Društvo

Na sjeveru najveća stopa dojenja

Situacija na sjeveru bolja je nego u drugim regionima kada je riječ o dojenju i vakcinaciji djece. Naime, u ovom dijelu Crne Gore je najveća stopa dojenja – 39 odsto beba su podojene tokom prvog sata nakon rođenja na sjeveru Crne Gore, što je 15 procentnih poena više u odnosu na nacionalni prosjek (24 odsto).

To je pokazalo MIKS istraživanje o stanju prava djece i porodica u Crnoj Gori sprovedeno tokom 2018. godine.

Radi se o najvećem istraživanju poslije popisa koje se, uz podršku UNICEF-a, sprovodi širom svijeta svakih pet godina, s ciljem prikupljanja statistički pouzdanih i međunarodno uporedivih podataka po nizu pokazatelja u oblastima zdravlja, obrazovanja, razvoja djece i uslova života djece i porodica.

“Rezultati ovog istraživanja pomoći će nam da saznamo kako na bolji način da planiramo i djelujemo s ciljem da unaprijedimo okruženje djece“, istakao je pomoćnik direktorice Uprave za statistiku Vuk Čađenović.

U Beranama su na regionalnoj konferenciji predstavljeni ključni nalazi ovog istraživanja za sjeverni region Crne Gore koji pokazuju da je situacija na sjeveru bolja nego u drugim regionima kada je riječ o dojenju i vakcinaciji djece.

Naime, u ovom dijelu Crne Gore je najveća stopa dojenja – 39 odsto beba su podojene tokom prvog sata nakon rođenja na sjeveru Crne Gore, što je 15 procentnih poena više u odnosu na nacionalni prosjek (24 odsto).

Na sjeveru roditelji manje oklijevaju kada je u pitanju vakcinacija djece. Samo 15 odsto majki djece mlađe od pet godina je u nekom trenutku u sjevernom regionu odbilo da vakciniše svoju djecu iz raznih razloga – uglavnom zato što su djeca u tom trenutku bila bolesna, ali i zbog sumnji u pogledu vakcina. Ovaj procenat na sjeveru je niži od nacionalnog prosjeka (27 odsto) za 12 procentnih poena.

“Bez obzira što su mnogi indikatori vezani za zdravstveno stanje, navike i ponašanja u vezi sa zdravljem znatno bolji u sjevernom regionu nego u ostatku države, takva situacija, nažalost, nije slučaj kada se radi o testiranju na HIV. Uprkos postojanju razvijene mreže i servisa za besplatno, dobrovoljno i anonimno testiranje i savjetovanje o HIV-u, na sjeveru države je ovu mogućnost iskoristilo samo 0,9 odsto ispitivanih muškaraca i 0,2% ispitivanih žena starosti 15-49 godina“, kazao je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje dr Senad Begić.

Procenat djece koja pohađaju predškolsko obrazovanje na sjeveru niži je od nacionalnog prosjeka za 17 procentnih poena – nešto više od jedne trećine djece u sjevernom regionu (37 odsto) ide u vrtić, dok na nivou cijele zemlje to radi svako drugo dijete (53 odsto).

Kao i prethodno, ovo MIKS istraživanje uključilo je posebnu anketu za domaćinstva u romskim naseljima.

“Podaci o djeci koja žive u romskim naseljima pokazuju da se ona ne samo suočavaju sa istim izazovima kao i djeca u drugim djelovima zemlje, već su i dodatno uskraćena u smislu ranih brakova, nižih stopa pohađanja osnovnog i srednjeg obrazovanja, većeg siromaštva, itd. Stoga, dodatna pažnja se mora posvetiti ovoj djeci, jer sva djeca imaju jednaka prava“, poručio je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali.

Podaci dobijeni iz MIKS istraživanja koriste se za procjenu napretka Crne Gore u postizanju Ciljeva održivog razvoja i relevantne nacionalne strategije, kao i napretka zemlje u sprovođenju Konvencije UN-a o pravima djeteta.

Ovo istraživanje je u Crnoj Gori posljednji put sprovedeno tokom 2013. godine.

MIKS istraživanje koje je MONSTAT u Crnoj Gori tokom 2018. sproveo uz tehničku pomoć UNICEF-a i finansijsku podršku Vlade Crne Gore, UNICEF-a i UNHCR-a, jasno ukazuje na oblasti u kojima je potrebno dalje raditi, a one se prvenstveno odnose na rani razvoj djece, zaštitu djece od nasillja, obrazovanje, zdravlje i život u čistom okruženju.

Send this to a friend