Crna Gora se, i pored uloženih napora, ubraja u zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika i nihove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom, zbog čega je neophodno multisektorski raditi na smanjenju potrošnje antibiotika, sintezi novih, kao i na prevenciji i kontroli infekcije, saopštio je ministar zdravlja Kenan Harpović na petom Nacionalnom sastanku mreže za praćenje antimikrobne rezistencije u Crnoj Gori, koji su organizovali Ministarstvo zdravlja i Svjetska zdravstvena organizacija.
Hrapović je kazao da je antimikrobna rezistencija jedan od najvećih izazova upotrebe ljekova i predstavlja narastajući javno zdravstveni, ali i ekonomski problem globalnih razmjera.
“U periodu od 2007-2015 opterećenje infekcijama na godišnjem nivou koje su uzrokovane rezistentnim sojevima bakterija se gotovo udvostručilo u zemljama Evropske unije”, rekao je Hrapović.
On je kazao da je u Crnoj Gori praćenje rezistencije bakterija na antibiotike počelo 2016. godine.
“Vlada, kroz aktivnosti Ministarstva zdravlja, poštujući i slijedeći preporuke i savjete međunarodnih institucija, prije svega Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, postavila je strateške ciljeve u oblasti rezistencije na antibiotike. To su smanjenje potrošnje antibiotika, prevencija i kontrola infekcija i sinteza novih antibiotika”, istakao je Hrapović.
On je naveo da je Vlada na prijedlog Ministarstva zdravlja usvojila Akcioni plan za period 2019-2020 Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period 2017-2021.
“Kroz Akcioni plan predviđeno je da se urade mnoge aktivnosti u cilju smanjenja racionilazicaje potrošnje antibiotika”, dodao je Hrapović.
Uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, kako je rekao, dobijena je digitalna podrška za Protokol za liječenje urinarnih infekcija, koji je uradilo Ministarstvo zdravlja, čijom primjenom se, kako je pojasnio, očekuje racionalnije korišćenje antibiotika po redu njihove snage i smanjenje troškova za laboratorijske analize.
“U toku je priprema i Protokola za liječenje respiratornih infekcija za primarni nivo zdravstvene zaštite. Cilj je da svi ljekari primjenjuju smjernice iz Protokola zahvaljujući čemu ćemo imati racionalnu upotrebu antibiotika”, rekao je Hrapović.
I pored velikih napora koji se ulažu, Crna Gora se, kako je rekao, ubraja u zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika i njegove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom, a nekontrolisana i neadekvatna upotreba antibiotika, kako je dodao, prijeti još većem širenju otpornosti na njihovo dejstvo, što može imati dalekosežne posljedice.
“Prema podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva, koja je nadležna za prikupljanje i objavljivanje podataka o potrošnji antibiotika u Crnoj Gori, od 2013. do 2018. godine zabilježeno je smanjenje upotrebe antibiotika na vanbolničkom i bolničkom nivou, međutim prošle godine je došlo do blagog rasta potrošnje za 2,2 odsto u vanbolničkim zdravstvenim ustanovama, dok je u bolničkim i dalje nastavljen trend blagog smanjenja”, naveo je Hrapović.
On je istakao da u Crnoj Gori postoji trend smanjenja potrošnje antibiotika, ali je još uvijek daleko od prosječne potrošnje u zemljama EU.
“Ono što moram da naglasim, kada je u pitanju propisivanje, je da se antibiotik može i smije izdati samo uz ljekarski recept. Ministarstvo zdravlja će potencirati da se pojača kontrola primjene zakonskih propisa kojima se kontroliše izdavanje antibiotika”, poručio je Hrapović.
On je istakao da se na kontroli rezistencije mora multisektorski raditi.
“Na tome moraju da rade i doktori i veterinari i farmaceuti i proizvođači hrane, ali i svaki pojedinac, jer samo tako će nas antibiotici uspješno i efikasno liječiti”, objasnio je Hrapović.
Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru, Mina Brajović, pojasnila je da pravilna upotreba antibiotika, kontrola antimikrobne rezistencije u zemlji, ali i promocija kvalitetne zdravstvene zaštite predstavljaju prioritete i okosnicu svih napora Vlade i resornog ministarstva.
Brajović je istakla da je, kada je riječ o upotrebi antibiotika na globalnom nivou, situacija zabrinjavajuća.
“U periodu od 2000. do 2015. godine upotreba antibiotika u zemljama niskog i srednjeg nivoa razvoja je porasla za nevjerovatnih 114 procenata. Ono što znamo jeste da neracionalna, nepravilna i neodgovorna upotreba antibiotika podstiče i ubrzava antimikrobnu rezistenciju”, objasnila je Brajović.
Neodgovorna upoteba antibiotika, kako je istakla, je prijetnja po kvalitetnu zdravstvenu zaštitu koja pretpostavlja, prije svega, bezbjednu zdravstvenu zaštitu pruženu za pacijenta i pretpostavlja da raspoloživi resursi budu na efikasan i racionalan način korišteni.
“Neodgovorna upotreba antibiotika urušava temelje univerzalne zdravstvene zaštite. Promovisanje odgovorne i pravilne upotrebe antibiotika predstavlja, prije svega, imperativ očuvanja efikasnih antimikrobnik lijekova, kao jednog globalnog dobra, bez kojih će obične infekcije postati smrtonosne, a intervencije poput operacija i hemoterapija nemoguće”, pojasnila je Brajović.
Ona je istakla da je promovisanje odgovorne upotrebe antibiotika zadatak svih sektora i zadatak koji podrazumijeva angažman cjelokupnog društva.
“Ukoliko želimo da sačuvamo efikasne antibiotike ključna poruka Svjetske zdravstvene organizacije jeste da je neophodno raditi na više frontova. Neophodno je u kontinuitetu raditi na podizanju nivoa svjesnosti i bolje informisanosti šta podrazumijeva pravilna upotreba antibiotika i koji su njeni benefiti. Drugo, neophodno je rediti na jačanju kapaciteta za nadzor i monitoring upotrebe antibiotika. A neophodno je raditi i na jačanju kapaciteta za adekvatno upravljanje upotrebom antibiotika u bolničkim i vanbolničkim uslovima i raditi na jačanju kapaciteta za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija”, kazala je Brajović.
Kvalitetna zdravstvena zaštita, kako je rekla, nije luksuz, već je moguća, ukoliko se bude dosljedno insistiralo na kontinuiranoj edukaciji ljekara, kao i ukoliko se bude radilo na dosljednom sprovođenju smjernica i algoritama.
Treba Hrapoviću diplomu doktora dati što pre, pa da prepisuje što mu je volja!
Kemo sine , oluja se sperema, osam je sati, zatvaraj radnju !
Ne urusava sistem povecana potrosnja ljekova , nego visedecenisko pljackanje PIO i Ministarstava .
Na vase mjesto se nebi ni prihvatao ministarskog mjesta.
A zasto se ne pomene katastrofalna higijena u bolnicama koja i dovodi do pokave rezistentnih bakterija, koje se drugacije zovu bolnicke bakterije??
Antibiotici su.relativno jeftini pa.su prema tome i lako dostupni. Platiti 7e za antibiotik je nista u uporedbu kada za takav isti platis na zapad 75e. Narod se jedino ustroji ako ga klepis po djepu. Ako ne onda imas ovo sto ovdje ima. Svako sam prepisuje sto mu treba. Svi srecni i zadovoljni. Ja prv 🙂
Ne mlati. Ni do sad ih nisi moga uzet bez recepta. Veliki si ti doktor. Taman ka ovaj genije Hrapovic 🙂
Stari Pelagic svaka mu svetila oko lijecenja …Kakvi antibiotici pri lijecenju iz prirode