Društvo

Rektor se više ne bira, nego postavlja

Univerzitet Crne Gore

Na posljednja tri konkursa za izbor rektora Univerziteta Crne Gore prijavljivao se samo jedan kandidat čime se apsolutno izgubila neizvjesnost epiloga ovih postupaka.

Odluku o izboru rektora donosi Upravni odbor i to tijelo je ove sedmice jednoglasno izabralo rektora prof. dr Danila Nikolića za drugi trogodišnji mandat. A kako Nikolić gleda na to što u ovoj trci za prestižnu funkciju nije imao sa kim da se sučeli, ne zna se, jer još nije odgovorio na to pitanje, piše Pobjeda.

Crnogorska istorija ove visokoškolske ustanove, međutim, ne bilježi u svojoj arhivi isključivo jednokandidature. Profesor na Elektrotehničkom fakultetu dr Veselin Ivanović, koji je ranije obavljao funkciju senatora, podsjeća da se sve počelo polako mijenjati nakon što se Upravni odbor uključio u izbor prvog čovjeka UCG. Podsjeća da se to dogodilo 2014. godine kada mu je dodijeljena uloga da se izjašnjava o odlukama Senata o kandidatima za rektora, što je ranije isključivo radio Senat. Te godine su vijeća fakulteta predložila profesore Radmilu Vojvodić, Bogdana Ašanina, Gordanu Đurović i Šerba Rastodera za kandidate, a Senat je potom odabrao i predložio da ovu funkciju obavlja Vojvodić.

“Upravni odbor je mogao da potvrdi tu odluku ili ne. On je tada potvrdio. Od 2017. Senat je počeo samo da daje mišljenje na programe kandidata koji su se prijavili na konkurs. Akademska zajednica je i dalje uključena, ali mnogo manje nego ranije. Gotovo je zanemariva. Sjećam se ranijih vremena kada bi kandidat, da bi došao do Senata, morao dobiti podršku određenog broja fakulteta, ne samo svog, nego i nematičnih. Trebao je ubijediti ljude u ispravnost svog programa. Svaki član akademkse zajednice je imao svoj glas”, ističe Ivanović.

Za profesora je sporno što se već neko vrijeme rektor bira na sličan način kao direktori osnovnih i srednjih škola i vrtića.

“Bira ih Upravni odbor sa veoma malim, gotovo zanemarivim uključivanjem akademske zajednice. Sada akademska zajednica ima svega pet glasova u Upravnom odboru (od ukupno 15). Dakle, ima samo trećinu moći za odlučivanje. Ako se, uz to, zna da trećinu moći prilikom odlučivanja ima država, a posljednju trećinu studenti i neakademsko osoblje (kategorije veoma podložne uticaju), onda je očekivano da se ljudi teško odlučuju za kandidovanje. Prosto rečeno, njima je prethodno neophodna politička podrška, a nju nije lako obezbijediti. Zato nema više kandidata za ovu funkciju”, smatra profesor, dodajući da treba da se vrati od ranije pravilo da Senat isključivo bira rektora.

Prije nego što je rektora Nikolića Upravni odbor izabrao, Senat UCG je pozdravio njeov program o razvoju UCG, a član tog tijela i dekan Filozofskog fakulteta prof. dr Goran Barović kaže za Pobjedu da je riječ o jednoj od najvažnijih funkcija u svakoj državi i da je ,,ne može obavljati svako“.

Goran Barović

“U prvom redu, postoji više uslova koje treba ispuniti, a koji su propisani pravnim aktima UCG i Zakonom o visokom obrazovanju. Na UCG se ustalilo i jedno nepisano pravilo koje se ponavlja u većini slučajeva, kada se radi o izboru i dekana i rektora da se kod konkursa za drugi mandat rijetko javljaju protivkandidati, jer se već izabranom daje prilika da dovrši započete poslove”, kaže Barović.

