Ljepote hercegnovskog zaleđa sve su dostupnije izletnicima. Nakon ustanovljenog Parka prirode Orjen, u čijem sklopu funkcionište i Avanturistički park, uređene biciklističke staze i arheoloških lokaliteta tvrđave Tajno brdo, Djevojačkih greda i Čakotina, odmoriša Kotobilj, ulzetišta za paraglajdere, polako se razvija aktivni turizam na Kamenom i Žlijebima.
Posebno je privlačno zbog autentične arhitekture, jedinstvene u Crnoj Gori, najmanje podorjensko selo, Žlijebi, smješteno na 700 metara nadmorske visine. Kuće i krovovi su građeni od kamenih ploča, ručno vađenih u seoskim majdanima.
Iako zbog Parka aktivnosti više gravitiraju Vrbanju i Orjenu, MZ Kameno-Žlijebi zasigurno postaje omiljeno odredište ne samo posjetilaca iz Herceg Novog. Novi vidikovac i uzletište za paraglajdere na Dizdarici učiniće ovaj dio zaleđa atraktivnijim u nastupajućoj ljetnjoj sezoni, uvjeren je predsjednik ove MZ, Goran Stanovčić.
Ali mještanima godinama za kvalitetniji život nedostaje voda. Vape za onom iz gradskog sistema. Konačno, u saradnji sa preduzećem Vodovod i kanalizacija rukovodstvo MZ Kameno-Žlijebi pravi projekat izgradnje vodovodne infrastrukture.
“Projekat je u završnoj fazi. Trenutno radimo studiju izvodljivosti i opravdanosti. To je jedino što nam nedostaje. Nastojaćemo svim silama da za dvije-tri godine taj projekat realizujemo na Kamenom”, navodi Stanovčić.
Vodu će dovesti sa stanice na Sušćepanu. Cjevovod će biti nekih kilometar-dva dužine, sa tri prelivne pumpe. Okvirno biće neophodno oko 400 hiljada eura.
Kako je Stanovčić kazao za Radio Jadran, u ovoj MZ trenutno postoji oko 50 aktivnih domaćinstava, ali i preko 25 preduzeća sa adresama na Kamenom. Ljudi sa strane dolaze, prave kuće i ostaju da žive, a ima i Kamenjana koji se vraćaju.
Preduzeća se većinom bave proizvodnjom i uslužnim djelatnostima, 10-15 domaćinstava bavi se stočarstvom, a nekoliko njih su registrovani proizvođači koji se uz stočarstvo bave i pčelarstvom. Kameno je siromašno sa plodnom zemljom i vodom, zbog čega nema puno poljoprivrednika.
Problemi javna rasvjeta i nelegalno odlaganje građevinskog otpada
Javna rasvjeta izgrađena je isključivo od sredstava iz budžeta MZ i donacija mještana i ljudi koji rade na Kamenom. Projekat je obuhvatio kupovinu i ugradnju novih svjetiljki, stubova i instalacija.
Prilikom zamjene sijalica, odnosno prelaska na led rasvjetu gotovo trećina je prestala da radi, zbog čega je veliki dio naselja u mraku.
“Znamo da je to na sudu, ali uporno pokušavamo da iznađeno neko rješenje, da vratimo neke svjetiljke, da se opet osvjetli Mjesna zajednica i bude kao prije. Imamo pritisak onih koji su učestvovali u tom projektu. Ne nailazimo na podršku ni u Komunalno-stambenom niti u Opštini”, tvrdi Stanovčić.
Rukovodstvo ove MZ pokušava da zamjeni barem jedan dio sijalica, jer i zaleđu je potrebn javna rasvjeta, možda više nego u gradu. Najteže je, kaže Stanovčić, u zimsko doba, mrak je već oko 17 časova, a na Kamenom ima djece koja se u predvečernjm časovima vraćaju iz škole.
Nekontrolisano odlaganje građevinskog, ali i komunalnog otpada u večernjim čaosvima oduvijek je bila muka za Kamenjane. Ipak, u posljednje vrijeme, najviše zahvaljujući Službi komunalne inspekcije ovaj problem polako odlazi u prošlost.
