Brojni su izazovi pred novom dekankom Pravnog fakulteta Anetom Spaić, a kako poručuje u intervjuu za Novu M, Pravni fakultet u ovom mandatu svjedočiće značajnoj kadrovskoj promjeni koja je potrebna imajući u vidu da će doajeni ove instutucije visokog obrazovanja biti na izmaku svojih radnih angažmana.
Dobra praksa kao što je modernizacija, evropeizacija i otvaranje Pravnog fakulteta prema drugim institucijama biće nastavljena, a očekuje i da će sudnica, koja je planirana biti finalizovana u skorije vrijeme, te da će omogućiti praktičnu nastavu i dodatan kvalitetan sadržaj studentima Pravnog fakulteta.
“U tom smislu će rukovodstvo Pravnog fakulteta u saradnji sa Univerzitetom imati vrlo značajan zadatak obnove kadra prema onome što su moderni zahtjevi, odnosno zahtjevi moderne nastave i kurikuluma koji će nalagati evropsko integrativni proces CG. U vezi sa tim vjerujem da ćemo svjedočiti i reverzibilnom procesu u odnosu na onaj koji je bio u protekle dvije decenije, a to je odliv mozgova i da ćemo se vraćati onome što je naš kadar koji se već godinama školuje u određenim segementima ili u cjelokupnom obrazovanju negdje drugo ili na nekim drugim institucijama. Ono što je važno da zaista shvatimo da iskustva tog kadrovskog potencijala su uvijek dobrodošla na ovakvim institucijama kao što je Pravni fakultet”, ističe ona.
Svaki mandat pa i ovaj u kojem je Spaić sada ima svoje loše i dobre strane.
“Postoje dobre strane i jedna od tih stvari kojima sam i sama svjedočila zadatak koji smo ustanovili kabufalom dakle projektom koji je Pravnom fakultetu donio modernizaciju kurikuluma, evropeizaciju, unošenje više evropskih elemenata u odnosu na ono što je bio tradicionalni pristup Pravnom fakultetu otvorio je fakultet ka institucijama”, dodaje ona.
Takođe, takmičenja koja su podrazumijevala učešće naših studenata u protekle dvije godine donijela su značajne rezultate, ističe Spaić, kao i veću vidljivost Pravnog fakulteta kroz studentske aktivnosti iz oblasti poslovnog prava i arbitraža.
Prvi u Rimu, 83-i u Beču na svjetskom tekmičenju u konkurenciji od 370 univerziteta je, vjeruje Spaić, dobar pomak.
“Takođe prostorno širenje koje je započeto u ovom mandatu je nešto što vjerujem da ćemo nastaviti tretirati kao dobru praksu tim prije što sudnica koja ja planirana i koja će vjerujem biti finalizovana u nekom skorijem periodu je nešto što će omogućiti praktičnu nastavu i dodatan kvalitetan sadržaj namijenjen studentu Pravnog fakulteta”, navodi ona.
Nesporan je značaj ove institucije u obrazovanju pravnika i očuvanju crnogorske pravne baštine ali cjelokupnog pravnog sistema.
“Prostora za unaprjeđenje i inovacije ima, vi znate da Pravni fakultet i funkcinisanje podrazumijeva stalno funkcionisanje podrazumijeva stalno pretresanje kurikuluma, stalno poređenje sa drugim komparativnim sistemima, stalno poređenje sa visokim obrazovanjem drugih sistema, da podrazumijeva konstatnu promjenu naučnih metodologija kao simuliranje suđenja, kao kejs stadi. Ono što je veoma važno, gdje imamo prostora za unaprjeđenje jesu studentske mobilnosti”, cijeni Spaić.
Misija Pravnog fakulteta je, napominje Spaić, stvaranje intelektualne klase, kritičke misli i građanskog društva, a pitanje je države kako opredjeljuje da tu misiju koja je zadata već vijekovima Pravnom fakultetu ostvaruje u svom sistemu na svojoj teritoriji.
“Interesantan je primjer Njemačke koja opredjeljuje da samo država svojim sistemom obrazovanja, državnog obrazovanja može poroditi dobrog pravnika, dobrog stručnjaka, pravnog profesionalca, i u tom smislu ne dozvoljava osnivanje privatnih Pravnih fakulteta. S druge strane mi imamo Sjedinjene Američke Države ili druge sisteme kao što je britanski koji upravo u toj vrsti kapitala privatne provinijencije imaju privatne fakultete i najbolje pravne škole”, podvlači ona.
A činjenicu da je jedna mlada dama na čelu jedne od najprestižnijih obrazovnih institucija, što je za ove prostore rijetkost, Spaić to djelimično relativizovuje.
“Ja bih rekla da je Univerzitet je imao rektorku, da je imao i druge nosioce i rukovodioce fakultetskih jedinica i programa i da u tom smislu ta praksa postaje sve bogatija. Takođe vjerujem da pravosudni sektor sveukupni ima žene na značajnim pozicijama i to već traje priličan niz godina”, smatra Spaić.
Samo je Pravni fakultet gori od Pomorskog.
Najbolja
Izuzetna!
Stvarno je zastidje da neko ninasto dobije sve.
Bas je ova dama odraz naseg drustva i osoba koja je na to mjesto izabrana samo iz razloga sto je to zeljela.
Nidje na kugli zemaljskoj vise pravnika a manje pravde.Zato zatvorite to i ako koi zahvali uvescemo ga iz inostranstva.
Cijeli pravni je 0 od profesora do administracije!
Koca POTPUNO SI U PRAVU !
Blago nama s njom. Pravnica u pokusaju.
Neumorna Boki
KOMPLIMENTI,NA IZGLED I MNOGO USPJEHA U RADU.
Najzgodnija dekan/ica na svijetu 🙂
Bolje ona, sto puta, nego onaj detektiv iz mojkovca !
Zar nije bolje dekanka?
Vidi se da iza sebe ima ogromno iskustvo i znace da vodi instituciju kao sto je fakultet….Pa se pitamo zasto nam je skolstvo ovakvo kakvo je. Sve neznaveni i neiskusni vode glavnu rijec
A ova ce tek za 4 mjeseca biti dekan. Sagore od muke. Stani malo ženo.
Boki😉
Alal vjera, dekanice!
Dekanica? To je na albanskom neka rijec?
Odlicni upisuju,a prosjek studiranja duzi nego na medicini?.Pita li se neko zasto?Aneta nesto morate promijeniti! VRIJEME JE!
Ovo je necuveno. Ona prica i lažno se predstavlja dekan. A nije ni stupila na funkicu. Bruka.
Boki? 😉
Sto rade sa ovim izvrtanjem naziva profesije…doktor je doktor, profesor profesor, dekan dekan…to je zanimanje, nema veze muski ili zenski rod sa tim…Zamislite zena vozac bi bila znaci VOZACICA 😦
Imaš taj naziv.
Centar za stručno obrazovanje
Obrazovni profil—vozač/vozačica putničkog automobila
Prelijepa zena …
Ka’ što joj je muž prelijep 😉
To su lutke nase😗😂😂😂
Aaoooh
Neka joj je sa srecom.
Nadam se da ce Mujovica pocerat sa fakulteta.
Da se kladimo da neće?
Podrška za Velja.
Dje je primarijus Rakočević sad?
Dekan a ne dekanica ahh