Dodaje da veliki broj kolega sa Univerziteta nikada i ne pomisli da se kandiduje ni za kakvu funkciju, već se opredijele za striktno ispunjavanje nastavnih i naučnih obaveza, a slobodno vrijeme koriste za druge aktivnosti. Pokrivanje bilo koje funkcije, prema njegovim riječima, traži veliko angažovanje.

Krupan zalogaj

“Obavljati rukovodeće poslove, a posebno, kao u ovom slučaju rektora Univerziteta, zahtijeva brojne obaveze koje svako nije u stanju da obavi. Uskladiti rad na 21 jedinici, koliko ih ima na UCG, sa više od 20.000 studenta predstavlja veliki i ozbiljan posao za koji veliki broj kolega nije spreman. U savremenom društvu, pokrivanje ovako važnih funkcija podrazumijeva i izloženost komentarisanju rada od brojnih pojedinaca i institucija koje znaju biti dobronamjerne, ali i one druge. Naravno, svaka dobronamjerna kritika je dobro došla ali se bojim da su pravna akta naše države dala previše prava i slobode i da se u velikom broju slučajeva zloupotrebljavaju. Moguće je da je i ovo jedan od razloga zbog čega se neki, vrlo kvalitetni kadrovi, nikada ne kandiduju za odgovorne funkcije kao što je pozicija rektora univerziteta”, rekao je on.

Profesor dr Slobodan Vukićević drugačije posmatra stanje na Univerzitetu. Kaže da je zavladala logika političke situacije u kojoj se, prije izbora, zna ko će dobiti koju funkciju. Univerzitet, kao i druge institucije, stvara društvo, tako da se njegovo funkcionisanje ne može objasniti bez društvene situacije, navodeći da je ona ,,pod presudnim uticajem politike“.

“Mislim da je, u takvoj situaciji jako narušena, ne samo društvena, nego i unutrašnja autonomija Univerziteta koja počiva na autonomiji profesora i fakulteta. Dovoljno je pogledati Statut Univerziteta i zaključiti da su profesori i fakulteti ostali bez autonomije. Uz to ide tržišna logika neoliberalizma koja diktira istraživački i akademski kurikulum i ciljeve istraživanja i obrazovanja, a tada prestaje autonomija univerziteta, potreba za fundamentalnim naučnim istraživanjima, obrazovanje se podređuje tržištu, a ne ljudskim potrebama čovjeka i njegove zajednice”, precizirao je sociolog Vukićević.

U toj situaciji ,,rektor ne može imati izvorni autoritet koji bazira na imanentnoj snazi univerziteta, jer najveći uticaj na izbor ima ,,neko drugi“.

“Dva su osnovna razloga što nema više kandidata: neće niko da ide u unaprijed izgubljenu ,,bitku“, za koju se zna ko će biti pobjednik; sama kandidatura je izgubila dostojanstvo univerzitetske uzvišenosti i smislenosti, kako na Univerzitetu, tako i kulturnoj i moralnoj svijesti društvene javnosti”, navodi on.

Ko je najbolji

Profesor kaže kako se nada da mu neće zamjeriti što se poziva na lično iskustvo iz 80-ih godina XX vijeka, kada je bio prorektor UCG i kandidat za rektora, ,,koje potvrđuje, da je autonomija Univerziteta bila na mnogo višem nivou nego danas“. Svi fakulteti, podsjeća on, su neposrednom demokratijom kandidovali kandidate za rektora, čak bi bilo zamjereno, ako neki fakultet nema svog kandidata.

“Kandidati su na javnoj raspravi izlagali svoj program razvoja Univerziteta. Diskusija o programima je bila veoma sadržajna sa visokim nivoom kritičnosti. U tipično univerzitetskoj atmosferi bilo je čast biti kandidat za rektora. Upravo u to vrijeme učestvovao sam na naučnom skupu sociologa na Univerzitetu Lomonosov u Moskvi i uvijek je najava mog izlaganja, pored profesure, sadržavala i to da sam kandidat za rektora UCG. Iako nijesam izabran, bila je čast, a i danas je, što sam bio kandidat za rektora UCG”, pojašnjava Vukićević.

