U Crnoj Gori moramo biti spremni na mogućnost da ostanemo bez kvalitenog zdravstvenog kadra jer je to slučaj i u razvijenim zemljama Evrope, kazao je za Dnevne novine dekan Medicinskog fakulteta Miodrag Radunović. Prema njegovim riječima, trebalo bi osnažiti ulogu izabranog ljekara, a kako bi se Klinički centar rasteretio, neophodno je osnivanje regionalnih centara.
Komentarišući nedavno iznijete podatke Sindikata doktora medicine da je od 2014. godine javni zdravstveni sistem Crne Gore napustilo više od 120 ljekara, Radunović je kazao da je, prema njegovom saznanju, jedan dio njih radno angažovan u privatnom sektoru.
“Uglavnom, radi se o već dokazanim profesionalcima sa iskustvom, koji su procijenili da mogu na kvalitetniji način valorizovati svoj rad. Mlađe kolege, ili jedan dio njih, odlazak u veće inostrane centre, doživljava kao lični i profesionalni izazov, da se oproba u nekom drugom sistemu, gdje postoji mogućnost savladavanja novih tehnologija i znanja. Razgovarao sam sa nekim od njih i to im je bio osnovni motiv”, kazao je Radunović.
Odlukom Ministarstva zdravlja, podsjeća on, u Mrežu zdravstvenih ustanova uključene su i privatne zdravstvene ustanove, za dio usluga koje nedostaju u javnom sistemu ili se na njih čeka.
“Upravo realizacijom te odluke građani nijesu zakinuti za kvalitetne usluge tih naših kolega, samo što ih ostvaruju u privatnim ustanovama koje imaju potpisan ugovor sa FZO. Mobilnosti ljekara i zdravstvenih radnika je bilo i biće. I danas u medijima imate plaćeni oglas Doma zdravlja u Ljubljani za prijem ljekara. Znam da je, nakon ulaska i Hrvatske u EU, dio specijalističkog kadra potražio uhljebljenje širom Evrope. Njima fali hirurga, kardiologa, internista, anesteziologa”, napominje Radunović.
Kao neko, ko je do prije pet godina imao ulogu u kreiranju politika u zdravstvenom sistemu Crne Gore, a sada kao hirurg u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), Radunović ocjenjuje da crnogorski zdravstveni sistem napreduje iz godine u godinu.
“Očekivano trajanje života u posljednjoj dekadi produženo je za 12 mjeseci, procenat vakcinisane djece je u referentnim granicama. Skoro 100 odsto trudnica se porodi uz prisustvo ginekologa, perinatalna smrtnost beba i majki svedena je na subpromilne vrijednosti. Uvedene su savremene zdravstvene tehnologije u dijagnostici i liječenju. Ne zaostajemo za mnogo razvijenijim svjetskim centrima u primjeni citostatika, biološke terapije itd. za šta se izdvajaju ozbiljna sredstva”, predočio je Radunović.
Ipak, on ističe da je ono što je najvažnije i što predstavlja bogatstvo Crne Gore jesu humani resursi u zdravstvu.
“Shodno standardima danas u Crnoj Gori imamo 3,2 doktora na 1.000 stanovnika (tu su i kolege iz regiona koji imaju licencu Ljekarske komore Crne Gore). Imamo zavidan broj i kvalitet sestrinskog i fizioterapeutskog kadra. Danas svaka apoteka ima farmaceuta koji je za pultom u apoteci, na usluzi građanima, za razliku od jednog perioda kada je u Crnoj Gori bila samo njihova dokumentacija. Preko 350 mladih ljekara je na specijalizacijama. Apsorbcija i transfer znanja je moguć jedino učenjem, a uči se od najboljih. U okviru kontinuirane medicinske edukacije mnoge kolege se nalaze na prestižnim klinikama Evrope i regiona”, naveo je Radunović.
Ono što bi, pak, trebalo osnažiti je, prema njegovom mišljenju, uloga izabranog doktora, onako kako je bilo zamišljeno u startu reformi.
“Ne smijemo limitirati njihove mogućnosti i kreativnost. Oni treba da riješe 70 odsto problema pacijenata, da budu na dispoziciji građanima od 0 do 24 časa, ali to košta i pojedinca i društvo u cijelom svijetu pa i kod nas. Zato treba promijeniti model valorizacije njihovog rada”, kazao je Radunović.
