Tog 20. oktobra 2013. godine u Crnoj Gori dogodila se svojesvrsna revolucija. Podgoričke ulice bile su prekrivene duginim bojama, ali je okolo “buktio rat”. Huligani su pokušavali da probiju kordon policije kako bi se obračunali sa učenicima prvog Montenegro Prajda. Bili su zasuti kamenicama, flašama, psovkama i pozivom na linč… Grad je nadlijetao i policijski helikopter, a uhapšeno je više osoba. Od tog bezbjednosno najrizičnijeg događaja od obnove nezavisnosti prošlo je punih sedam godina. Prema riječima predsjednika Upravnog Odbora Queer Montenegro Danijela Kalezića danas pripadnici LGBTIQ zajednice žive slobodnije, ali ne i slobodno.
Kalezić se u razgovoru za CdM prisjetio kako je izgledalo u tradicionalnoj Crnoj Gori organizovati jedan takav događaj.
“Uzbudljivo, kao i uvijek kada osvajaš slobodu. U suštini je tokom svakog Prajda ista atmosfera, isto uzbuđenje jer učestvuješ u nekoj promjeni za sebe i ljude koji ne mogu da se bore za sebe. U toj 2013. društvene okolnosti su bile drugačije nego danas. To je zvanično bio bezbjednosno najrizičniji događaj od obnove nezavisnosti. Povorku je obezbjeđivala policija, a huligani su pokušali da probiju kordon da bi došli do nas. Ali, zainatili smo se tada da ćemo održati Prajd, da ćemo osvajati slobodu i da nikada nećemo spustiti glavu pred onima koji nas mrze. Sjećam se da sam tada nosio transparent “Ovu su i naše ulice”, jer to i jeste suština. Ovo jesu i naše ulice. Sve ulice su ulice svih nas i na svim ulicama ćemo slobodno šetati i slobodno biti to što jesmo”, kazao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, već naredne godine situacija je bila povoljnija. Huligana na ulicama je bilo manje, maršuta je bila duža, a učesnika više…
“Onda i tokom trećeg Prajda, vidljive su bile te promjene. Sjećam se da je trafika u blizini pošte radila. Nijesu zatvorili, pomislio sam super! Znači da je bezbjednosna situacija povoljnija. Više niko mogao da negira naše postojanje, ljudi su shvatitili nijesmo “nenormalni”, nijesmo prijetnja po tradicionalne vrijednosti. Nismo prijetnja bilo kome i bilo čemu. Ljudi smo kao i svi. Samo želimo ista prava koja nemamo, a koja nam pripadaju”, navodi Kalezić.
Tokom tog perioda, priča Kalezić, došlo je do ohrabrivanja članova zajednice. Da, može se reći da se sada lakše diše, ali borba nije gotova.
“Živi se slobodnije, ali ne slobodno. Dogodilo se i to da su insitutucije počele da reaguju i kažnjavaju napadače. Huligani su počeli da se povlače pod zakonom. Ipak, i dalje smo svjedoci da postoji diskriminacija i psihičko i fizičko uzemiravanje”, priča Danijel.
Sada dolaze mlađe generacije, koje su pod manjim pritiskom i koje žive sve slobodnije.
“U suštini Prajd je značajan kao baza podrške za sve LGBTIQ osobe i ozdravljavljivanje od negativnih poruka s kojima odrastamo i koje nas uče da treba da se sramimo, krijemo i da nismo ispravni. Ne želimo, nećemo i ne treba ni pred kim da spuštamo glavu. Ono što je negativno jeste da smo i dalje izloženi konstantnom nasilju od strane nekih političkih partija koje zloupotrebljavaju svoje pozicije i radi ostvarivanja političkih ciljeva na različite načine raspiruju mržnju prema nama. Ima i onih koji nam javno daju podršku, a u suštini nas ne podržavaju, ali takvi ne prave toliku štetu”, pojašnjava on.
Kalezić poručuje da ne žele i ne treba ni pred kim da spuštaju glavu.
“Ono što je negativno jeste da smo i dalje izloženi konstantnom nasilju od strane nekih političkih partija koje zloupotrebljavaju poslanički imunitet dok raspiruju mržnju prema nama. Ima i onih koji nam javno daju podršku, a u suštini nas ne podržavaju, ali takvi ne prave toliku štetu”, smatra Kalezić.
Prajd do kraja godine
Do kraja godine definitivno će se održati još jedan Prajd. S obzirom na to da je vrijeme koronavirusa, još uvijek nije poznato kako će sve to izgledati.
