Bezbjednost hrane je apsolutni prioritet. Kontrole su pojačane, intenzivne. Tako je bilo i za vrijeme epidemije koronavirusa. U posebnom fokusu trenutno su nam proizvođači voća i povrća, kaže za CdM direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vesna Daković.
Apeluje na potrošače da proizvode kupuju od registrovanih proizvođača.
Govoreći o situacijama kada inspektori idu da kontrolišu proizvode na terenu, odnosno, da li ima neprijatnosti, Daković kaže da toga ima, ali zaista rijetko.
“Naši inspektori nijesu inkvizicija, nijesu oni koji kažnjavaju, već edukuju i obučavaju. Za one koje ne možete da edukujete i obučavate, za njih postoji i kaznena politika. Dešavaju se neprijatne situacije, ali su rijetke zaista. Obično subjekti pristaju da se vrše kontrole. Veliki broj subjekata zove Upravu da inspektori dođu i urade uzorkovanje”, poručuje Daković u razgovoru za CdM.
<<<Povećan nivo pesticida u hrani domaćih proizvođača<<<
Daković priča da se intenzivno bave monitoringom za kontrolu voća i povrća. Kroz redovne minitoringe uočili su, kaže, da postoji rizik od povećanog nivoa rezidua pesticida u voću i povrću. Zato su sve proizvođače koji prodaju robu prodajno-distributivnim centrima, odnosno na pijacama, stavili u okvir tog monitoringa.
“Na parcelama gdje je utvrđen povećan nivo rezidua pesticida zabranjeno je branje do ponovnog uzorkovanja i utvrđivanja da je hrana bezbjedna. Pojačane su kontrole i što se tiče uvoza”, kaže Daković.
Objašnjava to i u brojkama.
Od 1. juna 2017. godine do 26. maja ove godine, ukupno zabranjeno stavljanje na tržište 470 pošiljki hrane iz uvoza, ukupne težine 4.600 tona.
“Nulti rizik ne postoji ali sve što je donas radimo jeste da rizik svedemo na najmanju moguću mjeru”, naglašava sagovornica CdM-a.
Upoznata je i sa prodajom proizvoda preko društvene mreže Facebook.
Tu ima jasnu poruku za potrošače – važno je da znamo da se hrana treba kupovatu od registrovanih proizvođača, jer samo oni mogu biti kontrolisani.
“Da bi bili kontrolisani moraju biti registrovani. Zato potrosači moraju da povedu računa odakle kupuju hranu, odnosno da li su proizvođači registrovani”, jasna je Daković.
Na pitanje CdM-a da li Uprava ima kaznenu politiku za one koji proizvode nebezbjednu hranu, kao što je to slučaj sa povećanjem rezidua pesticida, ona tvrdi da ima.
Ipak, napominje da cilj nije kazniti, već dovesti stanje do toga da potrošač dobije brzbjedan proizvod. Sa proizvođačima hrane se rade edukacije, razgovori, a sve kako bi se postigao maksimum i do potrošača stigao bezbjedan i kvalitetan proizvod.
Ipak, napominje da se sprovodi kaznena politika u nekim situacijama. Objašnjava i u kojim.
“Ako se roba plasira na tržište na način da nije iskontrolisana, sprovode se u kaznene mjere”, istakla je Daković.
Kada je riječ o sistemu u kojem trgovinski lanci otkupljuju proizvode od primarnih proizvođača,
Daković napominje da tu mora još puno da se radi da bi sistem bio perfektan.
Radimo kroz evropski sistem bezbjednosti hrane. Ništa nije savršeno, ali sam ponosna na to što vidim unapređenje iz dana u dan.
“Najvažnije je da otkupljuju od registrovanih proizvođača. Tu smo napravili konsenzus. Moraju da naprave neki sistem samokontrole koji moraju da imaju kako bi bili sigurni da su im registrivani proizvođači donijeli zaista bezbjedan proizvod. Poljoprivredni proizvođači, sa druge strane, takođe moraju svoj dio odgovornosti i savjesnosti da postignu, zato radimo sa njima na podizanju nivoa svijesti o tome. Moraju i veliki trgovinski lanci da imaju svijest o potrebi samokontrole. To je proces. Naravno, mora se istaći da i tu ima pomaka”, jasna je Daković.
Za CdM je kazala da je nakon monitoringa na gazdinstvima, obavljen ad hok minitoring u trgovinskim lancima, te konstatuje da je stanje mnogo bolje nego kad je to odrađeno kroz primarni monitoring.
