Društvo Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta

HRA: Osnovci da uče o zločinima do kojih su dovele ideologije fašizma i nacizma

Akcija za ljudska prava HRA odala je danas počast svim nedužnim žrtvama nacističkog terora i apelovala na Ministarstvo prosvjete da obezbijedi adekvatno obrazovanje mladih već u osnovnoj školi o zločinima do kojih su dovele ideologije fašizma i nacizma i tako utiču na iskorijenjivanje ideja koje negiraju ljudska prava.

U toj organizaciji su podsjetili da se 27. januara navršava 75 godina od oslobođenja 7.500 zatvorenika koncentracionog logora Aushwitz (Aušvic), najvećeg i najozloglašenijeg logora nacističke Njemačke, koji se nalazio u Poljskoj.

Ukazuju i da je prema istraživanju koje je 2018. godine objavio Centar za građansko obrazovanje, u završnom razredu osnovne škole, u kojem se izučava istorija XX vijeka, broj časova istorije smanjen na svega 30 časova godišnje i samo jedan čas nedjeljno.

“Apelujemo na Vladu Crne Gore i vlade drugih država na teritoriji bivše Jugoslavije, da se ove godine konačno dogovore o ponovnom uređenju zajedničkog izložbenog paviljona na prvom spratu barake 17 bivšeg logora Aušvic-Birkenau, koji je bio namijenjen čuvanju sjećanja na skoro 20.000 žrtava tog logora iz Jugoslavije, a koji je i ove godine ostao prazan. Poštovanje nedužnih žrtava i želja da se slični zločini spriječe, mora prevazići finansijske ili druge nesuglasice”, poručuju iz HRA.

Dodaju da je jugoslovenska izložba bila otvorena 1963. godine, na inicijativu Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije i trajala je do 2005. godine, kada je zatvorena na inicijativu Hrvatske, s obrazloženjem da je zastarjela jer Jugoslavija više ne postoji.

“Od 2011. godine traju pregovori na nivou ministara kulture o tome kako da se taj prostor ponovo uredi i za to podijele troškovi. Posljednji sastanak je održan na Cetinju u junu 2019. godine”, navode u HRA.

Od 1941. do 1945. godine, samo u logor Aušvic deportovano je više od 1,3 miliona ljudi iz cijele Evrope od kojih je ubijeno najmanje 1,1 milion, skoro million Jevreja. Većina žrtava je ubijena odmah po dolasku u logor, u gasnim komorama, u kojima je dnevno stradalo 3.000 ljudi. Ostali su umirali od sistematskog izgladnjivanja, bolesti, prisilnog rada, strijeljanja i u medicinskim eksperimentima.

Holokaust (na grčkom znači “potpuno spaljen”) i Šoa (na hebrejskom znači “veliko stradanje” ili “velika nesreća”) izrazi su koji označavaju sistematski državni progon i genocid nad Jevrejima i drugim etničkim, vjerskim i političkim grupama ljudi tokom Drugog svjetskog rata od strane nacističke Njemačke i njenih saveznika. Procjenjuje se da je u Holokaustu ubijeno između devet i jedanaest miliona ljudi, neke procjene idu čak i do 26 miliona. Jevreja je najviše stradalo, oko šest miliona.

Antisemitizam ili mržnja iz predrasuda prema Jevrejima je u zabrinjavajućem porastu u svijetu. Agencija Evropske unije za osnovna prava FRA sprovela je u 2018. godini istraživanje u 12 država članica EU koje je pokazalo da 90 odsto evropskih Jevreja smatra da je antisemitizam u poslednjih pet godina u porastu, a čak 85% da je antisemitizam najveći društveni ili politički problem u njihovoj zemlji. Broj zločina iz mržnje prema Jevrejima je u zabrinjavajućem porastu i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Generalna skupština UN je 2005. usvojila rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta 27. januara. Rezolucija apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji Holokausta i pokazivanje odlučnosti da se pomogne u spriječavanju genocida.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Драган
Gost
Драган

i komunizma

Send this to a friend