Društvo

Glavni grad: Pojedine sugestije Bicikla.me nijesu ostvarljive

Nakon što su iz udruženja Biciklo.me, uputili otvoreno pismo gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću, u kojem iznose zamjerke ali i probleme koje imaju svi koji koriste biciklističke staze, stigao je odgovor  iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

Oni su kazali da su razvili brojna partnerstva sa građanima i NVO, pa i partnerstvo sa Biciklo.me, što  im, kako dodaju, omogućava neposredan kontakt, te smatraju da nije uobičajeno da se partnerima određene sugestije upućuju putem sredstava javnog informisanja, nezavisno od toga da li one imaju kritičke ili pohvalne tonove. Kako tvrde, u Glavnom gradu, sugestijama pristupaju vrlo ozbiljno, ali neke koje su iz ove NVO uputili, spadaju u domen neostvarljivih.

“Zbog toga nam komentari i sugestije koje bi podrazumijevale uklanjanje blokova zgrada ili kompletnih saobraćajnica da bi se izgradile biciklističke staze ili ispunila neka druga potreba grada, apsolutno ne trebaju i mi ih ne možemo razmatrati na ozbiljan način”, dodaju oni.

Istovremeno, tvrde da ne umanjuju značaj drugih sugestija koje jesu opravdane, ali, kako poručuju, zbog očiglednih ograničenja u prostoru, neke od njih nijesu mogle biti prihvaćene.

“Na konstataciju svakog pojedinca da onamo gdje nije bilo prostora da se biciklističke staze izgrade na očekivani način njihova izgradnja neće doprinijeti razvoju biciklističkog saobraćaja u Podgorici, mi možemo postaviti kontrapitanje – da li to znači da u pojedinim gusto naseljenim područjima gdje je izraženo individualno stanovanje i u kojima su izgrađeni objekti veoma blizu jedni drugih ne treba uopšte praviti saobraćajnice, ako ne mogu da budu bulevarskog karaktera? Naravno da ne, jer i takve vrste saobraćajnica doprinose ukupnom razvoju saobraćaja i kvaliteta života građana”, kazali su oni.

Kako poručuju, i daleko razvijeniji gradovi od Podgorice čija je saobraćajna kultura izdignuta na značajno veći nivo, kada je u pitanju biciklistički saobraćaj imaju slična rješenja kao Glavni grad, kao i izazove sa kojima se suočavaju i  rješavali na identičan način kao i Podgorica.

“Primjedba da biciklistička traka dijelom prolazi kroz autobusko stajalište je neopravdana, jer je to rješenje preuzeto iz pravilnika i priručnika iz zemalja u okruženju i primjenjuje se na tim područjima i šire, i pokazuje, nažalost, nekompetentnost građana koji na to reaguju”, objašnjavaju oni.

Takođe, dodaju oni, nije opravdana ni primjedba u vezi sa kvalitetom izvedenih asfalterskih radova, posebno, smatraju oni, zadržavanja vode na kolovozu, jer je ovo posljedica uklapanja na postojeći asfalt koji je ugrađen u prethodnom periodu.

“Ovo projektantsko rješenje primijenjeno je na dijelu Ulice Kralja Nikole, jer je širina postojeće saobraćajnice dala mogućnost obilježavanja posebne trake na kolovozu, a širina trotoara bila nedovoljna da se na njima izgrade biciklističke staze. Radovi nijesu mogli podrazumijevati rekonstrukciju ove saobraćajnice jer bi bilo neracionalno, pošto je planskom dokumentacijom predviđeno proširenje kolovoza”, poručuju oni.

Dakle, kako pojašnjavaju iz Agebncije, koridori su planirani većim dijelom uz primarne gradske saobraćajnice veoma opterećene saobraćajem i sa minimalnom širinom saobraćajnih traka, što je, kako dodaju, uz činjenicu postojanja gradskih autobuskih linija, iziskivalo da se na tim saobraćajnicama, biciklističke staze grade na postojećim trotoarima, na kojima se odvija intenzivan pješački saobraćaj.

“Prilikom trasiranja se vodilo računa, da se shodno prostornim mogućnostima, za pješački saobraćaj planira minimalna širina od 1,5 metara, a da se za staze obezbijedi 1,2m širine. Napominjemo da su preporučene širine pješačkog modula, koji iznosi 0,75 metar za kretanje jednog pješaka, iz čega je proisteklo da se za mimoilaženje pješaka primjenjuje širina od dva modula, odnosno 1,5 metar. Što se tiče širine biciklističkih staza, shodno preporukama iz okruženja, ona za jedan smjer kretanja, u zavisnosti od tipa oivičenja, iznosi 80 cm, odnosno jedarn metar. Za svih pet koridora, usvojena je širina jednosmjerne biciklističke staze od 1,2 metra, dok je za dvosmjerni saobraćaj usvojena širina od 2,5 metra”, navode oni.

Položaj biciklističkih staza,  na postojećim trotoarima, kako objašnjavaju, diktirali su stubovi javne rasvjete i saobraćajni znakovi, kao i niše u kojima su postavljene slivničke rešetke (kao što je to slučaj u Bulevaru Mihaila Lalića), postojeće zelenilo i višedecenijska stabla.

Prilikom projektovanja, kako navode, zbog brojnih prostornih ograničenja, nije bilo mogućnosti da se staze izgrade cijelom dužinom, već je došlo do skraćenja pojedinih koridora, kao što je to slučaj u Ulici Ivana Milutinovića i bulevarima Jovana Tomaševića i Mitra Bakića.

“Na pojedinim potezima (npr. u Moskovskoj ulici), nije bilo moguće smjestiti biciklističke staze uz ivičnjak zbog parkinga, niti ih projektovati na trotoarima uz obližnje objekte u kojima su smještene prodavnice, ugostiteljski objekti i sl., gdje se odvija intenzivan pješački saobraćaj (česti ulasci i izlasci iz objekata). Iz ovih razloga, biciklistički saobraćaj je vođen na kolovozu u širini od jednog metra desnom ivicom kolovoza, shodno članu 34 i članu 35 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, bez obilježavanja biciklističke trake jer se biciklisti mogu kretati kao ravnopravni učesnici u saobraćaju na način propisan Zakonom. Ovakvo rješenje primijenjeno je i u Ulici Slobode”, kazali su iz Agencije.

Pomenuti primjeri, dodaju oni,  na najbolji način ilustruju teškoće u pronalaženju optimalnog rješenja, koje ne bi ugrožavalo sve učesnike u saobraćaju.

“Uz poziv da i dalje daju sugestije oko budućeg unapređenja biciklističkog saobračaja u Podgorici, upućujemo sve zainteresovane građane da svoje zahtjeve prilagode realnosti i da u ovom kontekstu imaju u vidu  da ne polemišu sa odgovornim predstavnicima Glavnog grada, nego sa predstavnicima struke koji su definisali ovakav način uređenja saobraćaja. Dakle, odgovorni predstavnici Glavnog grada će u procesu donošenja odluka oko unapređena saobraćajne i biciklističke infrastrukture u Podgorici aposlutno nastaviti se vode stavovima struke”, zaključuju iz Agencije.

 

 

 

Send this to a friend