Društvo

Stariji građani često pod rizikom od nasilja

Crveni krst Crne Gore, kao organizacija čija je jedna od prioritetnih djelatnosti briga o starijima, obilježava 15. jun, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad starijima. Ovaj datum koristi se kao povod da se skrene pažnja javnosti na problem nasilja nad starijima i to fokusirajući se na tri značajna segmenta suzbijanja ove pojave: informisanje starijih o problemu nasilja, međusektorska saradnja i podizanje svijesti šire javnosti o prisustvu nasilja nad starijima.

“Crna Gora spada u red zemalja koje ubrzano stare, a posljednje istraživanje Crvenog krsta (“Položaj starijih osoba u Crnoj Gori i njihovo zadovoljstvo postojećim uslugama podrške”, 2018) pokazuje da se stariji danas suočavaju sa brojnim izazovima, od kojih se izdvajaju: siromaštvo, usamljenost, nedostatak brige, loše zdravstveno stanje itd. Navedeno ukazuje na potrebu kreiranja dodatnih servisa podrške, namijenjenih prvenstveno starijima koji žive sami, u lošim uslovima. Demografsko starenje svuda u svijetu povećava rizik od diskriminacije na osnovu godina, nasilja nad starijima i rizik od ugrožavanja ljudskih prava”, navodi se u saopštenju Crvenog krsta.

Brojni faktori doprinose tome da su stariji vrlo često pod rizikom od nasilja, a samo neki od njih su: siromaštvo, socijalna isključenost, narušeno fizičko i mentalno zdravlje, funkcionalna zavisnost, pol, godine, pripadnost manjinskim grupama, istorija nasilja u porodici i mnogi drugi. Pored navedenih, važno je istaći i uticaj društva i njihovog uvjerenja da su stariji teret, kako u ekonomskom smislu, tako i onom koji podrazumijeva brigu o njima. Pored toga, često je mišljenje da nakon odlaska u penziju osoba više ne može da doprinese zajednici, pa se smatra manje vrijednom. Informacije sa terena govore u prilog tome da se nasilje najčešće dešava u porodici, ali je važno istaći da se ono može dešavati i u institucijama i u zajednici.

“U Crnoj Gori još uvijek se rijetko govori o pojavi nasilja nad starijim osobama. Najprije zbog nedostatka informacija o broju onih koji trpe neki oblik nasilja, bilo da se radi o fizičkom, psihičkom, seksualnom, finansijskom ili zanemarivanju. Nedostatak informacija je najčešće posljedica toga što se nasilje ne prijavljuje i/ili ne doživi epilog kakav bi trebao biti. Nasilje se ne prijavljuje najčešće zbog straha, sramote, nedostatka podrške, odbacivanja okoline, ali i nepovjerenja. Nasilje ugrožava fizičko i psihičko stanje, dostojanstvo, kvalitet života i sam život (ishod može biti i smrt), može dovesti do pojave bolesti kao posljedice dugotrajnog stresa, ali i do brojnih poteškoća na psihičkom planu, kao što su: strah, napetost, stid, krivica, depresija, napadi panike, poremećaji spavanja, poremećaji ishrane, agresivnost, pokušaj suicida…”, pojašanjavaju u saopšenju.

Nedavna krizna situacija uzrokovana pojavom virusa COVID19 još jednom je pokazala da postoji značajan broj starijih osoba koje su zanemarene. Aktivnosti Crvenog krsta su iz tog razloga, posebno u vrijeme trajanja pandemije, bile fokusirane na pružanje podrške starijima. Pored velikog broja starijih koji su se obraćali za pomoć u vidu hrane, higijene i obavljanja nabavke, uočeno je da je upravo ova grupacija najviše pozivala broj za pružanje psihosocijalne podrške.

U borbi protiv nasilja, Crveni krst se fokusira na edukaciju svih volontera i gerontodomaćica koji su svakodnevno u direktnom kontaktu sa starijima, ali i edukaciju samih korisnika. Edukacija podrazumijeva sticanje znanja o različitim oblicima nasilja, kako se mogu prepoznati, ali i šta treba učiniti u slučajevima sumnje na postojanje nasilja.

Crveni krst apeluje na poštovanje prava starijih osoba koja se odnose na dostojanstvo i sigurnost svakog čovjeka i poziva građane na solidarnost kada je u pitanju briga o najugroženijim članovima ove populacije.

Send this to a friend