Vlada je utvrdila Predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima kojim su stvoreni su uslovi za kvalitetnije upravljanje ljudskim resursima u smislu zapošljavanja i napredovanja po sistemu zasluga, saopštila je ministarka javne uprave, Suzana Pribilović.
Ona je rekla da je Predlogom zakona, koji je Vlada usvojila na današnjoj sjednici, dodatno unapređen normativni okvir za službenički sistem i stvoreni uslovi za jačanje profesionalizma, odgovornosti, otvorenosti i efikasnosti na državnom i na lokalnom nivou.
Pribilović je, na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade, naglasila da je Predlog zakona pripreman u atmosferi otvorenog dijaloga sa svim zainteresovanim javnostima, i mimo onoga što predstavlja njihovu zakonsku obavezu.
Kako je kazala, tokom tog procesa su održali više javnih rasprava i dodatnih konsultacija sa domaćom javnosti, ali i sa Evropskom komisijom koja je podržala predložena rješenja.
„Donošenjem ovog zakona u roku planiranom Strategijom reforme javne uprave za period 2016-2020, Vlada pokazuje jasno opredjeljenje i punu posvećenost ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva u oblasti reforme javne uprave“, navela je Pribilović, saopšteno je iz Ministarstva javne uprave (MJU).
Predloženim rješenjima uvodi se, kako je kazala, niz novina u oblasti zapošljavanja, skraćuju se i pojednostavljuju procedure zapošljavanja i unapređuju interne procedure transfera kadrova između i unutar državne uprave i sistem nagrađivanja.
Kako je dodala Pribilović, poseban naglasak je stavljen na veću profesionalizaciju i odgovornost najviših rukovodećih kadrova.
Ona je saopštila da su najznačajnije novine u Predlogu zakona to što su starješine organa prepoznate kao nova i posebna kategorija državnih službenika, i izmijenjeni su uslovi za vršenje poslova u svim kategorijama.
Predloženo je, kako je navela Pribilović, uvođenje takozvanih kompentencija po ugledu na pozitivne evropske prakse.
„Takođe, umjesto internog oglasa unutar državnog organa i internog oglasa između državnih organa, Predlog zakona sada poznaje samo interni oglas na koji se, pored državnih službenika, mogu javiti i lokalni službenici, što će doprinijeti jačoj konkurentnosti pri zapošljavanja i većoj mobilnosti zaposlenih“, navodi Pribilović.
Na taj način je, kako pojašnjava, skraćena i procedura zapošljavanja, pa će za popunu radnog mjesta biti potrebno manje vremena.
Prema riječima Pribilović, postupak selekcije za rad u državnim organima obuhvataće provjeru znanja, vještina, sposobnosti i kompetencija, u zavisnosti od kategorije, što za rezultat treba da ima izbor najkompetentnijih kandidata.
„Bitna novina je i da će odluku o izboru u ministarstvima donositi lice iz kategorije visoki rukovodni kadar (pomoćnici ministara), kao i rukovodioci organizacione jedinice u kojoj se vrši popuna radnog mjesta, čime se ispunjava jedna od ključnih preporuka Evropske komisije da se, pored transparentnog postupka provjere, i na ovaj način obezbijedi profesionalizacija državne administracije“, kazala je Pribilović.
Kako je saopštia, Predlogom zakona predvidjeli su pojednostavljenje procedura i smanjenje troškova kandidatima koji apliciraju za rad u državnim organima, jer će uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavljati samo izabrani kandidat, čime se smanjuju troškovi kandidatima.
“Predložena je izmjena sastava Komisije koja vrši provjeru sposobnosti na način da je, pored predstavnika organa za upravljanje kadrovima, čine predstavnik državnog organa koji, po pravilu, mora biti rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se vrši popunjavanje radnog mjesta i stručno lice iz odgovarajuće oblasti obrazovanja“, rekla je Pribilović.
Izvršena je, kako je kazala, promjena kriterijuma za ocjenjivanje državnih službenika i namještenika i pooštravanje težih povreda službene dužnosti, kao i razlozi za prestanak radnog odnosa po sili zakona.
A sa druge strane se, dodaje Pribilović, uvodi mogućnost napredovanja službenika u više zvanje.
Kako je saopštila, Predlog je da Disciplinska komisija za teže povrede službene dužnosti ima predsjednika i četiri člana koje, nakon konkursa, Vlada imenuje na period od pet godina, i da oni funkciju obavljaju profesionalno.
„Takođe, predlaže se da predsjednik i članovi Komisije za žalbe tu funkciju obavljaju profesionalno“, dodaje Pribilović.
