Stijepović: Za Kasarnu Morača naći bolje rješenje

Za projekat Kasarna Morača mora se naći optimalno rješenje jer je sve ono što je planirano sadašnjim Nacrtom nemoguće unijeti u planski dokument, rekao je za CdM gradonačelnik Podgorice Slavoljub Migo Stijepović. Tvrdi da on kao predstavnik svih građana Glavnog grada možda ima primjedbi na prezentovano plansko rješenje, ali napominje kako je njegova obaveza bila utvrđivanje nacrta ovog plana i njegovo stavljanje na javnu raspravu. Napominje i da je funkcija grdonačelnika kada je riječ o izradi planskih dokumenata ograničavajuća i svedena na gotovo administrativni nivo.

Nacrt projekta Kasarna Morača je bio na javnoj raspravi, a na dokument je dostavljen značajan broj primjedbi i sugestija.

Građanski pokret URA je predao potpise građana i pokrenuo proceduru raspisivanja mjesnog referenduma, povodom plana Kasarna Morača.

URA traži da Skupština Glavnog grada, u što kraćem roku, raspiše mjesni referendum na kome bi građani mogli odlučivati o tome da li na prostoru kasarne žele stotine hiljada kvadrata stanogradnje ili da navedeni prostor ostane namijenjen isključivo rekreativnim i javnim sadržajima.

Prema Nacrtu, na urbanističkim parcelama UP1 (ugao Bulevara Ivana Crnojevića i ulice Vaka Đurovića) i UP2 (nastavak ulice Vaka Đurovića) predviđena je izgradnja sedmospratnica.

Na obali iznad Milenijuma, a između budućih zgrada predviđena je pješačka zona.

Za stanovanje, kako piše u dokumentu, predviđeno je 85.000 metara kvadratnih, za turističke sadržaje 15.000, dok je za poslovne prostotre predviđeno 48.2777 kvadrata.

Novim planom predviđena je izgradnja trga, kao i etažne podzemne garaže (broj etaža u novom planu je neograničen).

Gradonačelnik Stijepović kaže da on kao predstavnik svih građana možda ima primjedbe na prezentovano plansko rješenje iz Nacrta plana, ali je isto tako njegova zakonska obaveza bila utvrđivanje Nacrta i stavljanje plana na javnu raspravu nakon mišljenja nadležnog Mministarstva, u kojem je zaključeno da se plan može uputiti na javnu raspravu.

“U krajnjem smatram i da je tokom javne rasprave došlo do konačne razmjene mišljenja struke po pitanju osmišljavanja sadržaja u okviru određenog planskog dokumenta, što smatram izuzetno korisnim.  Takođe smatram da je, veliki broj različitih, često kontradiktornih zahtjeva za ovaj prostor, koji se kreću od predloga da tu bude opera, preko zelenih površina, igrališta za djecu, garaža i parkinga, stambenih zgrada, sportsko-rekreativne zone nemoguće na odgovarajući način unijeti u planski dokument, i mišljenja sam da je na obrađivaču u postupku izrade predloga ovog planskog dokumenta vrlo delikatan i kompleksan zadatak iznalaženja optimalnog planskog rješenja”, jasan je prvi čovjek grada.

On je ukazao i na rok koji je novim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata propisan za završetak započetih poslova na izradi planske dokumentacije, a koji ističe sredinom jula ove godine, nakon čega se po sili zakona svi započeti postupci izrade planske dokumentacije obustavljaju, pa smatram da nije realno očekivati da ovaj planski dokument, zbog svoje kompleksnosti, bude završen i usvojen do tog roka, a to je, da podsjetim, 14. jul ove godine.

“Moram da podsjetim da, shodno Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata prema kojem se radi predmetni planski dokument, niti jedan organ Glavnog grada nema pravnu mogućnost da ospori prezentovana planska rješenja. Usklađenost ovog ali i drugih planskih dokumenata sa odlukom o izradi, normativima i standardima, planovima širih teritorijalnih cjelina i zakonom vrši, samo i jedino, Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Sve je jasno navedeno u članu 39 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata”, smatra on.

Poručuje da se, čak i letimičnim čitanjem ovog člana i ostalih odredaba Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, jasno može zaključiti da su nadležnosti Gradonačelnika i Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine u proceduri izrade svih planskih dokumenata veoma ograničene i svedene su na, dominantno, administrativnu funkciju.

Dodaje da je Glavni grad svoje potrebe za planiranje sadržaja mogao da iskaže samo kroz Programski zadatak, što je i uradio, a koji mora biti usklađen sa svim važećim propisima koji uređuju ovu oblast.

Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine je, u proceduri izrade ovog planskog dokumenta, nastojao da uključi svu zainteresovanu javnost u kreiranju planskih rješenja za ovaj prostor, kroz uspješno organizovanu javnu raspravu kojoj je prisustvovalo preko 100 građana.

“Pokazalo se da su javne rasprave primjer kvalitetnog učešća građana u donošenju planskih dokumenata, i u tom smislu zahvalnost svima, od obrađivača, preko NVO sektora do odborničkih klubova koji su u ovom slučaju uložili dodatni napor da javna rasprava o pomenutom dokumentu bude ispraćena na pravi način.  Ovo je primjer kako bi trebalo organizovati sve buduće javne rasprave”, kazao je Stijepović za CdM.

M.Dušević