Društvo

Oko dvije trećine ljekara smatra da ima korupcije na mjestima gdje rade

Više od 60 odsto crnogorskih ljekara smatra da je korupcija prisutna u ustanovi u kojoj rade, a kao najodgovornije za tu pojavu u zdravstvenom sistemu vide Ministarstvo zdravlja, rukovodioce zdravstvenih ustanova, pacijente i Fond za zravstveno osiguranje.

To je saopšteno na pres konferenciji povodom predstavljanja istraživanja “Korupcija u zdravstvu iz ugla ljekara”, koji je sproveo Sindikat doktora medicine Crne Gore u partnerstvu sa Ljekarskom komorom Crne Gore, u okviru projekta „Struka ispred politike!!!“.

Predsjednica Sindikata doktora medicine, Milena Popović Samardžić, kazala je da je istraživanje sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 312 ljekara (21 odsto od ukupno 1.649 ljekara), navodeći da su za određivanje uzorka korišćeni podaci iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Ona je kazala da su u prvoj etapi izabrane opšte bolnice i domovi zdravlja proporcionalno broju zaposlenih ljekara, pojašnjavajući da su u uzorku Klinički centar Crne Gore, Institut za javno zdravlje, tri opšte bolnice – Bijelo Polje, Nikšić i Kotor i sedam domova zdravlja – Podgorica, Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Nikšić, Kotor, Herceg Novi i Specijalna bolnica Risan.

„Najveći broj anketiranih ljekara su specijalisti, što odgovara stvarnoj raspodjeli prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore (65 odsto), trećina anketiranih ima staž duži od 20 godina. Većina anketiranih ljekara nema rukovodeću poziciju, njih 95,1 odsto“, navela je Popović Samardžić.

Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da manje od 15 odsto anketiranih ljekara, njih 14,6 odsto svoju materijalnu situaciju opisuje kao izuzetno ili uglavnom dobru, a samo 1,3 odsto njih, tj četiri ljekara su, kako je navela, izuzetno zadovoljni svojom materijalnom situacijom.

„Za 42,5 odsto je materijalna situacija podnošljiva, dok najveći broj anketiranih ljekara 43 odsto ocjenjuje da im je materijalna situacija loša ili nepodnošljiva. Značenje podnošljive situacije je kada ljekari mogu svojom platom da servisiraju potrošačku korpu“, kazala je Popović Samardžić.

Ona je rekla da je na pitanje šta je korupcija, 77 odsto ispitanih saglasno da je to uređivanje i rukovođenje javnim zdravstvenim sistemom na način koji omogućava namjerno i neopravdano bogaćenje pojedinaca ili grupa ljudi, „dok 11,5 odsto njih smatra da to nije korupcija“.

„Dodjelu specijalizacija po partijskoj osnovi većina ljekara vidi kao korupciju, ali isto tako 12,5 odsto njih ocjenjuje da to nije korupcija. Zapošljavanje kadrova po partijskoj osnovi većina ispitanih, preko 90 odsto, smatra da je korupcija, dok 11,5 odsto to ne vide kao korupciju, što je nekih 35 ljekara“, rekla je Popović Samardžić.

Ona je kazala da korišćenje službenog položaja u privatne svrhe i poslove većina ljekara ocjenjuje kao korupciju, njih 86,5 odsto, dok 13 odsto njih ocjenjuje da nije.

„Korišćenje veza i ličnih poznanstava radi zapošljavanja većina ljekara ocjenjuje kao korupciju, i davanje poklona ljekaru kako bi se unaprijedila zdravstvena usluga 76 odsto ljekara je ocjenilo kao korupciju, dok 24 odsto njih smatra da to nije korupcija“, navela je Popović Samardžić.

Kad je riječ o identifikovanju odgovornih za korupciju u javnom zdravstvenom sistemu, kako je navela, većina anketiranih ljekara smatra da je ključna odgovornost na Ministarstvu zdravlja 78 odsto njih, na rukovodiocima zdravstvenih ustanova 55 odsto, na pacijentima 54,2 odsto i Fondu za zdravstveno osiguranje 53 odsto.

„Interesantno je da veći broj samih ljekara odgovornost prepoznaje i u sopstvenim redovima, njih 48,1 odsto, a da se za manje odgovorne smatraju Tužilaštvo i farmaceutske kompanije“, kazala je Popović Samardžić.

