Piše,
U ime sistema UN u Crnoj Gori rezidentni koordinator UN Piter Lundberg
Međunarodni dan žena je prilika da se obilježi napredak koji je čovječanstvo postiglo na dugom putu ka ostvarivanju pune jednakosti između muškaraca i žena, dječaka i djevojčica.
Nezamjenjivi doprinos žena društvu i dalje se dovodi u pitanje, što ne bi smio biti slučaj. Kako je navedeno u nedavno objavljenom izvještaju UNDP-a, neplaćeni kućni rad i obaveze koje žene u Crnoj Gori imaju u vezi sa brigom o porodici, dostigao je projektovanu novčanu vrijednost od 122 miliona eura u prva tri mjeseca pandemije kovida 19 tokom 2020. godine. Istovremeno, gotovo polovina žena suočava se s kršenjem njihovih prava tokom rada, zaposlenja ili prestanka radnog odnosa. Ovo predstavlja samo vrh ledenog brijega.
Uprkos obilju dokaza o ključnom doprinosu žena i djevojaka društvu, svjedoci smo zabrinjavajućeg trenda da se žene i djevojke u Crnoj Gori suočavaju sa mizoginim stavovima, govorom mržnje, seksističkim jezikom, nasiljem i drugim oblicima netolerancije i diskriminacije. To je vidljivo u javnoj sferi i medijima, a naročito u diskursu društvenih mreža.
Čini se da su žene postale instrument suprotstavljenih stavova i političkih programa u javnoj debati, što je veoma zabrinjavajuća situacija koja u rizik dovodi rezultate višegodišnjeg sporog, ali kontinuiranog napretka u podizanju svijesti o važnosti zaštite i odbrane univerzalnih vrijednosti jednakosti i dostojanstva za sve.
Sve to se događa u kontekstu pandemije kovida 19 koja je sama po sebi pogoršala duboke nejednakosti i dovela do epidemije različitih oblika nasilja nad ženama koja se odvija paralelno sa zdravstvenom.
Rastućem trendu nasilja izložene su žene i djevojke u svim sferama života – bilo da su mlađe ili starije, zaposlene ili nezaposlene, političarke, žene sa invaliditetom, aktivistkinje i studentkinje.
Kada je riječ o ženama u politici, nedavno istraživanje pokazalo je da su devet od deset njih diskriminisane samo zato što su žene, dok je sedam od deset doživjelo neku vrstu nasilja u Crnoj Gori.
Ujedinjene nacije imaju jasan stav prema mizoginiji i govoru mržnje prema ženama. Jednostavno – to je neprihvatljivo.
Iako sloboda izražavanja, u skladu s međunarodnim instrumentima koji regulišu oblast ljudskih prava, predstavlja nesporno pravo, ono podrazumijeva posebne obaveze i odgovornosti – svi smo u obavezi da poštujemo prava i ugled drugih i zaštitimo one čija su prava povrijeđena.
Sistem Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori poziva nadležne organe da istraže i na odgovornost pozovu sve počinioce djela mizoginije, diskriminacije i govora mržnje prema ženama i djevojkama. UN pozivaju na povećanu individualnu odgovornost i skreću pažnju na posebnu ulogu javnih ličnosti koje daju primjer drugima, ali i na ulogu medija u osiguravanju nulte tolerancije prema mizoginiji i govoru mržnje.
Na svima nama je da zaustavimo ovaj trend pozivanjem na odgovornost onih koji prelaze granice. Borba za ravnopravnost muškaraca i žena traje već dugo. Iako ostaje mnogo toga što tek treba da bude urađeno, ne smijemo dozvoliti da se preokrene tok ključnih uspjeha ostvarenih do sada.
Sistem Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori pridružuje se pozivu generalnog sekretara Ujedinjenih nacija da se „promijeni način razmišljanja, podigne svijest javnosti i osudi sistemska pristrasnost“. Kao što je generalni sekretar istakao – „Svijet ima priliku da iza sebe ostavi generacije duboko ukorijenjene i sistemske diskriminacije. Vrijeme je za stvaranje budućnosti u kojoj će svi biti jednaki.“
