Društvo

Precizni naučni podaci o Tari moći će da se znaju tek za tri godine

Rijeka Tara

UNESCO,kao jedna veoma ozbiljna organizacija, mogla je dati zaključke samo na osnovu naučno objavljenih podataka, a oni se mogu očekivati tek za tri godine, kazao je Pobjedi prof. dr Vladimir Pešić komentarišući navode ekspertskog tima UNESCO-a da je Tara devastirana radovima na auto – putu.

Ističe da preporuke UNESCO-a nijesu kritika onoga što rade institucije u Crnoj Gori, već ih treba prihvatiti kao korisne.

“Kao dio naučne zajednice, doživljavam ih na takav način i one ne treba da budu zloupotrebljavane i drugačije interpretirane”, kategoričan je Pešić.

Ukazao je na preporuku da je neophodan kontinuirani monitoring u nizvodnom kanjonskom dijelu rijeke Tare.

“To je preporuka koju treba prihvatiti, i drugo, što možda nije rečeno, ali se pretpostavlja, da taj monitoring treba da rade ne samo oni koji su najbolji u Crnoj Gori ili na Balkanu, već najbolji na evropskom nivou, jer je Tara dio evropske i svjetske baštine. Kvalitet i transparentnost monitoringa određuje referentnost ljudi koji rade monitoring i to je početak i kraj bilo koje priče o kvalitetu tog posla”, kaže on.

Prof. dr Pešić redovni je profesor na Prirodno – matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, opisao je skoro 400 životinjskih vrsta (organizama) novih za nauku iz svih dijelova svijeta (od Borneja i Koreje, preko Indije, Irana i Južne Afrike, pa do Brazila i Kolumbije, kao i nove vrste iz EU država kao što su Holandija, Francuska, Njemačka, Italija…). Ima više od 300 naučnih radova od čega skoro 250 objavljienih u vodećim svjetskim časopisima koji su indeksirani u SCI/SCIE I Scopus, autor je dvije knjige koje je objavio vodeći naučni izdavač u svijetu Springer od kojih je knjiga ,,The Skadar/Shkodra Lake Environment” objavljena prošle godine.

On naglašava da kvalitetni naučni podaci zahtijevaju ogroman trud i vrijeme. Dosadašnji rezultati monitoringa su, kako naglašava Pešić, pokazali da je na lokalitetima u zoni direktnog uticaja došlo da pada brojnosti zajednice, kako u lentičkom (stajaće vode), tako i lotičkom dijelu (tekuće vode) u odnosu na zajednicu koja se nalazi na dijelu rijeke Tare kod Trebaljeva.

“Svaki zahvat ima uticaja na živi svijet i to je nemoguće izbjeći. Primjer rijeke Drcke (u slivu Tare), čije korito je prije nekoliko godina bilo regulisano (što je značajno uticalo na živi svijet ove pritoke), pokazuje da će se ž ivi svij et rijeke Tare vj erovatno oporaviti, ali da će proces oporavka iznositi od pet do 10 godina, zavisno da li je u pitanju zajednica koja naseljava lotička, odnosno lentička staništa, ili intersticijalna staništa gdje će proces oporavka zajednice vjerovatno najsporije teći”, rekao je Pešić.

Naglašava da ga do sada nijedna institucija nije konsultovala kako da se stanje u kanjonu Tare, u dijelu radilišta auto-puta, popravi.

“U komisiji koja je bila za ovu dionicu puta, a nažalost vjerovatno i u komisijama za druge preostale dionice, koliko znam nema nikoga ko se bavi biodiverzitetom (ili fundamentalnom ekologijom). Vjerujem da će nadležna ministarstva prepoznati značaj i potrebu da se uključe naučnici koji se bave biodiverzitetom i ekologijom i u fazama planiranja kako bi se na taj način izbjegle greške koje su urađene kad je riječ o ovoj dionici”, poručuje Pešić.

Za razliku od komisija u kojima, kako tvrdi Pešić, nije angažovana naučna zajednica, Ministarstvo održivog razvoja, njega i njegov tim uključilo je u monitoring uticaja gradnje auto-puta na kanjon Tare. Kategoričan je da precizne naučne rezultate, koji će biti objavljeni i potvrđeni od naučne zajednice, što je najvažniji korak da bi nešto bilo istinito i transparentno, moguće je očekivati tek poslije tri godine monitoringa.

“Ministarstvo održivog razvoja i turizma je moglo angažovati razne pseudoeksperte i kvazinaučnike iz oblasti zaštite životne sredine koji bi “odokativno” za nekoliko sati utvrdili stanje u rijeci Tari, ali je angažovalo mene i moj tim što doživljavam kao veoma pozitivan korak kako bi se dobili naučni podaci, koji kako je vrijeme u Crnoj Gori pokazalo, ne moraju i ne odgovaraju uvijek svakom”, napomenuo je Pešić.

Smatra da nedostatak kvalitetnih naučnih podataka (koji je akutan u Crnoj Gori) otvara veliki prostor, prvo za banalizaciju po tipu uravnilovki gdje svi znaju sve i u kome samoproklamovani eksperti iz zaštite životne sredine treba da zauzmu svoje “ekspertsko” mjesto u raznim komisijama ili da povećaju svoje šanse za grantove, pa do manipulacija i zlonamjernih tvrdnji čiji uzrok treba tražiti u kombinaciji palanačke psihologije i jeftinog politikantstva.

“Ja sam profesor Univerziteta i sve što bude rezultat uticaja na rijeku Taru biće objavljeno u naučnim časopisima”, poručuje Pešić.

Monitoring rijeke Tare je, kako naglašava, počeo od januara ove godine i obavlja se svakog mjeseca.

“Monitoringom je obuhvaćena takozvana fauna dna (bentos) koja predstavlja osnovni link u lancima ishrane između organske materije i riba. Riječ je o slabo mobilnim organizmima koji ne mogu lako pobjeći i/ili se skloniti (kao što je to slučaj sa grupama koje su više mobilne, npr. ribe) i kojoj pripadaju najveći broj ugroženih i endemičnih vrsta rijeke Tare. Promjene u sastavu zajednica ovih organizama predstavljaju najbolje indikatore promjena koje se dešavaju u životnoj sredini”, naglasio je Pešić dodajući da se monitoring radi na tri tačke (lokaliteta), rijeka Tara kod Mateševa (zona uticaja), pritoka Drcka (zona uticaja) i rijeka Tara kod Trebaljeva gdje pratimo uticaj gradnje auto-puta nizvodno od Kolašina.

Objašnjava da se analiza radi odvojeno za lentički (ujezereni dio, u kome voda miruje) i lotički dio (koji se karakteriše većom brzinom proticanja vode) rijeke Tare.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Nenad
Gost
Nenad

E ovo nam govori koliko volimo crnu goru..silni komentari na nekog beznacajnog vulina itd..a o devastiranju nase tare ni jedan jedini komentar..toliko o ljibavi o cg

Send this to a friend