Ko je odgovoran za nekontrolisane cijene ljekova

Nakon brojnih žalbi građana i nevladinog sektora da su u Crnoj Gori neki ljekovi značajno skuplji nego u državama regiona, prvenstveno u Srbiji, Ministarstvo zdravlja je upozorilo veledrogerije i nosioce dozvola za promet ljekova da će u slučaju ukoliko se otkrije da su cijene medikamenata neprimjereno visoke biti prinuđeni da o tome obavijeste Ministarstvo ekonomije i Agenciju za zaštitu konkurencije. Prema podacima Agencije za ljekove, dozvole za promet medikamenata imaju Farmegra, Glosarij, Farmont, koji snabdijevaju većinu apoteka u Crnoj Gori. Iz kompanija Glosarij i Farmegra su CdM-u potvrdili da su primili pomenuto obavještenje Ministarstva zdravlja i naglasili da oni posluju u skladu sa zakonskom regulativom. Izvršna direktorica Glosarija Mirjana Mijušković je CdM-u saopštila da oni ne određuju cijene ljekova već da to čine proizvođači i nadležni državni organi.

<<<Ministarstvo prijeti dobavljačima prijavom zbog paprenih cijena ljekova<<<

<<<Cijene ljekova i do tri puta niže kod komšija<<<

Iz Glosarija i Framegra su CdM-u kazali da su obavještenje Ministarstva zdravlja primili i dostavili svim farmaceutskim kućama sa kojima sarađuju.

Mijušković smatra da u Glosariju vjeruju da je ovaj dopis namijenjen prije svega proizvođačima ljekova.

Napominje da je Glosarij uslužni nosilac dozvole za vrlo mali broj proizvođača koji su riješili da ne budu direktno prisutni na tržištu Crne Gore, usljed regulatornih i drugih zahtjeva, prije svega zbog svojih investicionih i poslovnih razloga.

“S tim u vezi, mi pružamo uslugu takvim proizvođačima kao registrovani nosilac dozvole u njihovo ime. Ovo omogućava da proizvodi tih proizvođača koji su u najvećem broju slučajeva neophodni u terapiji naših građana i nalaze se na Listi ljekova zaista budu dostupni pacijentima u Crnoj Gori zakonitim i legalnim kanalima, poštujući zahtjeve dobre proizvođačke i distributivne prakse, efikasne i kontinuirane kontrole kvaliteta od mjesta proizvodnje do samog pacijenta”, navodi Mijušković.

Prema njenim riječima samo u izuzetnim slučajevima Glosarij jeste nosilac dozvole određenog lijeka, ali ne i proizvođač, te proizvođač bez obzira na to ko ima dozvolu, prodaje ljekove po cijenama koje samostalno utvrđuje.

“Željeli bi smo, stoga, da prije svega razumijete našu ulogu u lancu isporuke ljekova. U tom smislu, za jedan manji broj ljekova od nekih proizvođača i mi i druge veledrogerije dobijamo različite nabavne cijene i uslove u zavisnosti da li su isti namijenjeni kupcima u maloprodaji-apotekama ili je kupac Fond zdravstva. Mi razumijemo ovo obavještenje u tom smislu”, naglasila je Mijušković.

Podržava, kaže, aktivnosti nadležnih organa radi obezbjeđivanja poslovanja u skladu sa svim propisima koji su na snazi u Crnoj Gori. Ipak, vjeruje, da se referenciranje cijena, ne bi smjelo raditi isključivo u poređenju sa cijenama u Srbiji i to po pojedinačnom brendu lijeka.

“Ovo, jer Srbija ima i dalje visoko regulisano slobodno tržište cijena ljekova, a budući da nije u fazi pristupa EU u kojoj se Crna Gora nalazi, a nije ni članica Svjetske trgovinske organizacije. Zahtjevi za deregulacijom cijena na slobodnom tržištu, koliko smo upoznati od kolega iz Srbije, stalno stižu od predstavnika EU. Srbija je stoga i jedina zemlja Evrope i regiona gdje postoji regulisanje cijena ljekova koji nisu na pozitivnoj Listi Fonda zdravstva. Pa ipak, i u takvim slučajevima možete naći mnogo primjera gdje crnogorski Fond kupuje ljekove inostranih proizvođača i gdje građani Crne Gore plaćaju ljekove inostranih proizvođača ispod cijene u susjednoj Srbiji”, pojasnila je Mijušković.

Ministarstvo zdravlja direktno reguliše cijene ljekova za koje je platilac Fond zdravstva i kompanija Glosarij je, navodi Mijušković, uvijek poštovala odluke nadležnih organa u tom smislu.

“Jednako, mi ćemo i svaku drugu odluku nadležnih regulatornih organa poštovati”, poručuje Mijušković.

Tvrdi da Glosarij ne može imati neprimjereno visoke cijene ljekova.

“Naime, sa jedne strane za dio našeg prometa gdje je platilac Fond zdravstva maksimalna se cijena utvrđuje od strane države kroz dogovor države sa proizvođačima ljekova, a ne sa veleprodajama. Sa druge strane, za ljekove koji se nalaze u slobodnom prometu, a za koje je Ministarstvo zdravlja i Fond zdravstva utvrdilo da nisu neophodni za liječenje osiguranika, proizvođači utvrđuju samostalno svoju prodajnu cijenu”, objasnila je Mijušković.

Proizvođači, ističe ona, dodatno nadziru njihovo poslovanje i promet, a kako bi obezbijedili maksimalno efikasno poslovanje svoje kompanije.

