Akcija za ljudska prava (HRA) i Udruženje „Goli otok“ podnijeli su Vladi Crne Gore i Ministarstvu pravde, predlog za pokretanje elektronske peticije pod nazivom „Inicijativa za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona – zatvorenika/ca Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora“, da bi obezbijedili da Vlada razmotri ovu inicijativu.
Ministarstvo pravde će u roku od 20 radnih dana ocijeniti da li peticija ispunjava uslove, i ako bude odlučeno da ispunjava, objaviće je na portalu „Glas građana – e-Peticije“ i otvoriti za glasanje.
Da bi je Vlada Crne Gore razmotrila, peticija treba da dobije 3000 potpisa u roku od 60 dana od dana objavljivanja na portalu.
Iz HRA su kazali da očekuju da peticija bude objavljena na portalu „Glas građana – e-Peticije“, a zatim i da se vrlo brzo prikupi 3000 potpisa.
“Već tri političke partije (Građanski pokret Ujedinjena reformska akcija – URA, Demokratski savez – DEMOS i Demokratski front) su podržale inicijativu, složivši se da se radi o ostvarivanju pravde za ljude kojima su u prošlosti drastično prekršena osnovna prava. Očekujemo da ova akcija konačno dovede do toga da Vlada razmotri donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika, imajući u vidu da se sa tim kasni bar 13 godina, od proglašenja nezavisnosti Crne Gore”, navode iz HRA.
Podsjećamo, predlog za pokretanje elektronske peticije je uslijedio pošto je HRA 13. septembra ove godine podnijela istu inicijativu predsjedniku Vlade Crne Gore, Dušku Markoviću na koju, kako tvrde, ni dva mjeseca kasnije nisu dobili odgovor.
Udruženje “Goli otok” i HRA predlažu da Vlada Crne Gore preko Ministarstva pravde hitno pristupi izradi nacrta zakona o rehabilitaciji i obeštećenju osoba koje su bile lišene života ili slobode i drugih prava kao politički zatvorenici u periodu od 1945. do 2006. godine.
“Zakonom bi se obuhvatilo pravo na rehabilitaciju – utvrđivanje ništavosti ili nepunovažnosti presuda, odluka i radnji kojima su te osobe lišene slobode i drugih prava iz političkih razloga i obeštećenje – naknada štete koju su pretrpjele. Prava propisana zakonom sticale bi osobe kojima bi bio priznat status političkih zatvorenika, odnosno, članovi njihovih porodica ako te osobe više nijesu žive. Srbija, Hrvatska i Slovenija su donijele zakone kojima je bivšim političkim zatvorenicima omogućena rehabilitacija i naknada štete njima i porodicama. Poražavajuće je to što Crna Gora do danas nema takav zakon, iako su Crnogorci činili 21,5 odsto ukupnog broja zatvorenika samo na Golom otoku, što je bio daleko najveći broj zatvorenika u odnosu na broj stanovnika svake od tadašnjih jugoslovenskih republika”, zaključuju u HRA.
Nema kolektivne krivice kao ni kolektivne abolicije svim golootočanima je dokazana krivica za veleizdaju u vremenu neposredne ratne opasnosti pa neka gospoda pokrenu pojedinačno procese ponovnog suđenja i neka dokazuju da su ustvari bili na braniku domovine i pored neposredne prijetnje Rusake okupacije.
Dje rehabilitovati izdajnike svoje drzave tamo je bilo malo nevinih