Društvo

Intekulturalnost odgovornost svih u lancu obrazovanja

Fot: PR centar

Borba protiv predrasuda i različitih oblika diskriminacije je misija koju škola treba da promoviše i integriše u sve segmente rada, a interkulturalnost je odgovornost svih u lancu obrazovanja i ne treba je vezivati za pojedine nastavne predmete i entuzijazam pojedinaca u školama, saopšteno je na konferenciji „Interkulturalnost u obrazovanju i primjeri dobre prakse“.

Konferenciju su organizovali nevladino udruženje Djeca Crne Gore, Udruženje pedagoga Crne Gore i Mreža za izgradnju mira iz Bosne i Hercegovine.

Kako je saopšteno, konferencija je organizovana u sklopu projekta „Interkulturalnost u obrazovanju“ sa ciljem izgradnje kapaciteta mladih i razvijanje interkulturalnih vještina koji doprinose duhu solidarnosti i saradnje među mladima Crne Gore i Bosne i Hercegovine, u obrazovnom sistemu.

Projekat je obuhvatio realizaciju raznih aktivnosti, od seminara i obuka za učenike i nastavnike na temu „Obrazovanjem protiv predrasuda“ i „Prevencija nasilja upotrebom Forum teatra“ do velikog broja radionica i predstava za mlade iz 4 srednje škole iz Podgorice i Sarajeva: Gimnazija „Slobodan Škerović“, Medresa „Mehmet Fatih“, „Prva Gimnazija“ iz Sarajeva i Gimnazija SSST. Na radionicama je učestvovalo oko 700 učenika iz ove 4 škole a većinu radionica su realizovali sami učenici u ulozi vršnjačkih edukatora. Svoja iskustva na terenu učesnici ovih škola su podjelili kako tokom današnje konferencije, tako i kroz video produkciju koja je puštena na kraju konferencije.

Predstavnice Udruženja pedagoga Crne Gore, Katarina Vučinić Marković i Vanja Rakočević, kao autorke istraživanja, predstavile su neke od rezultata koje je pokazalo istraživanje pod nazivom ”Interkulturalnost u očima aktera vaspitno-obrazovnog procesa”.

Vučinić Marković kazala je da u okviru projekta „Interkulturalnost u obrazovanju“, kojim su obuhvaćene Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica i Medresa „Mehmet Fatih“ Tuzi iz Crne Gore, Prva gimnazija i Gimnazija SSST iz Sarajeva iz Bosne i Hercegovine, jedna od značajnih projektnih aktivnosti u ove četiri škole je i realizacija istraživanja sa ciljem da se utvrde komptencije, iskustva i potrebe učenika, kao i njihovih nastavnika i roditelja u vezi sa praksom interkulturalnog obrazovanja u školama.

Foto: PR centar

Podaci su prikupljeni u novembru i decembru prošle godine, a u istraživanju je učestvovalo 1523 učenika, nastavnika i roditelja iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine iz pomenute četiri škole. Ispitanici su imali priliku da svjoje mišljenje iznesu putem onlajn ankete ili na onlajn fokus grupama. Tkođe, naglašeno je da su dobijeni podaci reprezentativni za škole u kojima je istraživanje rađeno, ali da se ne mogu generalizovati na nacionalni nivo/e, već da bi u te svrhe trebalo uraditi istraživanje na metodološki reprezentativnom uzorku i u većem broju škola.

U svrhu istraživanja je analizirana i dokumentacija kao što su zakoni i podzakonska akta koja regulišu oblast obrazovanja, godišnji planovi rada po kojem ove škole rade i određeni broj predmetnih programa koji se izučava u ovim školama.

„Kad je u pitanju analiza raspoložive dokumentacije, istraživanje je pokazalo da u Crnoj Gori opšti i posebni pravni akti prepoznaju potrebu za organizovanim vaspitno–obrazovnim djelovanjem u domenu usvajanja znanja, formiranja navika, stavova i vrijednosti za međukulturalni sklad, razumijevanje, toleranciju i poštovanje. Od dobro postavljenje teorije šta, kad i kako u obrazovanju raditi do prakse u učionicama dešavaju se brojne transformacije ovih ideja, da na kraju obrazovnog puta imamo učenike koji posjeduju puno informacija, ali nekad nedovoljno vještina, sposobnosti ili vrijednosti da iste pretoče u svoju ličnu praksu“, kazala je Vučinić Marković.

Prema njenim riječima, uočava se opredjeljenje ustanova da kroz određene školske aktivnosti koje se dešavaju na časovima odjeljenjske zajednice, nastavne i vannastavne aktivnosti promovišu ideje poštovanja, tolerancije i razumijevanje različitosti.

„Istraživanje je pokazalo da preko 70 odsto nastavnika smatra da ima vještine kao što su osjetljivost na diskriminaciju, pregovaranje, iznalaženje kompromisa, aktivno slušanje i sagledavanje problema iz perspektive učenika“, navela je Vučinić Marković.