“Ono što smo sada primijetili kao sljedeću fazu koju treba sređivati, to je precizno i jasno deklasiranje tih proizvoda. Tako da potrošač, na primjer, jasno zna da kupuje recimo zelenu salatu od tog i tog proizvođača koja je otkupjena tada i tada. Time se obezbjeđuje sledljivost proizvoda i već pouzdana informacija za potrošača i informacija da kupuje od registrovanog proizvođača koji je pod nadzorom Uprave”, objasnila je Daković.
Na pitanje odakle u Crnu Goru, kada se govori o inostranstvu, stiže “najkritičnija roba koju treba posebno kontrolisati”, Daković odgovara:
“Kontrola se radi u skladu sa procjenom rizika. Uvijek je u pitanju zemlja odakle dolazi hrana i objekat iz kojeg dolazi. Na bazi naše procjene rizika i onoga što dolazi, procjenjumo gdje su najveći rizici. A najveći rizici su u hrani neživotinjskog porijekla, odnosno, voća i povrća koje dolazi iz zemalja koje još nemaju uređene evropske sisteme”.
Miraš Dušević
Pa to treba da kontrolisu vasi inspektori, ne treba mi da kontrolisemo jesu li registrovani ili ne a oni ce zbog jednog parfema ili 20€ da zmure
U redu je kupovati domaće proizvode ali isto tako za te proizvode treba dokaz da nemaju pesticida i ostalih hemijskih sastava koji su opasni za ljudsku ishranu. U slučaju da se kod proizvođača nađe takvih opasnih i nedozvoljenih uzoraka trebalo bi istog proizvođača dobro kazniti i duži vremenski period mu ne dozvoliti da prodaje svoje proizvode. Zdravlje građana tj. potrošača… Više »
To i dalje nije zaokružen sistem, iako je dobra polazna tačka. Nedostaje obaveza i odgovornost službi države. Da izvrše provjeru u određenom roku. Izdaju sertifikat ili zabranu u određenom roku. Snose zakonsku odgovornost i plaćaju odštetu ako to ne urade. Sprovode kaznenu politiku za odgovorne službenike. Drugačije, primaju platu, ne trude se mnogo, a probleme uzrokuju i proizvođačima i potrošačima.… Više »
Kupujmo domaće i uvedimo takse na robu iz srbije jer je puno toga neispravno i zaraženo.
Ko kontrolise otkup mlijeka na terenu, ko kontrolise nakupce po kamionskim pijacama, ko kontrolise male plastenike koji prodavaju robu od kuce, ko kontrolise veleprodaje, kad svi oni uzmu jednom od registovanog proizvodjaca a posle narucuju proizvode iz Srbije. Iskontrolisite autobuse koji dolaze iz Srbije u svakom ima po 200 kila, kajmaka, sira,meda, i ostaloga. Vozaci ih kriju po autobusima ko… Više »
Jel se vi zezate? Ko kontrolise mlijeko.? Svaka mljekara mora uzorkovati mlijeko na institut svakih 15 dana. Ne pitate iz Srb,Hrv itd kada kupujete jogurt,mlijeko ,tad ne pitate ko kontrolise ! Vjerovatno mislite da smo na nivou Afrike. E pa malo ste se zeznuli.
sram vas bilo!!! ispade na kraju da ni laboratorije u Cg nemao!! pi sramote!! znaci citavo vrijeme lazete gradjane!!!
Ko ti to veli, Nestorović? Onaj što tvrdi da postoji vremeplov i da je Đoković reinkarnacija Tesle? Šališ li se. priznaj?!
Građani kupuju na pojavama,u manjim marketinga i odakle da znamo je li proizvod od registriranog proizvođača .
O kontrolama tih prodavača ne čusmo ni riječ .
Deklaracije registrovanih proizvodjaca (preradjivaca) – crnogorski proizvod, uvezeno iz Rumunije, Holandije i sl, od prsuta do kobasica. Povrce i voce 3.klase, tjs otpad iz EU, koji ne mogu plasitati na njihovo trziste. Limun ide do 3.5e, trava 2,3e, riba 15-25e…o kakvim proizvodjacima pricamo, vlastodrsci????
Kupuj samo domaće!
Pojedini gradjani da mogu napravili bi reklamu NE KUPUJ DOMACE! Ovo je ludilo
Sjever.me