Demokratija ili…

Kako na ovu situaciju gledaju profesori iz regiona? Profesor Stjepan Malović iz Hrvatske, zemlje koja je članica Evropske unije, kaže da izbori bez protivkandidata nijesu rijetkost ,,u našim, nažalost, još uvijek nerazvijenim demokratijama“.

“Snažni kandidati uspijevaju nametnuti sebe kao jedino rješenje, a mogući protivkandidati, najčešće iz oportunizma, a kadšto i bojazni za svoj položaj, radije ne izazivaju vraga. Naravno, posljedice su redovno loše za demokratiju, čak i kada je jedini kandidat dobar i kvalitetan izbor”, kaže on.

Akademska zajednica ,,bi trebala biti po svojoj strukturi demokratski najrazvijenija, no to vrlo često nije slučaj“. Stoga, kaže Malović, ne začuđuje da se izbori svode na aklamaciju, što je daleko od demokratskog načela biranja najkvalitetnijih kandidata.

Stejapan Malović

“Ne pratim više zbivanja na Univerzitetu Crne Gore, pa se ne bih upustio u ocjenu ili opravdanost ovakvog izbora, ali načelno to nije dobro rješenje i pokazuje više odlike autoritarnog, a ne demokratskog uređenja akademske zajednice. Naravno, Hrvatska nije puno bolja i kod nas se u svim dijelovima društva događa biranje samo jednog kandidata. Gore od toga je kada se jakom kandidatu suprotstavi vrlo slabi protivkandidat, koji glumi demokratiju. To su karakteristike slabo razvijene demokratije koja je karakteristična za zemlje u tranziciji”, kaže Malović.

Poručuje da ljudi nisu naivni, pa prepoznaju ,,ove autoritarne tendencije, te se povlače iz demokratskog života, ne učestvuju u izborima i prepuštaju oligarhiji da vlada“.

“Simptomatično je da se izbori kod nas ne modernizuju, jer se želi zadržati dobri, stari uticaj na rezultate”, istakao je on.

Za tri godine saznaćemo da li će ishod novog konkursa za rektora biti nešto drugačiji i dinamičniji ili će se ponovo zabilježiti još jedna neslavna jednokandidatura.

Backović: Letargično stanje

Akademik Slobodan Backović, koji je svojevremeno obavljao funkciju ministra prosvjete, kaže da ako danas imamo jednog kandidata koji ispunjava uslove konkursa za izbor rektora, on se ne bira nego postavlja.

“Da bi se biralo treba imati više kandidata”, poručio je on.

Navodi da više razloga može biti što nemamo više prijavljenih kandidata za rektora. Prije svega, ,,kriza koja je počela u ranijem periodu, s problemima funkcionisanja Univerziteta (prostornim, kadrovskim, IT i laboratorijska infrastruktura, finansijski, veliki broj studenata), a kao dodatni problem može biti odsustvo ili nedovoljna podrška kandidatu za rektora kako od osnivača Univerziteta, tako i od zaposlenih na njemu“.

“UCG, gledajući sa strane, nalazi se u nekom letargičnom stanju, pa se i to reflektuje na želju pojedinaca da se kandiduju za rektora. Letargije može biti i zbog pretjerane centralizacije, umjesto integracije, tako da, praktično, sve odluke donose Senat i Upravni odbor. To guši motivaciju i inicijative univerzitetskih jedinica i pojedinaca da aktivnije učestvuju u radu akademske zajednice”, smatra Backović.

Podsjeća da se izbor rektora ranije na crnogorskom Univerzitetu ,,Veljko Vlahović“ suštinski razlikovao od današnjeg. Tada se na konkurs uvijek prijavljivalo više kandidata.

“O njihovoj kandidaturi se izjašnjavala akademska zajednica svih univerzitetskih jedinica. Kandidati koji bi dobili podršku propisanu Statutom, pred Senatom su izlagali razvojne programe Univerziteta. Senat je među tim kandidatima birao rektora. Suštinski, u izboru rektora nekada je učestvovala i izjašnjavala se čitava akademska zajednica, sada se to svelo na četrdesetak predstavnika akademske zajednice”, ističe akademik Backović.