Ona je kazala da roditelji jednoglasno prepoznaju značaj interkulturalnog obrazovanja u formiranju ličnosti njihove djece

„Kad su u pitanju učenici, najveći broj ispitanika susreo se sa pojmom interkulturalizam preko medija, te u školi, a najmanje su pojam interkulturalizam susretali u porodici, te na kraju u okviru aktivnosti s vršnjacima, a skoro 1/3 učenika u CG i BiH smatra da nijesu imali priliku da uče o temama koje dolaze iz oblasti interkulturalnog obrazovanja“, rekla je Vučinić Marković.

Ona je kazala da većina učenika smatra da ima izgrađen stav o temama koje su vezane za osnovna ljudska prava i slobode: pravo na život, jednakost, obrazovanje, kulturu, jezik, religiju, slobodu izražavanja i mišljenja, pristup informacijama putem različitih sredstava informisanja i pravo na zaštitu od svih oblika diskriminacije.

Pored opštih tema koje se tiču informisanosti, u anketnom upitniku se od učenika tražilo da iznesu svoje stavove o određenim pitajima i ukažu na svoje lično iskustvo. O rezultatima u istraživanju koji se tiču ličnog iskustva, prakse, stavova i vrijednosti Vanja Rakočević je iznijela:

„Putem upitnika učenici su imali priliku da iskažu svoje mišljenje o određenim tvrdnjama, te u Crnoj Gori imamo situaciju da su učenici najmanje tolerantni prema migrantima, jer samo 20 odsto učenika smatra da tražiocima azila/migrantima treba dozvoliti da se zadržavaju u našem gradu i naseljavaju naša sela, a 40 odsto nema određeno mišljenje. U BiH, procenat učenika koji nisu saglasni s tvrdnjom je 30, a 48 odsto učenika nema određeno mišljenje. Gotovo svaki treći učenik/ca ne može sebe da zamisli pored osobe druge vjeroispovjesti u Crnoj Gori (29 odsto), a u BiH je procenat i niži: 21,5 odsto“, navela je Rakočević.

Istakla je da su mnogo manje netolerantni prema prijateljima za koje bi saznali da su druge seksualne orijentacije (19,6 odsto u CG i 14,5 odsto u BiH), te bi po saznanju prekinuli druženje, ili prema osobama lošijem socio-ekonomskog statusa (oko 4 odsto), kao i prema Romima – oko 5 odsto smatra da jedino što Romi znaju jeste da igraju i pjevaju, kao i prema djeci sa smetnjama u razvoju – tek oko 2 odsto smatra da nam ne treba više aktivnosti za unapređenje njihovog položaja

„Kada je u pitanju njihov odnos prema nasilju, skoro 2/3 smatra da nije u redu da prvi napadaju, ali čak oko 40 odsto smatra da neke osobe zaslužuju batine. Autoritet, bez obzira na čemu počiva, skoro polovina učenika smatra bitnim – 47 odsto je saglasno s tvrdnjom“, navela je Rakočević.

Kazala je da prisutost konflikata nastalih usljed nepoštovanja različitosti u okruženju u kojem mladi odrastaju, 2/3 nastavnika primjećuje povremeno, a svaki peti u velikoj mjeri.

„Nastavnici u Crnoj Gori kao najčešći povod za sukobe koji nastaju u društvu/okruženju u kojem mladi odrastaju vide nacionalnu pripadnost (24,5 odsto), fizički izgled (23,5 odsto) i vjersku pripadnost (13,3 odsto). Nastavnici u BiH misle da su to stavovi (34,7 odsto), nacionalna pripadnost (22,2 odsto), kao I da se mladi sukobljavaju bez posebnog razloga (18,1 odsto)“, rekla je Rakočević.

Rakočević je kazala da je istraživanje pokazalo da učenici prepoznaju nastavnike, pedagoge, psihologe i ostale zaposlene u školi kao ključne u promociji ideja poštovanja različitosti, tolerancije i razumijevanja među učenicima.

„Učenici su naveli da pored zaposlenih u školama, veliku ulogu u promociji ovih ideja imaju i njihovi roditelji, te mediji, političari, poznate ličnosti. Prema opisnim odgovorima učenika da bi se smanjile predrasude i stereotipi u okruženju treba organizovati različite edukativne aktivnosti, i to upravo u školi kroz nastavne i vannastavne aktivnosti: radionice, seminare, dijaloge, gostovanje određenih ličnosti koje će govoriti o problem, više razmjena učenika…“, navela je Rakočević.

Govoreći o preporukama, Rakočević je poručila da borba protiv predrasuda i različitih oblika diskriminacije je misija koju škola treba da promoviše i integriše u sve segmente vaspitno –obrazovnog rada.

Konferencija je aktivnost u okviru projekta “Interkulturalnost u obrazovanju”, koji se realizuje u okviru Zajedničkog regionalnog programa „Dijalog za budućnost: unaprijeđenje dijaloga i društvene kohezije u, i između, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije“koji sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, a finansira ga Fond UN-a za izgradnju mira (UN PBF).

Send this to a friend