Ukoliko Skupština u razumnom roku ne izabere dvoje novih sudija Ustavnog suda, jer početkom sledeće godine dvoje iz aktuelnog saziva odlazi u penziju, zbog velikog broja predmeta i nadležnosti koji ima sud može doći do problema i usporavanja u njegovom radu, a već imaju problem u ažurnosti što treba mijenjati, ocijenio je za Dan predsjednik Udruženja pravnika dr Branislav Radulović.
Nažalost, kako kaže, Zakonom o Ustavnom sudu nijesu propisani mehanizmi koji bi olakšali funkcionisanje suda do izbora novih sudija.
“Ustavni sudovi pozicionirani su tako da štite ustavnost i zakonitost i jedna su od ključnih institucija za efektivno ostvarivanje vladavine prava u društvu. Pored toga, dužni su da obezbijede ostvarivanje ustavnog ograničenja vlasti, jedinstvo ustavnog poretka i poštovanje svih ustavno utvrđenih vrijednosti. Kada je u pitanju Ustavni sud i njegovo buduće funkcionisanje poznato je da dvoje sudija ovog suda odlazi u starosnu penziju početkom naredne godine i saglasno tome Ustavni odbor Skupštine raspisao je konkurs koji je završen u septembru i na koji se prijavilo više kandidata. Koliko mi je poznato, Skupština dosad još nije sprovela sve radnje da bi se sproveo postupak za izbor sudija na plenumu”, kaže Radulović.
On navodi da bi Skupština trebala primarno cijeniti prvo kvalitet predloženih kandidata, a zatim nastojati da se postigne kvalifikovana većina za izbor.
“Kada je u pitanju kvalitet kandidata, Udruženje pravnika je više puta ukazivalo da ustavno određenje „ugledni pravnik” nije dovoljno razrađeno i ostavlja prostor za široko tumačenje ko sve zaista zavređuje da ponese ovaj vrijedan i zahtjevan profesionalni i lični epitet. Stoga bi parlament trebalo da bude vrlo striktan u čuvanju digniteta institucija u kojima se vrši izbor i novim imenovanjima jasno pokaže da su odlučujući samo oni kriterijumi koji su iz opsega profesionalne biografije prijavljenih kandidata”, ističe Radulović.
Na drugoj strani, dodaje, potrebno je da se u Skupštini postigne kvalifikovana većina za izbor, što dosad nije bio slučaj npr. kod izbora za Sudski savjet.
“Za slučaj da se prilikom prvog glasanja ne izaberu dvoje sudija dvotrećinskom većinom, moralo bi se pristupiti drugom glasanju, gdje je neophodno postići 3/5 većinu svih poslanika, tj. 49 glasova za izbor. Za slučaj da se i ova većina u drugom glasanju ne postigne, čitav postupak izbora se ponavlja, što bi dovelo do toga da još jedna važna institucija za određeni period, moguće duži period, svoj rad ostvaruje u nepotpunom sastavu”, navodi Radulović.
Na pitanje da li Ustavni sud smatra istinski nezavisnom institucijom, Radulović ističe da nijesu stabilna i pravno sigurna društva u kojima postoji nepovjerenje u državne i javne institucije.
“Ustavni sud kao i svi državni organi moraju nezavisnim i stručnim vršenjem svoje funkcije zavrijediti javno povjerenje. U skladu sa tim mora profesionalno istrajavati na zaštiti ustavnosti, uvažavajući standard profesije i tako najbolje dokazati svoju nezavisnost i samostalnost. Da bi ovaj cilj bio postignut, uslov je i da Skupština ispuni svoju ustavnu ulogu i u razumnom roku izabere dvoje novih sudija i time omogući ovom sudu da radi u punom kapacitetu. Ovo tim prije jer ako se ne izabere novi predsjednik suda, najstariji sudija po godinama nastavlja da predsjedava sudom, a isti odlazi u penziju početkom naredne godine”, navodi on.
