako živite sa nasilnikom koji vas vrijeđa, ucjenjuje. Vi ste nemoćni jer ste u četiri zida, ne znate kako da se nosite. Situacija može da bude jako opasna”, upozorava Raičević.

Različita međunarodna tijela pozivaju na ukjučivanje rodne perspektive u sve mjere za ublažavanje posledica COVID-19, uključujući i akcije za sprečavanje rodno zasnovanog nasilja.

“Traži se da nadležni organi pripreme i distribuiraju jasne poruke i informacije o dostupnim mjerama zaštite; uspostave timove za hitno reagovanje u slučaju prijava nasilja; obezbijede sigurna skloništa kojima mogu pristupiti sve žrtve rodno zasnovanog nasilja tokom epidemije; te da se pojačaju mjere zaštite za žene i djevojke koje su u većem riziku od rodno zasnovanog nasilja”, navodi Raičević.

Ženama, ističe ona, treba dostupna informacija da mogu i kome da prijave nasilje i da će dobiti kriznu intervenciju koja odgovara aktuelnoj i njihovoj konkretnoj situaciji.

“Traumatsko iskustvo kojem su izložene žrtve nasilja biće pojačano strahom i neizvjesnošću, što se mora imati u vidu u svim fazama rada i podrške. Nužno je razumjeti i one postupke žrtve koji nisu korisni za formalne procese (koji predstavljaju njihove startegije prevladavanja situacije). Iako neće biti lako dostupne sve mjere zaštite i podrške, važno je nastojati da se one obezbijede”, navodi Raičević.

U Crnoj Gori postoje najave, a i vijesti, da će se postupati u svim slučajevima prijave nasilja u porodici.

“Ohrabruje to što se Ministarstvo unutrašnjih poslova obratilo javnosti potvrđujući da će policija reagovati. Postoje izvještaji o tome da su izricane hitne mjere učiniocima nasilja, a ostaje da se vidi kako će se one realizovati, posebno kada su učinioci stariji od 65 godina ili su u izlolaciji. Rješenja će morati da se prilagođavaju za svaki konkretni slučaj”, navodi Raičević.

Takođe, iako su pravosudni organi prešli na izmijenjeni režim rada, tužilaštva će tokom vanrednog stanja redovno postupati u predmetima nasilja u porodici (ali i u onim gde je predložen ili određen pritvor ili su oštećena maloljetna lica).

“Sudovi će zakazivati glavne pretrese i ročišta u krivičnim djelima nasilja u porodici i građanskim predmetima u kojima se odlučuje o mjerama zaštite od nasilja u porodici”, kazala je Raičević.

Mnoge organizacije koje pružaju podršku tokom epidemije će preći na digitalnu komunikaciju, zbog čega treba imati na umu pitanja sigurnosti i privatnosti žrtava, odnosno rizike koji mogu da se pojave.

“Ova komunikacija ostavlja trag na osnovu kog bi nasilnik mogao otkriti da je žena tražila pomoć, što bi moglo da ugrozi njenu sigurnost. Identifikacione informacije umanjuju povjerljivost kontakta, ali one ne bi trebalo da umanje kontrolu koje žene moraju da imaju nad odlukama o tome da li i kada da prijave zlostavljanje”, navodi Raičević.

Iako je situacija ovakva, ne znači da žene ne smiju da bježe.

“Iako su režimi izolacije i zabrana u vrijeme epidemije strogi, nije zabranjeno bježati, te ženske organizacije ohrabruju žene kojima je potrebna pomoć da pozovu njihove brojeve i policiju”, kazala je Raičević.

Zato ona poziva žene da nađu načina da nekome jave šta se događa između četiri  zida.

Žrtve, dodaje ona, treba da sačuvaju kontakte ili da naprave dogovore sa komšijama, rođacima, prijateljima – osobama od povjerenja – u slučaju hitne potrebe.

“Vjerujte mi da su to slabići kad vide policiju ispred vrata. Nemojte samo povući prijavu, treći dan će vam se osvetiti. Neće vas možda fizički napasti, ali će početi sa psihičkim nasiljem koji je takođe nasilje koje se prijavljuje i kažnjava. Tražite, pogotovo ako imate djecu da ga kazne udaljavanjem iz stana i zabranu približavanja”, ističe Raičević.

Sigurna ženska kuća im stoji na raspolaganju za sve informacije, kao i za pomoć da razmotre i naprave sigurnosni plan za njihove konkretne situacije i izmijenjene okolnosti života tokom epidemije koronavirusom.

“I Sigurna ženska kuća je u vanrednoj situaciji prilagodila pružanje podrške ženama sa isksutvom nasilja putem telefona: +382 69 013 321 i u kancelariji 020 232 352 od 10- 13 h. Dostupna je i podrška preko elektronske pošte: [email protected]”, kazala je Raičević.

I ženske organizacije širom svijeta pišu o tome da se može očekivati povećan broj prijava nasilja u porodici i drugih formi rodno zasnovanog nasilja, kao posljedica prisilne izolacije, povećane socijalne distance, promijenjenih režima rada i smanjenih resursa institucija koje su ključne za zaštitu i podršku žrtvama, odnosno veće izloženosti žena nasilnim partnerima i muškim članovima porodice.

