Omogućiti mladima da donose važne odluke za njih

Mladi moraju da budu vidljivi ne samo kroz izvještaje, nego je potrebno da se čuje njihov glas i neophodno im je omogućiti da donose odluke o pitanjima koja su bitna za njih.

To je poručeno drugog dana regionalne konferencije „Socijalno osnaživanje mladih u riziku“, koju je organizovala NVO Juventas u okviru projekta „ARYSE“.

Zamjenica šefa predstavništva Unicefa za Crnu Gou Mihaela Bauer pojasnila je da se ljudski mozak razvija tokom ranih faza djetinjstva.

„Zaštitom djece od negativnih iskustava na samom početku njihovog života pomažemo im da razviju otpornost. Međutim nauka nam kaže da postoji još jedan period života kada se mozak djeteta ubrzano razvija, a to je adolescencija. Ako je traumatično djetinjstvo na djecu ostavilo posljedice biće im jako teško da zadrže posao, obrazuju se i izgrade zdrave veze. I tu nastupa društvo kako bi im pomoglo“, rekla je Bauer.

Ona smatra da adolescentim treba omogućiti da donose odluke o pitanjima koja su bitna za njih, u skladu sa njihovom zrelosti i starosnom dobi.

„U Crnoj Gori ima oko 18 hiljada adolescenata, što čini oko 14 odsto stanovništva. Adolescenti su često izloženi ključnim izazovima društva“, kazala je Bauer.

Istraživanja u regionu i u Crnoj Gori su, kako je rekla, potvrdila da većina djece čija se prava krše ne dolaze u kontakt sa pravosudnim sistemom iz raznih razloga.

„Zbog percepcije djeteta o porodici, straha od socijalne ekskluzije, nedovoljnog znanja, nepovjerenja u institucije i pravni sistem koji nije prilagođen konkretnim potrebama djeteta. Istraživanje je pokazalo da je pravosudni sistem najmanje dostupan onima kojima je najpotrebniji“, kazala je Bauer.

Ona smatra da je potrebno intenzivnije raditi sa djecom, ombudsmanima i sa partnerima u civilnom društvu „kako bismo djecu i porodice opremili znanjem i iskustvom kako pristupiti pravdi sa fokusom na djecu i porodicu koji su najviše ugroženi“.

Predstavnica Ministarstva prosvjete Milica Pajović, rekla je da je u trouglu nastavnik, učenik, nastavni programi, procjenjeno da je uloga nastavnika najvažnija.

„U crnogorskom sistemu u ovom trenutku imamo 20 odsto otvorenog dijala kurikuluma, koji svakoj školi u određenoj lokalnoj sredini daje određenu slobodu da prilagodi nastavne planove i programe različitostima sredine u kojoj se škola nalazi“, kazala je Pajović.

Ona je istakla da formalni obrazovni sistem u Crnoj Gori daje dobru osnovu da se postigne demokratizacija nastave i demokratski proces nastavnog toka.

„Obezbjeđivanje poštovanja osnovnih ljudskih prava učenika romske populacije predstavlja izazov za mnoge zemlje i za Crnu Goru. Naš zajednički cilj jeste integracija, jednake šanse, kontinuitet i kvalitet obrazovanja i poboljšanje školskog i socijalnog postignuća učenika“, objasnila je Pajović.

U prethodne dvije decenije su, kako je rekla, postignuti vidni rezultati, ali to, kako je dodala, ne znači da je sve dovoljno dobro.

Izvršni direktor Somborskog edukativnog centra u Srbiji Srđan Vlaškalić, rekao je da obrazovni sistem nije mnogo odmakao u pogledu kvaliteta i odgovora na savrmene obrazovne zahtjeve.

„Vrijeme prolazi, tehnologija se razvija, ali obrazovni sistem ili tapka u mjestu, ili se veoma sporo modernizuje i mnogo kasni za obrazovnim sistemima u drugim razvijenim zemljama Evrope“, kazao je Vlaškalić.

On je ukazao da budući učitelji nemaju dovoljno prakse i dodira sa djecom.

„Ovaj program rješava taj problem. Volonteri imaju priliku da steknu kontakt sa djecom, da se oprobaju. A sa druge strane se pomaže djeci, ona dobijaju besplatnu pomoć. Osim volontera sa Pedagoškog fakulteta, pozivali smo i druge mlade osobe iz Somora iz srednjih škola, koje su se kroz rad sa djecom oprobale u potencijalnoj budućoj profesiji“, rekao je Vlaškalić.

Savjetnica u kancelariji Ombudsmana Kosovo Hasime Terzići, ukazala je da mladi u toj zemlji imaju mnogo potencijala, ali da nije dovoljno iskorišćen.

„Na Kosovu je 40,6 odsto nezaposlenih mladih koji traže posao više od godinu. Čini se da je situacija izuzetno ozbiljna za manjinske grupe, pogotovo za pripadnike RE populacije“, kazala je Terzići.

Ogranične ekonomske mogućnosti, kako je rekla, vode do raznih negativnih posljedica.

„Neki mladi se okreću sivoj ekonomiji, kriminalu, ili postaju žrtve nasilja, ili drugog devijantnog ponašanja. Takođe, ograničene mogućnosti prisiljavaju mlade ljude da posao traže van zemlje“, rekla je Terzići.

Mladima, kako je rekla, nedostaje pristup većini procesa, medijima i sudovima, rijetko su članovi sindikata ili profesionalnih udruženja, koja mogu pregovarati u njihovo ime.

„Važnost učešća je zato što odrasli mogu zloupotrijebiti svoju moć nad djecom i mladima. Odrasli se ne ponašaju uvijek u najboljim interesima mladih“, ukazala je Terzići.

Prema njenim riječima, uloga neformalnog obrazovanja je jako velika „ako uspijete da motivišete nekoga da se pojavljuje na vašim programima i ako uspijete da zadobijete njegovo povjerenje“.