Društvo

Koalicija 27: Nedopustivo stanje u upravljanju otpadom na sjeveru Crne Gore

Ilustracija

Crna Gora ni poslije 16 godina od uspostavljanja strateškog i zakonskog okvira za regionalizaciju u oblasti upravljanja otpadom nije uspjela da uspostavi takav model na sjeveru naše države, a ni u ostalim regionima to nije riješeno na adekvatan način, saopšteno je iz Koalicije 27.

“Veći dio evropskog zakonodavstva je transponovan, no, kada je riječ o implementaciji principa evropske hijerarhije upravljanja otpadom, ona je još uvijek na početku. O tome govore izvještaji o napretku, koje svake godine donosi EK. Na probleme u ovoj oblasti je ukazala i naša Koalicija 27, kako u ovogodišnjem, tako i u prethodnim izvještajima iz sjenke, koje je radila”, ističu iz Koalicije 27.

U poslednjem Izvještaju, naglašavaju da su glavni izazovi u Crnoj Gori, u oblasti upravljanja otpadom: uspostavljanje adekvatne infrastrukture koja bi omogućila sistem selekcije i reciklaže otpada, sanacija brojnih smetlišta širom Crne Gore, rješavanje pitanja industrijskog otpada i uspostavljanje efikasnog inspekcijskog nadzora.

“Svakako da su uspostavljanje efikasnog i održivog sistema inspekcije, kao i neselektivna primjena kaznene politike najveći izazovi. Posebno nas zabrinjava činjenica da se ni nakon 16 godina ne nazire rješenje za adekvatno upravljanje otpadom za sjever Crne Gore, imajući u vidu da se tek nedavno odredila lokacija za budući regionalni centar za upravljanje otpadom u Bijelom Polju, na lokaciji Čelinska kosa, koja se nalazi u blizini granice sa opštinom Mojkovac. Upitno je da li će ona ostati kao finalni izbor, imajući u vidu podatak da se mještani sela koja gravitiraju toj lokaciji bune”, navode oni.

Prema njihovim riječima, podatak da je još uvijek moguće odlaganje na nesanitarnim deponijama ukazuje na to da takav način upravljanja otpadom ne samo da direktno ugrožava životnu sredinu, već, u mjeri u kojoj se dozvoljava jeftino neregulisano odlaganje, ekonomski potkopava druge opcije upravljanja otpadom.

Podsjećaju da je Politiku upravljanja otpadom Crna Gora započinje 2004. godine, donošenjem Nacionalne politike upravljanja otpadom.

“Potom su sljedeće godine donešeni Strateški master plan za upravljanje otpadom i Zakon o upravljanju otpadom. Kako je procijenjeno da nisu stvoreni preduslovi za implementaciju Zakona, njegova primjena je prvo odložena za 2008. godinu, a potom za 2010. godinu. Problem sa implementacijom tog Zakona je bio prisutan i nakon toga, a obaveza njegovog daljeg usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom se generisala samom dinamikom razvoja istog, te se iz tih razloga javila potreba za izradom novog Zakona, koji je i usvojen 2011. godine”, ističu u Koalciji 27.

U pomenutom periodu usvojen je i Državni plan upravljanja otpadom za period 2008 – 2012. godina, kao strateški dokument kojim se uređuje oblast upravljanja otpadom u Crnoj Gori.

“Gore pomenuta strateška dokumenta i zakonske odredbe su samo djelimično, a može se konstatovati, i sa malo političke volje od strane onih koji ih trebaju implementirati, rješavala brojne probleme sa kojima se Crna Gora suočavala tih godina, a o čemu govore brojni izvještaji Evropske komisije (EK) i ostalih relevantnih institucija i organizacija u tom periodu”, navode u Koaliciji 27.

Budući da je period za koji je bio izrađen prethodni set strateških dokumenata istekao, i da je bilo neophodno izraditi i usvojiti novu grupu dokumenata, oni navode da se javila potreba za preispitivanjem prethodno planiranih i ostvarenih ciljeva u oblasti upravljanja otpadom, kao i za sagledavanjem svih postojećih problema, potreba i mogućnosti Crne Gore kada je u pitanju ova oblast.

“Iz tog razloga Država je krajem 2013. godine krenula u izmjene postojećih i izradu novih dokumenata iz ove oblasti. Tako je 2015. godine donešen Državni plan za upravljanje otpadom 2015 – 2020. godina, a malo kasnije je usvojen i novi, dopunjen, Zakon o upravljanju otpadom (2016). U tom desetogodišnjem periodu izgrađene su dvije regionalne sanitarne deponije, u Podgorici i u Baru, gdje se odlagao, a i danas se odlaže komunalni otpad iz centralnog i južnog regiona”, ističe se u saopštenju.

To je, dodaju, samo djelimično riješilo pitanje upravljanja otpadom u Crnoj Gori, ostavljajući sjeverni region i dalje prepušten stihijskoj politici odlaganja otpada na nesanitarna odlagališta, najčešće uz vodotoke.

“Zbog velikog udjela organskih komponenti u čvrstom komunalnom otpadu, odlagališta su bila i ostala veliki izvori emisije gasova sa efektom staklene bašte (metana). U nedostatku drugih mjera, nizak nivo troškova odlaganja na tim odlagalištima, što najvjerovatnije predstavlja razlog lokalnim samoupravama da ih koriste, ne daje podstrek unapređenju upravljanja otpadom u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom. Politička privlačnost niskih troškova odlaganja otpada je u tome da otkloni bilo kakav pritisak na povećanje naknade za domaćinstva koja se naplaćuje u svrhu povraćaja troškova”, saopšteno je iz Koalicije 27.

Naglašavaju da su i mnoga pitanja vezana za posebne tokove otpada, opasni otpad, te reciklažu, ostala neriješena u tom periodu.

“Stoga, Koalicija 27 zahtijeva od svih nadležnih organa da ubrzaju rješavanje pitanja upravljanja otpadom na sjeveru Crne Gore,  vodeći se činjenicom da mi kao zemlja kandidat za Evropsku uniju, u momentu kada su i pregovori za Poglavlje 27 već uveliko otvoreni ne možemo sebi dozvoliti da nam se na polovini teritorije odlaže otpad suprotno svim ekološkim, ali i principima održivog razvoja, generalno”, zaključuje se u saopštenju.

1

avatar
1000
1
0
0
 
1
Marko
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Marko
Gost
Marko

To ste trebali traziti malo ranije.

Send this to a friend