Potrebno pokazati sposobnost da se aktiviraju svi ljudski potencijali iz regiona

Prema zvaničnim podacima, Region Zapadnog Balkana karakterišu nepovoljna demografska kretanja. Odlazak stanovništva, uglavnom u zemlje Zapadne Evrope i nedostatak radne snage glavni su izazovi sa kojim se suočavaju naše ekonomije. Komorski investicioni forum posebnu pažnju posvećuju povezivanju ljudskih resursa i uspostavljanju fleksibilnog sistema obrazovanja koji bi odgovorio na izmijenjene zahtjeve tržišta rada i omogućio sticanje znanja za kvalitetniji profesionalni razvoj.

Neophodno je pokazati sposobnost, volju i interes da se okupe i aktiviraju svi ljudski potencijali iz regiona, kako bi zajednički tražili optimalna rješenja za izazove s kojima se suočavamo.

O obrazovanju, zapošljavanju i demografskim trendovima na konferenciji o ekonomiji koja je održana Budvi raspravljali su Mubera Kurpejović, direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, te profesori ekonomskih fakulteta u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani Dejan Šoškić, Ljubo Jurčić, (koji je i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista), te Janez Malačić.

Tržište rada Regiona karakterišu 231.000 novih radnih mjesta, rast zapošljavanja 3,1 odsto, niska stopa aktivnosti među ženama i mladima. Blizu trećine žitelja živi van regije, 230.000 je emigriralo. Emigranti su obično mladi sa visokim nivoom obrazovanja. Dugoročni gubitak ovih kadrova negativno utiče na ekonomski rast.

Mubera Kurpejović je istakla da je bitno ulaganje u najmlađe. Crna Gora je uložila značajna sredstva u veliki broj predškolskih objekata i to je povezano sa ciljevima strategije Evropa 2020. U Crnoj Gori je u posljednjoj godini preko 70 odsto djece obuhvaćeno predškolskim obrazovanjem. To je prvi korak kako bismo unaprijedili znanje djece.

Odogovarajući na konstataciju moderatora da naša djeca imaju loše rezultate na PISA testiranjima, Kuprejović je kazala da Crna Gora u ovom mjerenju znanja učestvuje dvije godine.

“PISA testiranje pokazuje šta treba promjeniti kako bi naša djeca imala bolja generalna znanja i kompetencije. Sličan rezultat bilježe zemlje u Regionu, jer mi imamo isti obrazovni sistem i to reformama treba promijeniti. Sljedeće generacije postići će bolje rezultate”, rekla je ona.

Zaključuje da se sinergijom svih aktera u obrazovanju i društvu može doći do boljih rezultata na PISA testiranjima i zadržavanja edukovanog kadra u državi.

Ljubo Jurčić smatra da je za nezadovoljavajuće rezultate na PISA testovima zaslužna – greška u sistemu.

“Obrazovanje je javno dobro i ulazi u sve pore društva. Ovo što učimo su sistematizovana iskustva generacija prije nas. Mi smo došli u krizu drušvenih vrijednosti, a jedna od žrtava je obrazovanje”, rekao je Jurčić.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je došla do prelomne tačke – učitelji, koji sada štrajkuju, proglašeni su službenim osobama da ne bi bili fizički napadani. Sa druge strane učiteljski posao je najmanje plaćen u odnosu na druge javne djelatnosti.

Smatra da nužne promjene ne mogu da se izolovano rade u pojedinim segmentima, već je potrebno njima obuhvatiti sve društvene djelatnosti.

Dejan Šoškić smatra da Region mnogo zaostaje u kvalitetu obrazovanja na svim nivoima. Ocijenio je da je mlada populacija koja dolazi na studije manje funkcionalno pismena nego prije 10 godina.

“Vitalni interes naših zemalja je da investiramo u znanje i snagu obrazovnih institucija”, naveo je Šoškić.

Prema njegovim riječima, problematično je što se u školama zabranjuje upotreba digitrona i kompjutera, insistira se na repetetivnom znanju, a manje na njegovom razvoju u funkciji rješavanja problema.

Naglašava da je jako teško predvidjeti koje će komptencije biti potrebne današnjim studentima u budućnosti, ali je veoma bitno da njihova znanja budu primjenljiva u privredi. Zato je, smatra, nužno da se u savjete fakulteta uključe predstavnici privrede koji bi kreatorima programa prenijeli svoje gledište ovog pitanja.

Ocjenjuje da su porazne statistike Regiona, koje se odnose na broj visokoobrazovanih ljudi u odnosu prosjek EU.

Janez Malačić je naveo da je tercijalno obrazovanje (fakulteti) najznačajnije jer oko 60 odsto novih radnih mjesta traži taj nivo
znanja.

U Sloveniji su sada brojni kraći studijski programi u čiji je razvoj značajno uključena privreda.

“Ne bih zagovarao potrebu da institucije tercijalnog nivoa obrazovanja svoje programe fokusiraju na aktuelne potrebe privrede, jer se tehnologija tako brzo razvija da se ne zna kakvo će znanje biti potrebno za 10 godina”, kazao je on.