Profesor Prirodno matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Vladimir Pešić kazao je za „Dan” da softver za utvrđivanje plagijata „iThenticate” u toj instituciji ne može da prepozna prepisivanje naučnih radova autora sa engleskog govornog područja i da je baza iz koje organi Univerziteta kontrolišu objavljene radove nedovoljna da bi se potpuno riješio problem plagiranja.
Prema poslednjim podacima UCG, od aprila do novembra prošle godine Odbor za doktorske studije, Odbor za magistarske studije i Uređivački odbor su obavili 151 provjeru magistarskih i doktorskih radova, prilikom kojih je zbog utvrđenih nepravilnosti na ispravke vraćeno nekoliko master i doktorskih radova. Pešić navodi da je problem i to što većina visokoškolaca ne zna šta je plagiranje, zbog čega je potrebna edukacija.
“Ko god krene da prepisuje potrudiće se da to bude sa engleskog jezika, prevešće određeni rad i na taj način pokušati da sakrije nedozvoljeno korišćenje tuđeg autorskog djela. Softver na UCG prepoznaje samo preklapanja i provjerava radove urađene na našem jeziku, što je nedovoljna baza podataka na osnovu koje bi utvrdili koliko je visokoškolaca na nečastan način došlo do zvanja. Ključni problem kod nas je zapravo to što ljudi misle da je prepisivanje jedino plagiranje i da je to nedozvoljeno. Naime, zakonom je nedozvoljeno i ukrasti ideju, što se uočava ukoliko autor ne navodi izvod podataka. Iako je usvojen zakon o akademskom integritetu, ništa se ne preduzima na tom polju jer bi djecu još od osnovne škole trebalo naučiti i predočiti im kako bi trebalo da izgleda i šta podrazumijeva forma seminarskih radova, eseja, diplomskih i naučnih radova. Takođe je vrlo važno da profesori sugerišu svojim magistrantima da radove objavljuju u renomiranim časopisima gdje se oni najbolje provjeravaju i onda možemo biti sigurni da je riječ o autentičnom radu”, ističe Pešić.
On navodi da iz akademske zajednice u Crnoj Gori nijemo posmatraju problem plagiranja i da svi misle da je sve u redu.
“Trebalo bi uvesti predmete koji se bave metodikom izrade naučnog rada što mi na Prirodno matematičkom fakultetu i dalje imamo. Vjerujem da naši profesori dobro savjetuju studente i sugerišu im na koji način da urade rad, a to bi trebalo da bude praksa na svim fakultetima”, rekao je Pešić.
Treba biti precizan da bi bilo jasnije. Treba razlikovato prepisivanje teksta na engleskom na tekst na enegleskom kao što je radila Vlahovićka. Drugo je kada se engleski tekst prevede na crnogorski i tako prepiše. Jasno da softver za plagiranje ne može uporediti engleski i crnogorski tekst. Ako je engleski preveden na crnogorski i tako plagiran, crnogorski tekst se mora prevesti… Više »
Čitava priča služi da se opanjkavaju politički nepodobni. Ovakvi likovi ce da odlucuju sta je plagijat? Prvo dajte vaše radove da pregledamo! Ali sve!
Po nazivu softvera vidi se da je inostrane proizvodnje,tako da mora da prepozna plagijate sa engleskog.Ali gospoda ga nije povezala na internet.Jer ko zna sta bi sve nasao da je palgijat
Dpsovci ne znaju rijec engleskog, tako da je ovo nevazna informacija…
Ti znas…vidi se…
Plagijat je širok pojam.Plagijat je i sama tema zadana od profesora.Šta to može da se izmisli novo što već nije obrađeno širom svijeta.Kad neko izmisli nešto novo postaje zaštićeni patent i takvima ne treba titula dr. mr.
I nije baš toliko širok. Prilično su jasna pravila ali i praksa na svjetskim univerzitetima. Možda jedina nedoumica koja je otvorena za interpretaciju je pitanje tzv. samoplagiranja – kada autor koristi svoj prethodno objavljeni rad bez navođenja reference. Naravno, dugo će vremena proći dok mi pokrenemo raspravu o tome da li je samoplagiranje okej ili ne.
Samoplagiranje je naša izmisljotina zbog Bečića. To ne postoji kao kategorija niđe
? Koliko je meni poznato, nijedan od spornih citata u Becicevom radu nije imao veze sa samoplagiranjem, vec sa razlicitim oblicima plagiranja. Samoplagiranje postoji kao kategorija i to u vecini naucnih casopisa i na najpoznatijim svjetskim univerzitetima. Ipak, i ja mislim da je kaznjavati ljude zbog ‘samoplagiranja’ besmisleno, osim u izuzetnim situacijama (‘prepakovanja’ proslog rada u novi bez sustinskih izmjena,… Više »
Puno toga ima novog u metodologiji, naucnom pristupu, novim bazama podataka koje mogu bolje objasniti procese. E sad da li je repulzija lopte taj doprinos nauci ili klasifikacija vaske odlucite sami
Sve si u pravu, profesore. Sami mi nije jasno zasto se ti i dalje bavis time, jer kad si sjedio na celu naucnog odbora UCG, samo si komplikovao zivot ljudima, i nisi nista od toga, sto sada preporucujes drugima, uradio, niti si zapoceo, a imao si dovoljno i prostora i vremena. Tako da nam demagogija ne treba, nego apliciraj kod… Više »
Pesic je u pravu. Ali njegova Zootaxa stancuje radova vise nego CDm dnevnih objava. Tako da treba sebe da predstavlja samo kao meritotnog u zoologiji.
Pesicu pojma nemas. Ne prepoznaje prevode sa engleskog na srpsko/hrvatski a ne u onoj formulaciji kako je ovdje navedeno.
Pisi Milijana ‘vako… Ne, no “like this” 🙂
Bole👌😂