Kadrovska politika nove vlasti ruši zdravstveni sistem

Miraš Dušević

Objava novoimenovanog direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuka Nikovića da se obustavlja rad hitne medicinske pomoći u Golubovcima, bez sumnje je neprijatno iznenadila stanovnike ove gradske opštine koja broji 25000 građana, ali nije iznenađenje za one koji pomno prate kadrovske promašaje nove vlasti.

Jasno je svima da posao ljekara Hitne medicinske pomoći ne mogu preuzeti ljekari Doma zdravlja u Golubovcima zato što nisu obučeni za tu vrstu pružanja medicinskih servisa i zato što bi se njihov obim posla dramatično povećao.

Na stranu činjnica što za to ne postoji pravni osnov već samo dobra volja dva direktora koju zaposleni treba bezuslovno da prihvate.

To očigledno nije jasno dr Nikoviću, koji je pored evidentnog nedostatka ljekara, bez posla ostavio specijalistu hirurga, doktora medicinskih nauka, internistu subspecijalistu reumatologa.

Poznato je da su još tri ljekara napustila ZHMP, dok ih je nepoznati broj dobio specijalizaciju i zauvjek napušta ovu ustanovu. Stoga treba očekivati da se umjesto otvaranja novih jedinica za hitnu medicinsku pomoć, zatvori još po neka i to uskoro.

Tako to biva kada se populistički i stihijno raspiše ogroman broj specijalizacija utrkujući se sa prethodnom vlašću, a ne vodeći računa da će doći do unutrašnje migracije kadra i da će domovi zdravlja i ZHMP ostati bez ljekara.

Samo zbog jednog twitta direktorke Kliničkog centra Crne Gore o broju raspisanih specijalizacija zdravstvena zaštita je sve dalja od pacijenata. Iste one direktorice koja je smijenila desetine direktora i načelnika, a haotično stanje u Kliničkom centru najbolje govori koliko su kadrovska rješenja bila adekvatna.

Rezultat su sve duže liste čekanja i 63 odsto pacijenata koji ne dođu na zakazane preglede. Ako se tome doda da su elektronski servisi u domovima zdravlja ugašeni, isti oni koji su u uslovima pandemije omogućili beskontaktno podizanje hronične terapije i smanjenje rizika od infekcije u dugim redovima domova zdravlja, onda bi se mogli zaključiti da je na pomolu kolaps zdravstvenog sistema kao isključiva posljedica loše kadrovske politike.

Reformska dostignuća iz prethodnog perioda poput institucije izabranog ljekara, građena pažljivo dugi niz godina, je zgažena za potrebe paradnog performansa pred šefom Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, dr Hansom Klugeom, kada se pri naglom padu broja oboljelih od kovida cjelokupna organizaciona šema Doma zdravlja okreće naglavačke i usmjerava ka Domu zdravlja na Starom aerodromu stvarajući neopisive gužve u drugim domovima zdravlja.

Treba podsjetiti javnost sa kakvom se lakoćom nova garnitura riješila pedijatra dr Nebojše Kavarića, interniste, dr Gordane Reljić. Raskinut je ugovor sa Kodrom, a Hipokratu uskraćena mogućnost da bez čekanja pacijentima pruže uslugu MR dijagnostike. Broj privatnih apoteka u kojima će biti moguće podići lijek na recept biće ograničen, pa neće začuditi obijanja pragova apoteka pacijenata u potrazi za terapijom.

Dogodilo se još jedno “čudo neviđeno”, pa je Institutu za ljekove i medicinska sredstva, gdje je poziciju direktora zaposjeo pravnik, prvi i jedini u Evropi. Tako ćemo, osim po broju oboljelih i umrlih od kovida, biti prvi po “nasilju nad strukom” u ovoj ustanovi koja to ne trpi.

Lutanje u kadrovskim rješenjima se vidi kada se u nedostatku dovoljnog broja pogodnih specijalizanti postavljaju na čelo nacionalnih komisija, a u komisijama za polaganje državnih ispita se nalaze i oni koji imaju 74 godine.

U Odboru direktora Doma zdravlja Podgorica na nezakonit način, a ispred zaposlenih nalazi pripravnik dr Igor Ljutica koji nije član tog kolektiva. U Odboru direktora Kliničkog centra Crne Gore zaposlene predstavlja dr Milija Mimović koji ne radi u Kliničkom centru Crne Gore.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović i dalje odbija da u Odbor direktora Kliničkog centra Crne Gore i Instituta za javno zdravlje postavi predstavnike Zajednice opština kako Zakon o zdravstvenoj zaštiti nalaze.

Imenovanje dr Igora Galića na mjesto direktora Instituta za javno zdravlje je obilježio skandal sa naknadnom izmjenom sistematizacije koja je omogućila da se na mjesto direktora imenuje i neko ko nema akademsku titulu u ustanovi koja ima nekoliko profesora na Medicinskom fakultetu.

Njihova očigledna marginalizacija i izbijanje u prvi plan trećeg ešalona epidemiologa je jedan od razloga za donošenje neprimjerenih epidemioloških mjera.

Najnoviji biser je svakako da plaže nisu prepoznate kao javne površine, valjda zato što Cetinje nije primorski grad.

Na osnovu svega je jasno zašto su najozbiljniji kandidati za upražnjeno mjesto predsjednika NITAG-a (Nacionalno imunizaciono tijelo kojim je predsjedavao veliki profesionalac i stručnjak, prof. dr Dragan Laušević koji je podnio ostavku) Jakov Milatović, Marko Bato Carević i Dritan Abazović koji u fotofinišu može biti ozbiljan faktor iznenađenja.

Raskrinkana je i priča o tobožnjoj svađi između ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića i Jelene Borovinić Bojović oko uvođenja novih epidemioloških mjera.

To je samo PR trik koji treba da ubijedi javnost da ministarka zdravlja ima stručni stav.

Istina je sve očiglednija: struka je uzmakla i nestala pred grubom silom političke moći eksperata.