Pavlović: Izvan okvira političke podobnosti

Profesor dr Srđa Pavlović sa Univerziteta Alberta, u Kanadi, kaže za Pobjedu da u Crnoj Gori, kao i u drugim sličnim društvima, osim akademskih i menadžerskih kriterijuma, postoje značajni zahtjevi, uslovi, i nijanse političke funkcionalnosti svih rukovodećih pozicija u svim sferama društva, pa ni pozicija rektora nije izuzetak. Otvoreno je, kaže on, pitanje koji od ovih kriterijuma i zahtjeva su važniji pri selekciji osobe koja će voditi najznačajniju državnu instituciju visokog obrazovanja.

“Možda u tome leži dio razloga za mali broj kandidata koji se jave na oglas za ovu poziciju. Osim toga, odabir se vrši u domaćim okvirima koji su, moramo priznati, relativno uski. Sve pomenuto je proizvod neadekvatnih investicija u državne institucije visokog obrazovanja, jer nedostatak tih strateških ulaganja države onemogućuje univerzitetsko rukovodstvo da prostor za selekciju rektora proširi van Crne Gore, a proces selekcije izmjesti (makar u nekoj mjeri) izvan okvira političke podobnosti i funkcionalnosti”, navodi on.

U sistemu visokog obrazovanja Kanade, ekvivalent poziciji rektora je ona predsjednika univerziteta. To je jedna od dvije najprominentnije pozicije – druga je, uglavnom ceremonijalna, pozicija kancelara.

“Od 1998. godine, kada sam počeo da radim na Univerzitetu Alberta, ova institucija je imala tri predsjednika. Dva su provela na toj fukciji po dva mandata od po pet godina. Treći završava svoj petogodišnji mandat, a novoizabrani će stupiti na dužnost u septembru. Svaki od njih je bio eksterni kandidat – došli su iz drugih sredina i država, i sa rukovodećih pozicija na drugim univerzitetima. Ja ne znam za slučaj da je kanadski univerzitet za predsjednika (rektora) izabrao nekog od svojih administratora ili nastavnog osoblja”, kaže on.

Da bi bio uspješan, dodaje Pavlović, rektor treba da održava dobre profesionalne odnose sa vladom i resornim ministarstvom, kako bi mogao da učestvuje u identifikovanju potreba (akademskih, programskih, poslovnih…) univerziteta i u procesu obezbjeđivanja budžetskih sredstava neophodnih za zadovoljavanje tih potreba.

“Ovo je tačka u kojoj pozicija rektora dobija značajnu političku dimenziju. Mislim da je u oba geografska okvira (kanadskom i crnogorskom) važnost te političke dimenzije eksponencionalno rasla tokom posljednje tri decenije intenzivne korporativizacije visokog obrazovanja. Kao po pravilu, predsjednici univerziteta u Kanadi, odnosno, rektori u evropskom kontekstu, su sve češće biznis menadžeri i povjerenici u procesu bankrotstva univerziteta, a sve rjeđe administratori kojima je više stalo do akademskog kvaliteta, a manje do implementacije rigidnih finansijskih restrikcija i bastardizacije univerziteta kao edukativnih okvira gdje se uči, unapređuje, cijeni i promoviše kritičko mišljenje i egzaktna nauka”, kazao je Pavlović.

Kako se rektori biraju u svijetu

Backović ističe da u evropskoj praksi rektori se biraju na četiri načina. Prvi je da rektora bira obično veliko biračko tijelo u kojem su različite grupe akademske zajednice (nastavnici, istraživači, nenastavno osoblje i studenti) ili njihovi predstavnici.

Drugi je da rektora bira upravno tijelo koje je demokratski izabrala univerzitetska zajednica (obično senat, tj. tijelo koje odlučuje o akademskim pitanjima).

