U romskoj populaciji u Crnoj Gori izražen je rad na crno, neformalni rad, nedostatak zaštite na radu i radnih prava.
Kako su pokazali rezultati situacione analize i procjene potreba romske i egipćanske zajednice, veliki je problem vrsta poslova koja se nudi Romima.
Konsultantkinja na ROMACTED programu profesorica doktorka Olivera Komar kazala je na današnjoj konferenciji u PR Centr da se Romima najčešće nude fizički poslovi i to oni koje neće niko drugi da radi.
“Ako je u pitanju sađenje cvijeća onda nije za Rome, a ako je u pitanju nešto što niko drugi neće da radi, onda jeste. Kada je u pitanju vrsta poslova i sami imaju problem, jer ponekad im nedostaju kvalifikacije koje su potrebne za neka mjesta“, rekla je Komar.
Istakla je da Romi vrlo često odustaju prije nego što se završi redovni ciklus obrazovanja.
„Ponekad su u pitanju ugovoreni brakovi, ponekad činjenica da siromašniji ne mogu da podnesu troškove školovanja, pa ranije napuštaju školu. Vrlo je važno i da je niska motivacija da se nastavi školovanje. Imamo nemogućnost povratka u sistem. Jednom kad izađu iz sistema jako im se teško vratiti u obrazovni sistem. Imate i veliko siromaštvo koje utiče na ovo odustajanje“, rekla je Komar.
Prema njenim riječima, postoji i problem sa jezikom i troškovi.
“Vrlo često zaboravljamo skrivene troškove obrazovanja. Obrazovanje košta. Nije dovoljno dati udžbenike. Postoje i druge stvari koje su neophodne da bi djeca mogla normalno da prate nastavu i da postižu određena dostignuća“, pojasnila je Komar.
Dodala je da su rezultati istraživanja takođe pokazali da se Romi žale na tretman u zdravstvenim ustanovama.
„Postoje i neke priče, koje će biti u finalnom izvještaju, i koje su jezive, kako bivaju ostavljeni da čekaju na kraju, način na koji se neki doktori u nekim zdravstvenim instutucijama odnose prema njima i njihovim tegobama. Vrlo često imamo i uvrede na etničkoj osnovi, koje su eksplicitne. Postoji problem jezičke barijere, da vrlo često ne mogu da objasne do kraja u čemu je problem, niti doktori imaju strpljenja da saslušaju poblem“, rekla je Komar.
Kada je u pitanju zdravlje žena tu je, kako je istakla, situacija jako teška.
„Dobili smo priče o preranim brakovima, o neželjenim, učestalim trudnoćama, neredovnom praćenju trudnoća. Fale saradnici, koji bi pomogli u rješavanju svih ovih problema“, kazala je Komar.
Načelnica Odjeljenja za EU integracije, programiranje i implementaciju EU fondova u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Tatjana Anđelić kazala je da je Vlada Crne Gore posvećena kreiranju i implementaciji politika za brže i potpuno socijalno uključivanje, kao i poboljšanje ekonomskog položaja Roma i Romkinja, kao i Egipćana i Egipćanki.
Anđelić smatra da je obaveza svih da implementiraju antidiskriminacione politike, kroz poštovanje ljudskih prava svih građana i građanki.
„U isto vrijeme neophodna je dobra koordinacija svih nadležnih institucija, naročito onih na lokalnom nivou, gdje živi romska i egipćanska populacija. U ovom procesu bitno učešće imaju nevladine organizacije“, rekla je Anđelić.
Anđelić je ocijenila da je u procesu socijalne inkuluzije Roma Crnoj Gori učinjeno mnogo, ali da je to proces i da ostaje obaveza da sve institucije sistema nastave da rade u smjeru daljeg postizanja pozitivnih rezultata.
„Lokalni nivo i opštine imaju naročito značajnu ulogu u tom procesu. Vlada i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava će nastaviti da, u okviru zakonskih normi, i djelotvornih institucionalnih mehanizama implementiraju politiku održivih rješenja u cilju socio-ekonomske integracije romske i egipćanske populacije“, kazala je Anđelić.
U Crnoj Gori su programom obuhvaćene opštine Bar, Bijelo Polje, Berane, Nikšić, Herceg Novi, Podgorica, Ulcinj i Tivat.
