Zakonodavni odbor predložio je da Ustavni sud ne prihvati Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o prekršajima.
Osporenim osredbama tog zakona predviđeno je da se izrečena novčana kazna za prekršaj za sva lica, koja nemaju novca za njeno namirenje, zamijeni kaznom zatvora ili rada u javnom interesu.
Zakonodavni odbor ocjenjuje da se osporene odredbe ne mogu dovesti u vezi sa Protokolom Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, s obzirom da se odnosi na ugovorne obeveze, koje su u domenu građanskog prava, a ne na izvršenje prekršajnih sankcija.
„Osporene odredbe nijesu suprotne sa Ustavom kojim je propisano da niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo propisano zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreći kazna koja za to djelo nije bila predviđena.
„Jer se osporenom odrednom ne uređuje izricanje kazne zatvora, već zamjena već izrečene novčane kazne za izvršeni prekršaj supletornim zatvorom, a u cilju izvršenja izrečene kazne“, kaže se u obrazloženju.
Ocjenjuje se da osporene odredbe Zakona o prekršajima ne predstavljaju kršenje člana Ustava kojim se zabranjuje prinudni rad.
„Ovo zbog toga što rad u javnom interesu kao prekršajna sankcija nije i ne može biti prinudni rad u smislu tog člana Ustava“, navodi Zakonodavni odbor.
Odbor smatra da se osporene odredbe Zakona o prekršajima ne mogu dovesti u vezu sa Zakonom o obezbjeđenju i izvršenjum jer se taj zakon ne primjenjuje na izvršenje prekršajnih sankcija, jer je to uređeno Zakonom o prekršajima.