Na treći način, rektora imenuje upravni odbor univerziteta tj. upravljačko tijelo koje odlučuje o strateškim problemima.

“I četvrti način je da se rektor imenuje se u dvostepenoj proceduri, u koju su uključeni senat i upravni odbor”, istakao je on.

Kaže da prvi postupak, u kojem rektora bira veliko biračko tijelo je najčešći u evropskim zemljama.

“U ovim zemljama cjelokupna univerzitetska zajednica bira rektora kao što je slučaj u Grčkoj ili se formira izborno tijelo kao Estoniji ili Finskoj. U desetak zemalja rektore bira senat ili senat i upravni odbor. U nekim zemljama rektor se imenuje. U Njemačkoj, zavisno od dražave, rektora bira univerzitetska zajednica ili ga postavlja ministarstvo prosvjete. Slično je i u Norveškoj, gdje neki univerziteti biraju rektora ili rektor biva imenovan. Izbor rektora potvrđuje vlada ili nadležno ministarstvo na Islandu, u Rumuniji, Švedsko i nekim švajcarskim kantonima. Predsjednik države potvrđuje izbor rektora u Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Turskoj. U Luksemburgu izbor potvrđuje veliki vojvoda”, istakao je Backović.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Bogdan
Gost
Bogdan

Podrška za Rektora Nikolića… ova opoziciona potrčkala će da pišu i pišu to govori o njima, a vi samo nastavite punim gasom.

Natasa
Gost
Natasa

Podrška za upravu UCG i Rektora Nikolića !

Djuvbenffiobol
Gost
Djuvbenffiobol

Vojvodicka je samo profesor?

marko
Gost
marko

Ko god da bira i postavlja po strani …bitan je rezultat u obrazovanju koji nijje za pohvalu . Mas produkcija neupotrebljivih kadrova. Profesori koji su predavali ranijim generacijama su zbog Bolonje srozali kriterijume pa sad 10 imaju oni sto po starom sistemu nisu mogli ni 7 izvuci.

Vanja
Gost
Vanja

Vidi se da poznajete stvari, baratate sa cinjenicama, ali samo ne znam gdje ste sve ovo procitali… UCG se trenutno nalazi po svemu u najboljoj poziciji od osnivanja… Vaša tvrdnja za hiper produkcijom nije tačna i nije uticala Bolonja na to nego studenti se slabije upisuju na studije u Beogradu i vise ih je na UCG, tako da mora i… Više »

marko
Gost
marko

Ovo ocjenjuju Bolonjasi …neupotrebljivi ..zao mi je je zaista ali tako je .

Jokso
Gost
Jokso

Podrška za Rektora Nikolića i upravu UCG, koji su preporodili Univerzitet Crne Gore

Budimo realni
Gost
Budimo realni

Па скоро да је тако и за предсједника државе. Избори су само фарса за свијет.

Mixa
Gost
Mixa

Vratiti koga… zenu koja nema ni naučno zvanje magistra… ja ne znam kako je ona uopšte izabrana bila… gazila je sve čizmom i torbom od 10 000 eura… micala i smjenjivala i gasila sve sto se zove univerzitet, cak je i logo Univerziteta koji je od osnivanja zamijenila sa novim koji dijete u vrticu moze da nacrta. Svima na UCG… Više »

Sunday
Gost
Sunday

A ko je bira tj.postavlja decu nekih prof.koja su zavrsila mahom zanate?

Krsto
Gost
Krsto

Tako je, Pobjeda! Treba vratit Radmilu, ona je bila jedini rektor ikad izabran bez političkih uticaja, daleko je nadmašila svoje protivkandidate znanjem, akademskim titulama i torbama od 25 000 eura!

Boban
Gost
Boban

Andrijasevic u trci da dekana Filozofskog fakultata je imao samo 2 glasa. Vesko Ivanovic je propao na Etf u u kandidaturi sa senatora. Vojvodicku je za rektorku izabrao Bjelica. I bas me cudi da Pobjeda pise tekst bez cinjenica koji ste prenijeli.