Ona je navela da se većina anketiranih ljekara o korupciji informiše preko medija i kroz privatne komunikacije (prijatelji i rodbina), odnosno putem glasina, ukazujući da je značajno manji broj onih koji informacije imaju kao dio ličnog iskustva.

„U procjeni efikasnosti sistema borbe protiv korupcije u zdravstvu, dominantna većina anketiranih ljekara 87,3 odsto navodi da taj sistem nije efikasan, a za to najveću odgovornost vidi u Ministarstvu zdravlja i menadžmentu zdravstvenih ustanova“, rekla je Popović Samardžić.

Ona smatra zabrinjavajućim podatkom da dvije trećine ljekara, njih 63,7 odsto, ne bi prijavilo korupciju počinjenu od kolega, kao i da ih više od polovine 51,2 odsto ne bi prijavilo korupciju počinjenu od menadžmenta u zdravstvu.

„No, značajna većina anketiranih ljekara tvrdi i da nije svjedočila koruptivnom ponašanju kolega i menadžmenta. 88,6 odsto ljekara nije svjedočilo koruptivnom ponašanju kolege, 82,9 odsto nije svjedočilo koruptivnom ponašanju menadžmenta“, navela je Popović Samardžić.

Kako je kazala, da je potrebno raditi više na ohrabrivanju ljekara da prijavljuju korupciju kojoj su svjedočili ukazuje podatak da gotovo 90 odsto ljekara nije prijavilo korupciju kojoj su svjedočili, „pri čemu se za to navode različiti razlozi, a ključan je nepovjerenje u državne institucije, što posebno brine“.

„Ključan razlog zbog kojeg ljekari ne prijavljuju korupciju je nepovjerenje u državne institucije 60,9 odsto ispitanika. Isto tako, visok je procenat nedostatka povjerenja da će prijava ostati anonima 35,7 odsto ih to smatra, 21 odsto ih ne zna kome bi prijavilo, za strah od mogućih posljedica se izjasnilo 33,7 odsto ljekara“, ukazala je Popović Samardžić.

Ona je kazala da gotovo dvije trećine ispitanika, 62,9 odsto, ističe da u njihovoj ustanovi postoji korupcija.

„U izvore korupcije, u ustanovi u kojoj rade, najveći broj ljekara korupciju prepoznaje u zapošljavanju 75,8 odsto, rješavanju stambenog pitanja 73,5 odsto i postavljanju direktora 72,9 odsto. Interesnatno je da 45,5 odsto anketiranih ljekara ima tvrdi stav da su izvor korupcije u njihovoj ustanovi zloupotrebe pri postavljenju direktora. Takođe, preko dvije trećine ljekara, 67,2 odsto, zloupotrebe prepoznaje prilikom dodjele specijalizacija, odnosno prilikom omogućavanja kontinuirane edukacije 63,8 odsto, ali i u javnim nabavkama 62,4 odsto“, istakla je Popović Samardžić.

Ona je kazala da većina ljekara smatra da u njihovoj ustanovi postoji korupcija i u formiranju komisija za dodjelu stanova, njih 66,3 odsto, komisija za slanje na liječenje u inostranstvo njih 56,6 odsto i komisija za bolovanje, njih 53,4 odsto.

„Najveći broj ljekara, njih 89 odsto smatra da konkurs za radno mjesto koji traje četiri dana može biti izvor korupcije. Preko 2/3 anketiranih ljekara, 80,2 odsto smatra da postoji korupcija u raspodjeli stanova kroz stambenu zadrugu “Zdravstvo”“, navela je Popović Samardžić.

Ona je kazala da anketirani ljekari smatraju da je korupcija najizraženija u FZO, njih 91,3 odsto to smatra, 90,3 odsto u Ministarstvu zdravlja i 91,1 odsto u Kliničkom centru Crne Gore

„Gotovo svi anketirani ljekari su se izjasnili da nadležne institucije ne preduzimaju sve zakonske mogućnosti u prevenciji ili borbi protiv korupcije, posebno u Fondu za zdravstveno osiguranje, njih 92,3 odsto to smatra i Ministarstvu zdravlja 89,3 odsto ih to smatra. Da Agencija za sprječavanje korupcije ne preduzima sve zakonske mogućnosti u prevenciji korupcije smatra 85,7 odsto ljekara, a njih 83,4 odsto smatra da to ne radi Tužilaštvo“, rekla je Popović Samardžić.

