Društvo

LGBT osobe u Podgorici bezbjedno žive, dok u ostalim gradovima strahuju

Prije pet godina, kadaje u Crnoj Gori organizovan prvi prajd, u Budvi 2013. godine, izgledalo je nedostižno da će crnogorsko društvo u dogledno vrijeme biti u stanju da prihvati različitosti. Grupa građana, tada je, brutalnim napadima na policiju i učesnike povorke ponosa po kušala da spriječi šetnju.

Učesnici Prajda su pod velikim mjerama bezbjednosti, evakuisani iz Budve.

Incidenti su obilježili i Prajd koji je te godine organizovan u Podgorici. Danas, pet godina i četiri prajda kasnije, očigledan je pomak LGBTIQ zajednica, hrabrim neodustajanjem od svojih prava, bez obzira na brojne izazove s kojima su se suočavali, pa i povremenim brutalnim fizičkim nasiljem, uspjela je, zajedno sa nadležnim institucijama, da izbori koliko-toliko bezbjednije okruženje i vidljive pomake u poštovanju njihovih prava.

U Podgorici će sjutra biti organizovan šesti Montenegro prajd. Ponovo s porukom koju i dalje mnogi ne razumiju da žele da se u potpunosti osjećaju slobodno, bezbjedno i da žive bez straha, nasilja i diskriminacije.

Utisak je da je, za sada, jedina, donekle sigurna “luka za njih Podgorica, dok u ostalim gradovima na jugu, u centralnoj regiji ili na sjeveru još nije moguće bezbjedno organizovati bilo kakvu šetnju kojom bi LGBTIQ osobe ukazale na probleme s kojima se suočavaju.

Analizirajući ambijent u našoj zemlji od prvog do sjutrašnjeg prajda, Danijel Kalezić iz Kvir Montenegra kaže za Pobjedu da je, nažalost, nivo slobode koju LGBTIQ osobe polako osvajaju donekle dostignut u glavnom gradu, dok je ova zajednica u ostalim gradovima uglavnom nevidljiva.

“Iako sve više lezbejki, gejeva, biseksualnih i trans osoba živi svoje živote slobodno velika većina i dalje živi potpuno skriveno i u strahu. Tokom sljedećih godina očekujemo unapređenje i na tom polju… Nažalost, i dalje je realnost da je poštovanje prava na slobodu okupljanja moguće samo u Podgorici”, kaže on, poručujući da sloboda mora biti moguća svuda, u svakom trenutku i na svakom mjestu.

U Kviru su ponosni što se iz godine u godinu, nakon povorki, sve više mladih LGBTIQ osoba oslobađa strahova, srama i nametnutog stida i saopštava svoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet svojim porodicama, prijateljima i ljudima koji ih okružuju.

“Sve više i više ljudi odlučuje da živi slobodno i srećno svoje živote. Zapravo, odlučuju da žive život prvi put potpuno slobodno. Osjećaj ponosa koji imam zbog toga je nemjerljiv, jer sam dobro znam koliko je nesrećan neslobodan život. I ja sam dobar dio života živio skriveno i u strahu zbog svoje seksualne orijentacije”, priča Kalezić.

Istakao je da se od jednodnevnog, skoro pa ratnog stanja na ulicama Podgorice, kada je organizovan prvi Montenegro prajd 2013. godine do danas promijenilo na bolje puno toga.

“Već četiri godine prajd protiče bez incidenata, društveni otpor polako opada, a LGBTIQ osobe su sve više vidljive u javnom životu i prostorima, dok zakonski okvir zaštite naših osnovnih ljudskih prava biva unapređivan iz godine u godinu”, kazao je on.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Krsto
Gost
Krsto

Pa oni su veoma povlaščeni u odnosu na ostale građane kad mogu paralisati saobraćaj u pola grada.

-Muljavi-
Gost
-Muljavi-

A u p.m.,grad iopet blokiran,treba ih izmestit nedje na periferiju pa neka tamo šetaju.
Ne može biti da 99%gradjana Podgorice mora ovu blokadu i ovo ne funkcionisanje kroz grad da trpi.

Madlena
Gost
Madlena

Da LGBT osobe u Podgorici i Crnoj Gori zive bezbjedno-tako i treba i nikako drukcije. To je njihov zivot na koji imaju pravo kao i svi ostali.Ali,ima nesto sto mi jako smeta -paradiranje ulicama Podgorice….zasto?,ne paradiramo ni mi, druge seksualne orjentacije.Uosmoj sam deceniji zivota,postujem sve razlicitosti ,pa i ovu ,ali bez paradiranja ulicama,jer nema potrebe za tim.

Lipovo
Gost
Lipovo

Veliki Frojd je bio jedan, a danas psihoanalitičara na ,,svakom ccossku”, izvinjavam se onim koji imaju odgovarajuće diplome

Gost
Gost
Gost

Pa onda znas da je Frojd odgovorio jednom roditelju na pismo (cije je dijete gej) da ne moze izlijeciti dijete koje nije bolesno.

Send this to a friend