Boban
Gost
Boban

Ovi ljudi u svemu vide DPS…. ha ha.. ja mislim da i kad kuci udju u spaiz traze DPS… bolest

major
Gost
major

Yasto je ovoliko kritika na racun Nikolica, covjek je napravio odlicne stvari za svog mandata, zasto se o tome nekad ne pise?

bobi
Gost
bobi

Postoji procedura, sto se ova gospoda sto komentarisu nisu javila. Lakse je kritikovati, a nisam ne uraditi sto savjetuju da se uradi. Konkurs je bio javan, mogao se javiti bilo ko ako ispunjava uslove propisane Yakonom. A svi ostali koraci u iyboru su takodje bili javni, i Yakonom propisani. I sada nekom smeta sto se niko nije javio, nevjerovatno.

CENTAR
Gost
CENTAR

Pocet ce i zene da nam biraju, ovo nije ni malo dobro da rektor nema konkurenta za izbor rektorske pozicije, a to treba pojasnit javnosti.

el_guapo
Gost
el_guapo

Ne razumijem prvi dio komentara, nadam se da si se nešto zbunio ili bio mamuran.

Zoran
Gost
Zoran

Kako neki koji ne mogu sa referencama da pariraju Rektoru Nikoliću pokušavaju da se na ovakav nizak i ne akademski način suprostave… uzas, dokle su došli pojedini profesori koji uče omladinu.

marko
Gost
marko

Sto se tice tehnickih fakulteta , od primjene Bllonje inzenjeri koji se produkuju su NEUPOTREBLJIVI . Zs svo vrijeme skolovanja nijesu naucili ni tehnicki da se izrazavaju. Ko uci te mlade ljude i kako polazu ispite…. nije dobto nikako. Kao takvi i uz nedostatak samoinicijative da propusteno nadoknade uceci uz iskusne kege … ne dolaze nam blistava vremena sa takvim… Više »

Mixa
Gost
Mixa

Pobjeda nikako da prežali Radmilu

Jovo
Gost
Jovo

Ona je isto ovako postavljena kao i ovaj rektor!
To je metod zaposljavanja koji je patentirao par Vojvodic-Micunovic, da bi bili na izvoru …. drzavnog.

Xoxo
Gost
Xoxo

Pobjeda nikako da prezali Pobjedu.

Da živimo bolje
Gost
Da živimo bolje

Propali student elektrotehnike…sadašnji rektor,zemljo otvori se

klik
Gost
klik

je l to u Serbiji? Tamo univerzitet potpisuje lažnjake

Masko
Gost
Masko

A ko je mujović? Dekan😃 propalo se…

Slavko zrikavi
Gost
Slavko zrikavi

Danilo Nikolić…asistent svoga oca ,na motore u Kotor,cijeli čas objašnjava da se može uradit zadatak na 2 načina,45 minuta škraba po tabli i na kraju sve obriše i kaže ipak ne može…

Todor
Gost
Todor

Zamislite samo kakva su predavanja Vesa Draškovića i sina mu Mima…

milun
Gost
milun

Da li Draškovići drže uopšte predavanja? Praksa kod nekih “velikih” profesora je da se ne pojavljuju pred studentima.

marko
Gost
marko

Tacno tako..mala je Crna Gora , sve se zna ..
Nek je vjecna ali se ovome mora stati na kraj

MarshalDuklje
Gost
MarshalDuklje

U nedemokrtskom drustvu kao sto je nase svi izbori i imenovanja su pod striktnom kontrolom vlasti ! Cak i nesto jacim privatnim kompanijama, navodno privatnim ! Da se ne lazemo !

Goga
Gost
Goga

Kako opoziciji smeta neko ko pravi rezultate za pohvalu… Boli ih tuđi uspjeh

Žana
Gost
Žana

A izvor Pobjeda. Kojoj ne smeta penzionisani rektor UDG nego demokratski izabrani rektor UCG. Nema Pobjeda o cemu drugo da pise.

Send this to a friend