Ko štiti djecu od porodičnog nasilja

Crnogorsku javnost uznemirila je informacija da je dječak od 15 mjeseci pretučen na smrt. Policija sumnja da je dječaka pretukao očuh. Policija je saopštila da je nesrećnog mališana i ranije očuh fizički zlostavljao. Ovo je još samo jedan u nizu od dokaza da porodično nasilje u Crnoj Gori postoji, ali se o njemu govori tek kad se desi neka tragedija. U takvim slučajevima najčešće žrtve, su nažalost, djeca. Ovaj slučaj otvorio je još jedno pitanje: kad se stiču uslovi da se djeca liše roditeljskog staranja zbog nasilja i zanemarivanja. Možda nadležni i ne reaguju pravovremeno, ili su i administrativne procedure za ovakve slučajeve previše komplikovane i dugo traju.

Povodom jučerašnje tragedije iz kabineta ombudsmana su saopštili da su formirali predmet po službenoj dužnosti, kao i da će pratiti postupanja nadležnih organa.

“Imajući u vidu osjetljivost slučaja, do okončanja postupka nećemo komentarisati detalje”, navodi se u saopštenju ombudsmana.

CdM je istraživao kad i u kojim slučajevima se djeca lišavaju roditeljskog staranja, kao i koliko je postupaka procesuirano u prethodnih nekoliko godina.

Centar za socijalni rad za Podgoricu, Golubovce i Tuzi je u poslednjih pet godina pokrenuo 27 postupka pred Osnovnim sudom za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava, saopšteno je CdM-u iz ove institucije.

Samo u toku prošle godine, 45 djece je smješteno u hraniteljske porodice, dok je šestoro mališana završilo u JU Dječji dom “Mladost” u Bijeloj.

Međutim, nije poznato koliko je donijeto pravosnažnih presuda da se djeca oduzmu roditeljima zbog zanemarivanja.

Lišenje roditeljskog prava predstavlja mjeru zaštite djeteta od nesavjesnog postupanja roditelja. U zavisnosti od stepena zanemarivanja svojih dužnosti, roditelj može biti lišen roditeljskog prava potpuno ili djelimično.

Kada u Centar stigne prijava o zanemarivanju djeteta, onaj ko preuzme slučaj preduzme mjere socijalne i dječje zaštite, pravi procjenu rizika, snaga i odgovarajućih mjera koje će biti dalje preduzete i plan usluga kojim su obuhvaćene dalje aktivnosti na slučaju.

U ovom planu učestvuju i drugi stručni radnici – socijalni radnik, psiholog, pedagog, pravnik, kao i korisnik, članovi porodice, predstavnici relevantnih institucija ili druga osobe od značaja za korisnika.

Cilj socijalne i dječje zaštite jeste očuvana i funkcionalna biološka porodica.

“Ukoliko porodica zapadne u određenu krizu funkcionisanja, nastoji se da se pruže porodici sve dostupne mjere i servisi kako bi opstala, ojačala i prevazišla krizu u koj se nalazi”, kazali su nam iz Centra.

Ukoliko roditelji grubo zanemaruju roditeljske dužnosti i obaveze i dijete je zanemareno i izloženo opasnosti daljim boravkom u porodici, u zavisnosti od situacije i ukoliko je to u najboljem interesu djeteta, kako bi mu se obezbijedila adekvatna zaštita i bezbijednost, Centar za socijalni rad pokreće pred Osnovnim sudom postupak za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava ili uz saglasnost roditelja izmiješta dijete iz porodice.

“Nekada nije u interesu djeteta da se pokreće postupak za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava pred Sudom, već je dovoljna saglasnost roditelja za izmiještanje iz porodice, a to su situacije, kada su roditelji oboljeli, fizički ili psihički, ukoliko nisu sposobni i podobni da djetetu pruže odgovarajuću brigu i sami su svjesni toga. Roditelji se ne lišavaju kontakta sa djetetom, koji je neophodan za dalji razvoj djeteta, osim u situaciji kada je procijenjeno da to nije u djetetovom interesu”, objašnjavaju iz Centra.

Prošle godine 45 djece smješteno u hraniteljske porodice

Ukoliko su djeca ugrožena na način da je u njihovom najboljem interesu izmiještanje iz porodice, najprije se traže hraniteljske porodice koje su procijenjene kao adekvatne, kako bi djeca imala sigurnost i toplinu porodičnog doma.

“Ukoliko nema hraniteljskih porodica koje bi zadovoljile potrebe djeteta, onda se djeca privremeno izmiještaju u institucije, tipa JU Dječji dom “Mladost”. U toku 2017. godine, od strane JU Centra za socijalni rad za Glavni grad Podgorica i opštine u okviru Glavnog grada Golubovci i Tuzi, 45-o djece je smješteno u hraniteljske porodice, dok je 6-oro djece smješteno u JU Dječji dom “Mladost” u Bijeloj”, navode oni.

Nije uspostavljen sistem licenciranja pružalaca usluga

A zaštitnik ljudskih prava i sloboda u proteklih pet godina gotovo da nije imao pritužbi koje se direktno odnose na zanemarivanje djece, saopšteno je CdM-u iz ove institucije.