Izvještaji iz Kine govore o čak tri puta većem broju prijava događaja nasilja u porodici od početka epidemije.

Slične informacije stižu i iz Sjedinjenih američkih država, gdje telefonske linije podrške za žrtve nasilja bilježe dva puta veći broj poziva, a žene govore da nasilnici koriste epidemiju za dalju kontrolu i izolaciju, uključujući i od finansijske i zdravstvene pomoći, ili im prijete izbacivanjem iz kuće, a zbog finansijske zavisnosti od nasilnika, njihova situacija može da se pogorša.

Slađana Đukanović

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
lol
Gost
lol

Ričević idi u penziju ,, pusti mladje da brinu o tom problemu

Mašan
Gost
Mašan

Ne može izolacija da bude izgovor za porodično nasilje nikako. Ako ne možete sa svojom ženom i đecom bit u izolaciji zašto ste se ženili i pravili đecu uopšte?

Budimo realni
Gost
Budimo realni

У праву си али исто важи и за жене. Бирале сте мужа и ваљао вам, а сад му звоцате за све оно што је радио и кад сте се упознали. Ђе нема среће нека се разилазе. Насиље дефинитивно није рјешење.

Mašan
Gost
Mašan

@budimo realni ajde makar budi malo realan. Nijedan muškarac neće zviznut ženi šamarčinu na prvom sastanku pa čak ni u prvoj godini braka. Posle toga, sve je kasno. Ne može žena od đece nikud a bogami ni od materijalnog stanja nego ćuti i trpi. A o mišljenju okoline da ni ne govorimo

Grant
Gost
Grant

Price za malu djecu. Jis kad vidim ove “relevantne izvore” kojima su samo grantovi u mislima….a makse. Da je i 10% taxno od niihove price pa gledali bi svaki dan dje se neko ruzesa.muzem po ulici. Malo logike.

Dragan
Gost
Dragan

Eskaliralo je porodicno druzenje a te minimalne nus pojave donose proporcionalno manje stete od dobitka koji imamo ovom izolacijom.

Dobar dan
Gost
Dobar dan

Gdje čeljad nije bijesna kuća nije tijesna…

Kicos
Gost
Kicos

Da ali ima ljudi lijecenih alkosa I psihicki labilnih

Nata
Gost
Nata

Dobro je dok su lijeceni, nelijeceni alkosi su problem

Toni
Gost
Toni

Ovo je, na žalost, bilo i očekivano. Nego mi nešto drugo bode oči – kakvo je to eknomsko nasilje? I može li se na osnovu toga neko tužiti? Imao bih jedan slučaj…

PUŠAČ
Gost
PUŠAČ

Ekonomsko nasilje je Ja sam PUŠAČ a žena ne da para za cigare,jer trenutno nemamo nikakvih primanja,ne radimo.Eto to je ekonomsko nasilje…😂

Seljak
Gost
Seljak

Jedan neuropsihijatar je rekao
Dok vi pricate sa namjestajem. jos I nekako ali kada pocne namjestaj Vama da prica nastupa haos
Pozdrav

Mario
Gost
Mario

Seljak,najljepse je u samoci “pricati sa bocom rakije”po manje,a cesce,i u krevet mozak na otavu.

Seljak
Gost
Seljak

Najbolja terapija je da ti boca bude dikela u proljece a u ljeto I jesen zarada .U zimu predjes kao medo I prespavas

Beobo
Gost
Beobo

Imam ja jednu bocu, prica sedaam jezika 🙂 😁 😁

Posmatram
Gost
Posmatram

Sramota je dokle ide drzava sa represijom Njemacki sreucnjaci tvrde da je ovakvo stanje kolektivno samoubitstvo I da policijski cas nije uopste dobar za psihu mnogih ljudi Izgleda da jedino mi I Srbi imamo ovakvo stanje

Mario
Gost
Mario

Posmatram, ti Njemacki strucnjaci rekose da su experti za medicinu,kad danas u Njemackoj 2.300 zarazenih zdravstvenih radnika,bolje da su “kolektivno stavili mozak u vinklo”,a sramota je ne slijediti upustva u ovom teskom vremenu za sve,samo jedna OSOBA ZARAZI 40 drugih pa puta pa puta,jeli to “sramota”,treba da smo SVJESNI ovo je opaka bolijest. OSTANIMO DOMA,pa iako “malo ciknemo”.

Gradjanin C.G
Gost
Gradjanin C.G

Nije problem kada crknes nego kada po mozgu ni kriv ni duzan dobijes u 4 zida I trpis
Pozdrav zato I sjedimo doma

Citizen
Gost
Citizen

Ti si opako bolestan u glavu.

Terapija
Gost
Terapija

Bice bice mnogo vise nego sto je bilo bolesnih u glavu
I oni sto nijesu mislili po malo pucaju po savovima ..Samo lagano

Kicos
Gost
Kicos

Evo I Tramp nesto zuri a so vidjecemo za koji dan
Bice mu vakcina nedje nikla
😁

Daky
Gost
Daky

Decko ti si za posmatranje.

Send this to a friend