Zaštićena endemska vrsta, ali i najveća mediteranska školjka – palastura (pinna nobilis) posljednjih godina se intezivno i invazivno razmnožava u Jadranskom moru, pa i u Bokokotorskom zalivu.
Kada je bonaca ili velika oseka, ovu školjku je moguće vidjeti i sa obale. Ona je odvajkada najbolji dokaz da je more čisto, a zbog ljepote i primjene u prošlosti na meti je brojnih turista turista, zbog čega je ugrožena.
U kotorskom Institutu za biologiju mora u aprilu 2016. godine započet je projekat zaštite ove vrste, uz podršku Fondacija Njegoš i Princ od Monaka proučavanje njene ekologije i mogućeg uzgoja, u kontrolisanim uslovima.
Kako za Radio Jadran kaže naučna savjetnica u Institutu Slavica Petović, projekat je otvoren do kraja marta sljedeće godine.
“Posljednjih 10 godina ova velika vrsta se vratila u Boku, pa je prisutna i na lokalitetima gdje je ranije nije bilo. Koji su to faktori koji utiču na njen razvoj i šta je do toga dovelo znaćemo bolje kad projekat privedemo kraju i kad sumiramo sve rezultate. U toku su brojne alanize, koje će nam dati jasnuju sliku koji su uslovi koji joj odgovaraju”, objašnjava ona.
Naučnici Instituta su postavili eksperimentalni kavez, obavljaju mjerenja i već su došli do preliminarnih rezultata. Za istraživanje su odabrali tri lokaliteta u Bokokotorskom zalivu: na području Sv Stasija, Orahovca i rta Svete Neđelje.
Naučnici su tako ovog ljeta registrovali rast palasture, po nekoliko centimetara mjesečno.
“To je najbolji znak čistog mora. Već tri godine mjerimo prirast ove školjke, njenu maksimalnu i minimalnu širinu, makismalnu visinu iznad podloge, fizičko-hemijske parametare morske vode da bismo upoznali uslove koji njoj odgovaraju, odnosno temperaturu, salinitet i nutrijente i karakteristike podloge u kojoj raste i zajednice u kojoj se javljaju”, objašnjava Petrović.
Prema međunarodnim konvencijama, ali i domaćoj regulativi palastura se nalazi na listi zaštićenih vrsta, ali i pored toga ljudi je često vade, jer raste blizu obale, odnosno u kupališnoj zoni.
“Brojni su faktori koji negativno utiču, poput zagađenja mora ili nasipanja morske obale. Takođe, sidrišta su pogubna, jer bacanje sidara dovodi do fizičkog oštećenja. Veliki problem je i to što se neke guste popluacije nalaze na mjestima gdje su ribarske poste, pa mreže pri povlačenju čupaju školjke”, navodi Perović.
Da bi se ova prelijepa školjka, jedna od najvećih na svijetu, jer može da naraste i do jednog metra, zaštitila potrebno je djelovati na terenu, obavještavati kupače o njenoj važnosti i ugroženosti, angažovati inspektore, kako bi se uspostavila ravnoteža. Ona već nestaje sa obala Francuske, Grčke i Španije, a u Boki ona sve više “osvaja” morsko dno uz dvije cvjetnice.
Kod rta Svete Neđelje u Kamenarima veliko je stanište palastura sa preko 2000 jedinki, često izloženih nesavjesnim roniocima. Raduju se tome oblišnji uzgajivači školjki, naučnici, ali i mještani i turisti.
Ipak, zbog mnogih koji ne znaju vrijednost ovog prirodnog podvodnog blaga, bila bi neophodna na svim uočenim staništima bar tabla sa natpisom o zabrani izlova palasture, da se ne bi dogodilo, kao prije 20-tak godina, da potpuno iščezne.
Ima je dosta iza Skolja, i od Perazica dola pa sve do Canja.
Nije oseka nego osjeka, a za “nesavjesne” ste trebali dati tačne koordinate đe se nalaze staništa palasture.
Uvijek su bile plima i oseka, osim ako je to neki novi jezik koji se do danas nije koristio
Lupetate, ali ajde. Palastura je bilo masu u Krašićima, ali od kada je obala betonirana i nasuta ponta (pitanje za novinara: ko je to uradio? Hint: ima veze sa DPS-om), betonirano im je i stanište. Tako da ne znam za koga pišete tekstove. Nije PONOVO u Boki nego ih je manje nego što ih je bilo. A za par godina… Više »
Nije je bilo ima 20 godina, razlog ne znamo… sad je ima u neogranicenim kolicinma dje god zaronis… mislim da sam izvadio bar 300 ovo ljeto, mnogo su ukusne <3
A malo ste smanjili dinamidu pa su živnule