“Do nekog od oblika zanemarivanja djeteta najčešće se dolazi posredno kroz predmete koji se odnose na brakorazvodne parnice i dobijanje starateljstva ili kroz predmete pokrenute po sopstvenoj inicijativi. U tim slučajevima traže se informacije od nadležnog centra za socijalni rad”, ističu oni.

Porodični zakon Crne Gore predvidio je intervencije koje imaju značaj specijalne intervencije – sprječavanje zanemarivanja i zlostavljanja djece i rehabilitaciju porodice.

Naime, centar za socijalni rad nadležan je da vrši opšti nadzor nad vršenjem roditeljskog prava i po službenoj dužnosti štiti interes djece. Centar ima pravo da izrekne mjeru upozorenja roditeljima na nedostatke u vaspitanju djece, da ih zajedno ili samostalno uputi na druge službe za podršku.

Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, između ostalog, propisane su savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge koje obuhvataju savjetovanje, terapiju, medijaciju, SOS telefon i druge usluge s ciljem prevazilaženja kriznih situacija i unaprjeđivanja porodičnih odnosa.

“Činjenica je da još uvijek nije uspostavljen sistem licenciranja pružalaca usluga. Cijenimo da bi zbog kompleksnosti problema, te velike opterećenosti centara za socijalni rad, od izuzetnog značaja bilo formiranje većeg spektra usluga kojima bi se pružala podrška roditeljima i djeci tokom ovih kriznih situacija”, ocijenjuju u Instituciji zaštitnika ljudskih prava.

Ako centar ustanovi da roditelji ne koriguju postupke, ne poštuju ukazivanja centra, već i dalje svojim činjenjem/nečinjenjem ugrožavaju dijete, centar za socijalni rad treba da izrekne drugu mjeru, odnosno da odredi rješenjem stalni nadzor nad vršenjem roditeljskog prava.

Ombdusman primjećuje da organ starateljstva ne koristi svoja ovlašćenja kada uoči zanemarivanje roditeljskih prava, zloupotrebu djece, manupilativna ponašanja.

“Predstavnici organa starateljstva, u postupcima pružanja stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljskog prava, svojim stručnim kompetencijama moraju biti u stanju da odgovore na izazove rada s porodicama u riziku”, navode oni.

Zaštitnik je i u prethodnom periodu, baveći se konkretnim slučajevima i u svojim izvještajima ukazivao na neophodnost preduzimanja potrebnih mjera i radnji na jačanju kadrovskih kapaciteta u oblasti porodične i dječje zaštite, obezbjeđivanju dovoljnog broja usko specijalizovanih kadrova, posebno na poslovima praćenja vršenja nadzora nad roditeljskim pravom u porodicama koje su u riziku.

“Takođe, zapažamo da organi starateljstva ne koriste svoja ovlašćenja u slučajevima zanemarivanja roditeljskih prava, zloupotrebe djece i manipulativnog ponašanja roditelja, a naročito u brakorazvodnim postupcima, postupcima povjeravanja djece jednom od roditelja i uspostavljanja kontakta roditelja i djeteta sa kojima ne živi”, ističu oni.

Zato je, smatraju oni, neophodna kontinuirana edukacija sudija, advokata, zaposlenih u centrima za socijalni rad i drugih učesnika u svim postupcima o primjeni konvencijskog prava – prava djeteta na iznošenje njegovog mišljenja i prava na zaštitu najboljeg interesa djeteta.

Problem prosjačenje djece

Kada govorimo o zanemarivanju važno je ukazati da se zapaža da i pored preduzimanih radnji i mjera, problem prosjačenja djece u znatnom obimu i dalje postoji.

Zaštitnik je ukazivao na činjenice koje djecu koja žive i rade na ulici kvalifikuju kao najizloženije za različite vrste zloupotreba, zlostavljanja i zanemarivanja.

“Djeca koja se bave prosjačenjem i provode vrijeme na ulici su u velikom riziku da postanu žrtve nasilja, seksualnog zlostavljanja i zloupotrebe, ekonomske eksploatacije ili trgovine ljudima. Osim toga ova kategorija djece je nerijetko uskraćena za adekvatnu zdravstvenu zaštitu, ostvarivanje prava na obrazovanje, uživanje socijalnih i statusnih prava”, upozoravaju oni.

Obdusman apeluje na nadležne službe i organe da angažuju sve raspoložive kapacitete, kako bi se ova kategorija djece zaštitila i kako bi im se obezbijedilo ostvarivanje najboljih interesa.

Zabrinjavajuće što se djeca upućuju u Centar za djecu i mlade “Ljubović”

Smatraju i da su zabrinjavajući razlozi zbog kojih se djeca upućuju u Centar za djecu i mlade “Ljubović”.

“Naime, nerijetko se djeca žrtve različitih oblika zlostavljanja i zanemarivanja upućuju u ovu ustanovu, koja nema ni kadrovskih niti programskih kapaciteta za rad sa djecom žrtvama”, cijene oni.

Slađana Đukanović