Govoreći o o javnim nabavkama, Popović Samardžić je kazala da najveći broj anketiranih ljekara korupciju prepoznaje u izvođenju građevinskih radova i adaptaciji, njih 82,5 odsto i u kupovini aparata 74,7 odsto, dok ih preko polovine prepoznaje korupciju u kupovini potrošnog materijala i reagenasa.

„Najveći broj anketiranih ljekara se slaže da postoje mjere koje mogu predstavljati vid prevencije ili borbe protiv korupcije. Ogromna većina anketiranih ljekara je nezadovoljna radom Ministarstva zdravlja, njih 90 odsto i Fonda za zdravstveno osiguranje, njih 89 odsto“, precizirala je Popović Samardžić.

Nezadovoljstvo saradnjom sa direktorom ustanove, kako je dodala, ispoljilo je 56 odsto anketiranih ljekara.

„Više od 88 odsto anketiranih ljekara smatra da Ministarstvo zdravlja ne reaguje blagovremeno na sugestije u rješavanju prijavljenih problema ili na sugestije o unaprjeđenju službe“, istakla je Popović Samardžić.

Predsjednik skupštine Ljekarske komore, Nebojša Sekulić, rekao je da su sva dosadašnja istraživanja o korupciji u zdravstvu stavljala akcenat na prava pacijenata, navodeći da niko nije isticao njihove obaveze.

„Da bi bio napravljen zdravstveni sistem koji će biti dobar, morate da naučite iste te pacijente da poštuju svoje obaveze“, istakao je Sekulić.

On smatra poražavajućim podatkom iz istraživanja da se skoro 80 odsto ljekara izjašnjava da je nezadovoljno svojom materijalnom situacijom.

„Oko 40 odsto smatra svoju materijalnu situaciju podnošljivom. Kako biste vi to definisali? Da možete da pokrijete potrošačku korpu za koju opet nemamo podatke da li je to ta potrošačka korpa. Mislim da je za jedno društvo poražavajuće da imate ljekare koji žive podnošljivo“, ocijenio je Sekulić.

Projekat „Struka ispred politike!!!“ je finansiran u okviru projekta “Smjestimo korupciju u muzej”, koji realizuje Centar za građansko obrazovanje uz finansijsku podršku Evropske Unije.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Dula
Gost
Dula

Uvijek ce je biti i bice, dok je blesavog naroda. Odakle pojedinim ljekarima toliko nekretnina? Od plate…

Volim prirodu
Gost
Volim prirodu

Možda bi bolje bilo za struku da se ova mlada doktorka pozabavila naukom i liječenjem pacijenata nego blaćenjem sopstvene profesije… Odavno nešto tužnije ne pročitah….

Slavko
Gost
Slavko

Statistika nije niti moze biti mjera stvari – narocito ne u “istrazivanjima” kakvo je ovo. Ko je i kako postavio istrazivanje? Da li je uradjena analiza znacajnosti dobijenih rezultata? Kojom metodologijom i kojom metodom je radjena provjera? Da li se radi o reprezentativnom uzorku? Kada, ko i kako je standardizovao koriscene instrumente u istrazivanju? Ljekari bi trebalo obavezno da tuze… Više »

Bole
Gost
Bole

ljudi moji, korupcije ima u svakoj sferi drustva kod nas. ako smatrate da niste dio korumpiranog sistema, zapitajte se jeste li trazili preko reda da vam se zavrsi nekad nesto. svi smo krivi, tesko da se mozemo opametiti bez enormno visokih kazni.

folow
Gost
folow

Dom zdravlja plav leglo korupcije na celu sa omerom sahmanovicem drzava cuti

Ivan
Gost
Ivan

Najvise korupcije ima na namjestenim tenderima, menadzeri u zdravstvu se uglavnom bave gradjevinskim radovima, sto je samo po sebi sumnjivo.A ovamo se plasira prica o poklonima koje dobijaju ljekari ili ako nedje rade kod privatnika. A tek koji prostor za sumnjive rabote su zaposljavate, to treba istraziti.

SDM
Gost
SDM

Tužni skupe, bruko svoje profesije.

...
Gost
...

Čudna mi čuda, o korupciji pričaju korumpirani. O zemljo čuda…

boki
Gost
boki

Baš ohrabruje ova anketa. E kad oni ovo misle o sebi onda vam je sve jasno koliko je sati. Blagoš nama sa nama.

Send this to a friend