“Sigurno je da će prajda biti. Naravno, poštovaćemo sve mjere Nacionalnog kooridnacionog tijela. Mogu da kažem da naš organizaconi odbor, koji broji 53 osobe, mahom mladih i novih ljudi i članova njihovih porodica vrijedno radi na pripremi prajda i pratećih programa. Naći ćemo neko rješenje da prajd održimo kako dolikuje, naravno, uz poštovanje svih propisanih mjera. Mi uvijek osmislimo kvalitetan program, tako da nema brige da li će tako biti i ove godine”, kroz smijeh kaže Danijel.
Tako je crnogorska LGBT zajednica prešla trnovit put od te 2013. do usvajanja Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola. Istorijski trenutak dogodio se 2. jula, kada su Zakon podržala 42 poslanika u crnogorskom Parlamentu. Ipak, ovo je tek početak borbe jer zakon ne podrazumijeva pravo LGBT partnera da usvajaju djcu i postanu njihovi staratelji, a nisu uređena ni prava zaštite LGBT osoba od nasilja i diskriminacije.
Prva parada ponosa u Budvi
Prva Parada ponosa održana je 24. jula 2013. godine u Budvi, kada je kratku šetnju obezbjeđivalo preko 400 policajaca. Nekoliko stotina huligana učesnike je gađalo čašama i kamenjem, a više njih je povrijeđeno. Da parada neće proći mirno, postalo je poprilično jasno dan prije održavanja događaja Budva osvanula oblijepljena osmrtnicama Zdravka Cimbaljevića, tadašnjeg predsjednika LGBT Foruma Progres i organizatora Parade ponosa.
Jovana Lasica
7 godina sramote sto smo dozvolili. Ne znam cemu setnje i glumatanje neke uzvisenosti, kao trazenje nekih prava. Sta traze? Da im se da pravo na to da smanjujemo natalitet time sto cemo im dozvoliti te nenormalne brakove? Da usvajaju djecu i iskrive im zdravu pamet? Pripadas LGBT populaciji, ok zadrzi to za sebe i kraj price, ne vidim razlog… Više »
Tako je pope! Usko će im biti sad kad ste vi na vlast dosli!
Mozda ako se edukujes shvatices da je homoseksualnost normalna pojava u ljudima a i u zivotinjama. Nema nista sramotno oko toga.
Imaju podrsku ministarstva inostranih poslova Srbije, das ce da nam se zu plekaju iz Bg.
Pi katastrofa
Naj jaca stranka
Sacekajte novog mandatara da saztavi vladu,pa cete vidjet kako necete saginjati glavu.sad kas su cetnici osilili da nasrcu na svakoga bice muke i vama i nama.samo se sjetim one hrvatske porodice u berane,sto ih onaj lik maltretirao.nisu ga smetali dok nije pocelo da se uzdize ovo zlo cetnicko
Napredni smo zakonski po ovom pitanju. Mnogo ispred Srbije, ali i par EU drzava. Na zalost, ocekujem da ce nova vlast početi da ukida donijete zakone.
Pa problem je sto ljudi ne kapiraju da nije sam srpstvo u pitanju ovdje koje je problematicno. Oni su protiv zakona o osnovnim ljudskim pravima, ukljucujuci i ova za koje se zalazu LGBT. Znaci nije to samo ko je srbin ko je crnogorac problem. Rado bi oni ukinuli ove zakone u korist LGBT, u korist zena, u korist manjina…iś samo… Više »
Kad sam gledao zasijedanje skupstine koja je usvojila zakon o partnerstvu, bio sam zgrozen mrznjom, ruganjem i primitivizmom koji su pokazali tadašnja opozicija, a sadašnja vlast. Istovremeno sam bio oduševljen argumentacijom za zakon, koju su dali oni koji su ga podržali.
Ada to su neizbjezne stvari za jedno moderno drustvo 21.vijeka kojem stremimo. Niko ne spori da svako ima pravo da misli sto oce, ali ako si politicar a zalazes se da neko NEMA svoja prava, nije ti mjesto u parlamentu gradjanske drzave. Da ne govorim koliko smo daleko od Srbije po ovom pitanju, a njima premijerka gej. Zasto? Zato sto… Više »
Sada bi nova vlast,po ugledu na Srbiju trebala nekog iz LGBTpopulacije staviti u državni vrh.Taman sektor bezbjednosti,ANB ummjesto Pipuna
Srbija ce biti ispred nas svakako jer njima nije cilj ista naprednije od njih da imamo…polusvijet primitivizam je pokupio zaprepascujuci broj glasova …sada kada se vidjelo da toliko neemancivonih sektasa imamo lako im je srb baratat sa njima.
Čudi me da se nijesu kàndidovali na parlamentarnim izborima.
Jesu…to je dps
Kako tada tako i sada, kad je parada izadje 15-ak pripadnika LGBT, i oko 300 onih koji to nijesu, ali ih podrzavaju