Rješenje je, smatra, u ozbiljnoj analizi visine primanja shodno vremenu trajanja edukacije ljekara, specijalista i subspecijalista u odnosu na druge djelatnosti u društvu, kao i značaj njihove uloge za društvo u cjelini.
On vjeruje da bi se reorganizacijom zdravstvenih ustanova, formiranjem regionalnih centara na sjeveru i jugu, rasteretio KCCG, koji bi nastavio da pruža najsloženije usluge građanima, a time bi postigli bolju dostupnost i viši kvalitet zdravstvene zaštite.
“Turistički resursi su u razvoju, broj turista raste, razvijaju se turistički centri. Stranac hoće, pored ostalog, sigurnu, brzu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u zlatnom intervalu od jednog sata. Da bismo bili prijemčivi za turiste i zdravstvena zaštita mora biti na višem nivou, što je važan segment u ponudi”, napominje Radunović.
Prema njegovim riječima, izgradnja novog savremenog Urgentnog centra sa svim sadržajima trebalo bi da bude prioritet u zdravstvenom sistemu Crne Gore.
“S obzirom na to, da kroz KCCG od 15 časova poslije podne do ujutro, na nivou godine sa uputom ili bez, prođe 80.000 ljudi, možete pretpostaviti kako je teško organizovati rad u takvom metežu, gdje fizički nije izvodljivo na kvalitetan način, dovoljno brzo pregledati, dijagnostikovati i liječiti tog bolesnika”, zaključuje Radunović.
Sumirajući rezultate polugodišnjeg vršenja funkcije dekana Medicinskog fakulteta, Radunović ističe da su svih pet studijskih programa, nakon adekvatne prezentacije, naišla na povoljan ambijent kod rektora i rektorskog kolegijuma, te da su oni dali punu podršku organizaciji rada. On podsjeća da je studijska 2018/2019 godina tek druga godina implementacije novo akreditovanih reformisanih studijskih programa.
“S obzirom na to, sve aktivnosti tokom godine su usmjerene na unapređenje kvaliteta nastavnih programa, sa prioritetom intenziviranja praktičnog rada sa studentima u malim grupama. Kvalitet praktičnog rada studenata nije bio na zadovoljavajućem nivou, pa smo modelom takozvanih kliničkih rotacija saradnika i studenata omogućili raznovrsnost upoznavanja studenata sa različitim segmentima u okviru praktične obuke na jednoj klinici”, kazao je Radunović.
Takođe, on navodi da je pri kraju formiranje kataloga praktičnih vještina koji će biti u primjeni naredne studijske godine.
“Osim prisustva nastavi, saradnik u nastavi je u obavezi da evidentira svaku kliničku vještinu kojom je student tokom nastave ovladao. Cilj nam je da studenti budu uz pacijenta, da ovladaju praktičnim vještinama uz razvijanje empatije prema bolesniku”, poručuje Radunović.
Fakultet 6 godina, staziranje 2 godine, specijalizacija 2 godine i da radim za platu prodavacice u Deltu, pa nijesam poludio iako sam doktor !
Specijalizacija traje minimum tri pa do sest…
zdravstvo je slabo plaćen biznis jer narod nema para
Pa zar se ne znaju u pamet udarit ovi politicari.
Jasno je da ce ljude da bjeze kad nemaju dobre plate, daj te narodu dobre plate pa ce ljudi imat volju da rade svoj posao
Pametno. Neka svako bjezi ko moze.
Sta ima da ovdje da doceka. Samo bijedu
Zato necemo imat kvalitetno licenje sa nestručnim kadrom.
Oni najbolji odlaze naravno to je kriva država.
Oni se sad dive kako su podigli minimalne plate sa 193€ na 220€ ko je taj sto sam moze prehraniti Tro-članu porodicu sa ovom platom
A, zaustavite te mlade ljude ! Nijesu se vidjeli oni sa Radulovicem, a on ce im objasnit da se ne isplati ici van. On ce ih ubijediti da je ovdje 500 vise nego u njemacku 1500, pa ce ih proavijetliti da je bolje da rade kod njega 16 sati dnevno za 800-1000, nego da budi konobari u njujork da rade… Više »
da je samo manjak doktora bilo bi zlatno… IT pozdrav od preko grane
I ovi bi stariji išli preko no ih neće niko u struci zaposlit pa im je bolje u privatnike. Ne može se ljudima zabraniti da sebi gledaju bolje iako o svima nama brine naš veliki vođa Milo!
koga glasate za bolje i niste!!!!!!
