Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti se obilježava svakog 15. februara. U Crnoj Gori od malignih bolesti češće obolijevaju dječaci. Ovim danom se želi iskazati potreba za ulaganjem zajedničkih napora društva, kako bi obolijevanje od raka u djetinjstvu bilo precipirano kao nacionalni i globalni zdravstveni prioritet. Pored toga, datum skreće pažnju na veliku potrebu podrške porodicama koje imaju djecu oboljelu od malignih bolesti, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Podaci pokazuju da se svake godine, kod više od 300 000 djece, starosti do 19. godina, dijagnosticira neka vrsta maligne bolesti. Od tog broja, približno osam do 10 djece živi u nisko razvijenim i srednje razvijenim zemljama sa stopom preživljavanja od oko 20 odsto.
“Ovaj podatak je u znatnom kontrastu u odnosu na visoko razvijene zemlje, gdje stopa izliječenja od mnogih uobičajenih malignih bolesti kod djece prelazi 80 odsto. Prema raspoloživim podacima Registra za maligne neoplazme Crne Gore, najčešće dijagnoze malignih bolesti kod djece i adolescenata (0-19 godina) su leukemija i maligni tumori mozga, kosti i limfoma. Takođe, podaci pokazuju da od malignih bolesti u Crnoj Gori češće obolijevaju dječaci (66,7 odsto)”, kažu u IJZ.
Prema posljednjim preliminarnim podacima koji se odnose na 2018. godinu, broj registrovanih smrtnih slučajeva od malignih bolesti do 19 godina je 4.
Svjetska zdravstvena organizacija je definisala osnovni cilj do 2030. godine, koji je usmjeren na uklanjanje boli i patnje kod djece i njihovih porodica, kao i dostizanje stope preživljavanja sve djece oboljele od malignih oboljenja, širom svijeta od bar 60 odsto. Ovo predstavlja dupliranje trenutne stope preživljavanja, što će spasiti približno oko jedan milion dječjih života u narednoj dekadi.
Osnovni simptomi na koje trebaju da obrate pažnju i roditelji i izabrani doktori su sljedeći:
● Bljedilo, pojava modrica, krvarenje;
● Čvorići neobjašnjive etiologije, naročito bezbolni, bez groznice i drugih znakova infekcije;
● Neobjašnjivi gubitak težine, nepovezan sa drugim oboljenjima ili stanjima;
● Uporna i ponavljana groznica, uporni kašalj, kratkoća daha, noćno znojenje;
● Promjene na oku, gubitak vida, bijela zenica;
● Oteklina na stomaku;
● Glavobolja, posebno ako je neuobičajena, teška i uporna;
● Bol u kostima, otok bez traume i znakova infekcije;
● Hronični umor, promjene u ponašanju (povučenost);
● Vrtoglavica, gubitak ravnoteže i koordinacije.
Svjetska zdravstvena organizacija je u septembru 2018. godine objavila novu inicijativu za prevazilaženje identifikovane nejednakosti u preživljavanju djece oboljele od malignih bolesti koja žive u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama, sa jedne i one koja žive u visoko razvijenim zemaljama sa druge strane.
Trenutno je u toku trogodišnja kampanja za Međunarodni dan djece oboljele od raka (2021-2023), koja je posebno usmjerena na podršku djeci i adolescentima oboljelim od raka, njihovoj hrabrosti, otpornosti. Logo kampanje je u formi drveta života čiju krošnju čine otisci ruku djece. Otiscima se prestavljaju stope preživljavanja djece oboljele od raka na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou.
Ključni ciljevi kampanje su:
1. Odgovorna politika Vlade
2. Pravovremena i tačna dijagnoza
3. Efikasan tretman
4. Multidisciplinarna njega
5. Palijativno i podržavajuće zbrinjavanje
6. Porodična podrška
7. Kvalifikovana radna snaga
8. Dostupni i pristupačni neophodni ljekovi
9. Registar karcinoma
10. Rehabilitacija i reintegracija
U cilju obilježavanja ovog datuma, večeras će zgrada Instituta za javno zdravlje biti osvijetljena žutom bojom, simbolom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti.
