Ove godine, 12. maj-Međunarodni dan sestrinstva, kao i svi značajni datumi, obilježava se pod drugačijim okolnostima, ali sigurno nikad glasnije i sa nikad jačom porukom. To potvrđuje i ovogdišnji slogan – „Medicinske sestre- glas za vođenje njege zdravlja u svijetu“, saopšteno je iz Nacionalnog udruženja medicinskih sestara i babica Crne Gore.
Nakon mjeseci velike borbe sa pandemijom korona virusa, koja još uvijek traje, svijet sasvim sigurno ima drugačiji pogled na sestrinsku profesiju.
“Sada nas ljudi zovu “herojima”, aplaudiraju nam. Uprkos našim dosadašnjim neprekidnim borbama, očigledno naše znanje i učešće u zdravstvenom sistemu nije bilo na pravi način vrednovano do prije nekoliko mjeseci. Danas svi pričaju o našoj žrtvi iako radimo jednako odgovorno, posvećeno i profesionalno, kao i prije korone. Danas su medicinske sestre u centru pažnje, a ovaj zdravstveni izazov za cijelu planetu otkriva nezamjenjiv rad sestrinstva, koji svi prepoznaju i cijene”, dodaju u saopštenju.
SZO je 2020. godinu proglasila za godinu medicinskih sestara i babica, a ove godine je dvijestota godišnjica od rođenja osnivača modernog sestrinstva Florens Najtingel. Direktor Međunarodnog vijeća medicinskih sestara (ICN), Hovard Catton, tim povodom je istakao da nikada nije bila prikladnije imenovana godina, zbog masovnosti i doprinosa sestara i babica u rješavanju problema vezanih za virus COVID 19.
“Kao najveća grupa zdravstvenih radnika koji se brinu o zdravstvenim potrebama pacijenata, medicinske sestre služe čovječanstvu i svojim djelovanjem štite zdravlje i dobrobit pojedinaca, zajednica i nacija. SZO je u saradnji sa ICN-om i Nursing Now objavila izveštaj koji analizira doprinos medicinskih sestara zdravstvenim sistemima u svijetu, kao i glavne izazove sa kojima se suočavaju u ovom trenutku. Dokument pokazuje da danas ima nešto manje od 28 miliona medicinskih sestara širom svijeta”, pojašnjavaju.
U periodu od 2013. do 2018.godine broj sestara je porastao za 4,7 miliona. Ali ovo još uvek ostavlja globalni manjak od 5,9 miliona – s najvećim nedostacima u zemljama Afrike, jugoistočne Azije, u regionu Sredozemlja kao i nekim djelovima Latinske Amerike. Otprilike 90 odsto svih medicinskih sestara su žene, a mali broj medicinskih sestara se nalazi na visokim rukovodećim položajima u zdravstvu – većinu tih položaja drže muškarci. Procjenjuje se da zemlje koje imaju nedostatak medicinskih sestara treba da povećaju ukupan broj diplomiranih medicinskih sestara u prosjeku 8 odsto, zajedno sa poboljšanim sposobnostima da se zaposle i zadrže u zdravstvenom sistemu.
“S obzirom na nemjerljiv doprinos medicinskih sestara zdravstvenim sistemima, organizacije koje su radile izvještaj zaključuju da je neophodno pojačati ulaganje u sestrinsku profesiju, što će u krajnjem doprinijeti poboljšanju i očuvanju zdravlja populacije i samim tim biti od koristi društvu. Poruka izveštaja je jasna: vlade treba da ulažu u obrazovanja sestara, unapređenje sestrinske prakse, liderstvo i edukaciju sestrinske radne snage za budućnost. Bez medicinskih sestara, babica i drugih zdravstvenih radnika, države ne mogu pobijediti u borbi protiv epidemije ili postići univerzalno zdravstveno pokriće i Održive razvojne ciljeve”, navodi se u saopštenju.
Svih ovih mjeseci, dana i noći, radeći u okolnostima kada su se sa neizvjesnošću i brigom borili sa nepoznatim i neispitanim virusom, za koji svijet još nema ni lijek ni vakcinu, ulažući ogromne napore i primjenjujući sva svoja znanja i vještine, rizikujući, pri tom svoje i zdravlje članova svojih porodica, one su ostale one iste, kompetentne, otporne i izdržljive medicinske sestre koje su bile i prije pandemije.
“Da li nam je trebao virus da bi ljudi i institucije shvatili da smo okosnica našeg zdravstvenog sistema? Bilo kako bilo, vjerujemo da će ova kriza, kada se konačno završi, biti prekretnica za sudbinu profesije koja se trenutno ne vrednuje na odgovarajući način. Nadamo se da će društvo postati svjesno našeg profesionalnog identiteta, da će znati i razumijeti, ne samo u trenucima krize, da bez medicinskih sestara nema zdravlja ida zaslužujemo podršku, zaštitu i ulaganje u naše znanje i razvoj naše profesije. Sasvim sigurno je da će nam svi ovi životi i sve ove žrtve poslužiti da budemo svjesni ko smo i šta možemo da učinimo. Istorija nas je naučila da medicinske sestre mogu da urade najveće stvari u najgorim uslovima, što je još jedan dokaz koliko vrijedimo i koliko smo potrebne društvu”, zaključuju u saopštenju.
Medicinska sestra je profesija koja je veoma znacajna za za cijelu populaciju svakog naroda ” od rodjenja pa do smrti “
Teko tome ko vi saka pane
Lise dezurnih Dr
Rijetko ljubazne osobe
Samo nek su zdravo
Ubise se koliko su ljubazne
Mrtva trka koja je najneljubaznija,najnacmorenija…
Jesu kako ne, čast rijetkim izuzecima.
Ovo je sigurno shala
Rijetko gdje sam vidio ljubaznu sestru! Nije da nema ali u vrlo malom procentu!
Ada. Narocisto su ljubazne, cast izuzecima kojih je malo. Jos ako je glavna sestra. Pa to ti je bog onda, barem tako ona misli. A po pravilu je vazda neljubazna i nacmorena. Ako joj se ne javis sa osmjehom rizikujes da ti se ne javi vise nikad u zivotu, jer je ipak ona glavna sestra.