E da ce pojedini izabrani i sestrice iz bloka otici i do sela nekog,ne moraju dalje,pa da svima svane…
Ovo je samo pokazatelj da je krajnje vrjeme da se povecaju plate .
Poslije konobara i kuvara sad fali i doktora,jedino čega imamo su političari i službenici u javnom sektoru koji u insostranstvu nikome ne trebaju.
Nera bravo ti ga u sridu sto bi rekli dalmatinci
Svi odoše, samo policajci, popovi i političari ostaju, oni su ljenčuge koje neće da rintaju, a navikli su da žive od tuđih žuljeva.
E kuku,nije valjda,kako ce se bez tih velikih strucnjaka,jao jadan narod…
Zašto se ne ukine medicinski fakultet kada,ne pruža dovoljno medicinskog obrazovanja.Bolje bi bilo da država snosi troškovee studiranja u inostranstvo nego što ovdje “baca” novac na loš predavački kadar.Ja sam jedan od korisnika usluga KBC.Kadar se trudi ali hvali znanja.
kaze se Fali znanja – od njemacke rijeci fehlen, sto znaci nedostaje
Ako budemo tako, onda možemo sve škole da zatvorimo.
Juce sam bio kod doktora dao mi uput za snimanje da zakazem kaze sestra nemogu ti zakazat nema nijedan slobodan termin dodji za 20dana pred kraj mjeseca ,a otac preko pola godine pokusava da zakaze kod ocnog znaci sistem nam se raspada.
Zakasnjela analiza, toplo-hladno,zdravstvo je na dnu, ostace samo partijski uhljebi I oni koje nece niko.
I sto ima Hrapovic da kaze po tom pitanju. Sto ima bilo koji ministar ili presjednik Vlade da kaze po pitanju standarda u CG dje treba da radis 4 posla da bi skromno zivio i to visoko obrazovani ljudi da ne govorim o ostalim. Narod tj gradjani CG samo cute i trpe a drzava pred bankrotom
Mladim ljudima svih struka želim srećan put u bolji život u inostranstvu. Ovdje mogu biti samo partijski poslušnici. Naravno, ljekarima posebno srećan put. I moraju odlaziti kad jedan ljekar ima manju platu od automehaničara. Za nas ne brinite, mi ćemo se liječiti travama i nadriljekarima kao prije 200 godina. Samo neka vam je sreća na put i imajte lijep i… Više »
Druže, nije dužina života produžena za 12 mjeseci nego dužina životarenja i preživljavanja većini nas. Nije lijepo da se lažemo.
“U Crnoj Gori moramo biti spremni na mogućnost da ostanemo bez kvalitenog zdravstvenog kadra jer je to slučaj i u razvijenim zemljama Evrope” – a kako tačno da se spremimo na to? Napravimo zalihu čajeva? I ovaj nastavak da je tako u razvijenim zemljama Evrope je sraman. Ali, ovako i treba tretirati narod koji na ovakve rečenice ćuti i trpi,… Više »
Zdravstvo je ubjedljivo najgori sektor u CG. Daleko ispod africkih standarda.
Situacija je katastrofalna, ali samo reflektuje stanje u drzavi. Svak ko ista zna ide ili u privatnike ili u inostranstvo, I neka ide tamo gdje se bolje placa. Kamo srece da svi odemo za Njemacku da se malo patimo. Strucnost ljekara koji ostaju u CG je vise nego upitna a zdravstvena zastita na srednjevjekovnom nivou, I to zna svako koga… Više »
Ali veliki dio stanovništva želi zdravstvenu zaštitu na srednjevjekovnom nivou. Zanemaruje se da ogroman procenat stanovništva (i školovani i neškolovani) lijek za razne bolesti traži kod Alena Azarića ili pod Ostrogom. Tamo gdje su ljudi svjesni značaja zdravstvene zaštite (kao u Sloveniji) ona je dobro organizovana. Ovdje ljudi nemaju svijest o značaju prevencije, zaštite, rane dijagnostike, zdravih stilova života i… Više »
Amin! Od tačke.
Jasno, Ostrog je kriv, a ne vlast koja je urušila javni zdravstveni sistem da bi se naplastila Codra, a bogami i obrazovanje cijelo zbog UDG-a.