“Tako, u situaciji da zaista postoji neprimjereno visoka cijena, a koju bi smo hipotetički mi utvrdili, proizvođač bi vjerovatno zahtijevao ka nama utvrđivanje maksimalne cijene u daljem prometu ka našim kupcima. Ovo, iz razloga jer bi se takva neprimjerena cijena odrazila negativno na tražnju za tim lijekom. Mi do sada nismo imali takve primjedbe dobavljača/proizvođača pa stoga vjerujemo i da nemamo neprimjereno visoke cijene”, jasna je Mijušković.

Veledrogerije ne utvrđuju cijenu nekog lijeka, već to rade proizvođači i nadležni državni organi. Naime, država Crna Gora je Uredbom definisala način na koji se utvrđuje cijena određenog lijeka koji se finansira iz Fonda zdravstva.

“Stoga, cijena svakog lijeka koji plaća Fond zdravstva mora biti jednaka ili niža za pet odsto od najniže cijene u referentnim zemljama, uključujući i Srbiju. Takvu cijenu utvrđuje proizvođač tog lijeka i prijavljuje nadležnom organu u Crnoj Gori. Kroz maksimalnu cijenu stoga, na koju mi nemamo nikakvog uticaja, proizvođač određuje nadoknadu za usluge skladištenja i distribucije, dok mi nemamo mogućnosti naplate više cijene Fondu zdravstva od maksimalno utvrđene te dogovorene i odobrene prethodno između proizvođača i Ministarstva zdravlja, odnosno Fonda zdravstva i Agencije za ljekove”, navodi Mijušković.

Na pitanje CdM-a kako je regulisano tržište ljekova u Crnoj Gori, Mijušković navodi da su stručne službe Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstvenog osiguranja učinile izuzetan napor da osiguranici danas imaju najsavremeniju terapiju za liječenje ozbiljnih oboljenja, a koje terapije nisu ni najmanjim dijelom dostupne pacijentima i osiguranicima u susjednoj Srbiji.

“Slobodno možemo rijeći da je inovativna i savremena terapija dostupna pacijentima u Crnoj Gori o trošku Fonda zdravstva danas značajna u poređenju sa svim državama našeg regiona. To je učinjeno velikim naporom svih nas u zdravstvenom sektoru da proizvođači učine određene ustupke i podrže zahtjeve nadležnih državnih organa. Ovdje govorimo o ozbiljnim onkološkim, infektivnim, kardiološkim, hroničnim nezaraznim, auto-imunim i drugim teškim oboljenjima dok su ljekovi koji su navedeni u tekstu prije svega već značajno stari ljekovi koji svi imaju idealnu zamjenu na tržištu i u prometu u Crnoj Gori (xalatan, monopril, plavix i dr.)”, ističe Mijušković.

Nada se da su ova razjašnjenja doprinijela boljem razumijevanju situacije.

“Da je tržište ljekova izuzetno regulisano, da država utvrđuje cijene za ljekove koji su na Listi ljekova, a da na manjem dijelu tržišta za koje su stručne službe Ministarstva utvrdile da na Listi ljekova postoji adekvatna zamjena ili da lijek nije neophodan u terapiji, cijenu utvrđuje samostalno proizvođač”, zaključila je Mijušković.

<<<Predstavljena nova lista, ljekovi jeftiniji kod nas nego u regionu<<<

I iz kompanije Framegra su CdM-u tvrde da posluju u skladu sa zakonima drave Crne Gore.

“Cijene ljekova koje distribuiramo su u skladu sa Uredbom o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena u Crnoj Gori. Navedenom Uredbom za refrentne zemlje čije se cijene ljkeova na veliko koriste za upoređivanje sa cijenama na veliko u Crnoj Gori navode se Srbija, Hrvatska i Slovenija. Sve promjene u zdarvstvenom sistemu Crne Gore koje su se desile u posljednjih godinu dana pozitivno uticale na način rada dostupnost i distribuciju ljekova na tržištu ljekova Crne Gore”, kratko su iz Framegra saopštili CdM-u.

Kompanija Farmont na pitanja CdM-a o upozorenju Ministarstva zdravlja nije odgovorila.

Iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore CALIMS ranije su kazali da je prednost zemalja u regionu u odnosu na Crnu Goru u pogledu cijena ljekova veličina tržišta, koje je u odnosu na naše znatno veće, ali i prisutnost više lokalnih proizvođača na tržištu koji su konkurentni sa cijenama ljekova. Osim toga, objašnjavaju, za određivanje cijena u nekim zemljama regiona postoje i dodatni mehanizmi za smanjenje cijena ljekova kao što su tenderi, referentne cijene koje određuju fondovi za zdravstveno osiguranje, zatim pregovori o snižavanju cijena koje fondovi imaju sa proizvođačima.

Za formiranje maksimalnih cijena ljekova u Crnoj Gori se koristi metodologija međunarodnog poređenja cijena koja je najčešće korišćena metodologija u većini zemalja Evropske unije.

Podsjećamo organizacija KOD tvrdi da se čak 21 lijek u Crnoj Gori prodaje po znatno većim cijenama nego u Srbiji, a cijene 18 vrsta tih medikamenata u prosjeku su više od tri do pet puta.

Međutim, pojedini medikamenti sa nesrazmjernim cijenama na koje ukazuje KOD, nijesu na Listi ljekova.

Listu ljekova i njihove cijene koju su definisale Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstvo pogledajte OVDJE.

Slađana Đukanović