Povećanje zarada u zdravstvu prioritet Vlade od 2016. godine

Povećanje zarada zdravstvenih radnika bilo je u vrhu prioriteta još 2016. godine, kada je Vlada u sadašnjem sastavu počela sa radom, kazala je u završnoj riječi na jučerašnjoj skupštinskoj raspravi o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju direktorica Direktorata za međunarodnu komunikaciju i saradnju u Ministarstvu zdravlja Slađana Pavlović.

Tokom diskusije koja je juče završena, poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković je kazala da je u zdravstvenom sistemu broj nedostajućih ljekara 150, a da je u proteklih nekoliko godina Crnu Goru napustilo 200 ljekara.

“U zdravstvenom i socijalnom sektoru Crne Gore radi 12.748 zaposlenih. Od toga je u sistemu zdravstvene zaštite blizu 9.000, broj ljekara 1.647, od čega je 1.087 specijalista i 93 užih specijalista. Prosječna plata ljekaru je 564
eura po podacima Monstata. Velika je sramota i nedopustivo da jedan šef kabineta predsjednika Vlade ima koeficijent 20,5, a ljekar specijalista 8,25. N e želim ovdje da slušam priče hoćemo plate zdravstvenim i prosvjetnim radnicima da povećamo suštinski, daj da više pređemo na djela”, istakla je Vuksanović-Stanković i pitala da li je budžetom za ovu godinu planirano povećanje plata zdravstvenim i prosvjetnim radnicima.

Ona je, takođe, pitala na šta je utrošeno 70 miliona eura, koliko je povećan budžet za zdravstveni resor kada zdravstveni radnici to nijesu osjetili.

Poslanica DF-a Vera Bulatović stava je da dopunsko osiguranje nije zaživjelo upravo zbog siromaštva.

“Kojim to očima vidite taj duh i klimu u zdravstvu da se povećava. Zašto nije zaživjelo dopunsko osiguranje u Crnoj Gori? Zato što je stopa siromaštva premašila sve živo. Svi bi voljeli da mogu da uplaćuju dopunsko osiguranje pa da mogu da idu u Ameriku po neki lijek ili u Istanbul. Što se tiče brojnih prepreka, dolaze nam brojni ljudi iz okruženja da rade ovdje. Zamislite koliko ljekara nedostaje kad imamo 120 ljekara koji su došli sa strane. Imamo samo 32 uže supspecijalizacije. Šta to znači? Sve je ostalo u Podgorici. U ovom našem zdravstvenom sistemu napreduje tehnika. Sve drugo stagnira” predočila je Bulatović.

Što se tiče povećanja zarada zaposlenih u javnom sektoru, kazala je Pavlović, u periodu kada se zakon usvajao, reprezentativni sindikati su se borili da ne uđu u sistem ovog zakona, već su tražili da kroz granski kolektivni ugovor imaju veću pregovaračku moć u slučaju potrebe za povećanjem zarada.

“Pored povećanja plata, mi jesmo povećali budžete svake godine, proširujemo prava, unapređujemo tehnološke uslove, strukturne, povećavamo broj specijalizanata. Šta bi se desilo da je svaki od ovih ljekara morao iz svog džepa da plati 50.000 ili 80.000 za specijalizaciju? Kakve bi tek uslove života imali? U kakvom bi tek položaju bili da su zaposleni u zdravstvu kupovali stanove po tržišnim cijenama? Nije plata jedina satisfakcija. Bolji uslovi rada, infrastrukturno, tehnološki, stambena politika, edukacija kroz specijalizacije, sve su to prioriteti ove Vlade”, zaključila je Pavlović.