Ulcinj se odavno guši u divljim deponijama, a svakodnevni napori Komunalnog preduzeća nijesu dovoljni, jer ne postoji deponija za odlaganje kabastog i građevinskog otpada gotovo dvije godine, piše portal Ul info.
Direktor JP Komunalne djelatnosti Skender Kalezić kaže da se snalaze kako znajui umiju, a direktnog krivca za ovakvu situciju vidi isključivo u lokalnoj samoupravi.
“Na osnovu lokalnog plana za upravljanje inertnim otpadom predviđena je lokacija u mjestu Gač. Otvoren je bio i tender za proširenje puta, čak su i radovi počeli, dok se mještani nijesu pobunili. Bunt mještana prekinuo je sve, a lokalna uprava od tada ni prstom nije mrdnula da riješi ovaj problem”, navodi Kalezić.
On dodaje da takav ignorantski odnos Opštine prema ovom problemu ne može donijeti dobro nikome.
“Kada nas građani pozovu da odlože ovakvu vrstu otpada mi se odazovemo. A gdje ga odvozimo? Pa, zavisi od situacije. Obično znamo kome je potrebno da se dopuni plac, pa se snalazimo. Neki otpad može i na Regionalnu deponiju Možura da se odvozi, ali to nije rješenje”, kaže Kalezić.
Kako kaže, više je onih koji otpad odlažu gdje stignu. Napadnuti su svi djelovi grada, ponajviše oni najatraktivniji, poput zaleđa Velike plaže, lokaliteti iznad uvale Valdanos, a naselje Bijela gora već liči na deponiju.
U Opštini priznaju krivicu.
“Ko je kriv? Pa onaj ko treba da obezbijedi lokaciju, a to je Opština uz inicijativu resornog Sekretarijata. Pokazalo se da je ovo zaista komplikovan problem, ali konačno moramo ozbiljno pristupiti njegovom rješavanju. Svi smo krivi“, kaže potpredsjednica opštine Ulcinj Hatidža Đoni.
Ona podsjeća na to da je lokacija Gač trebala odavno da riješi ovaj problem.
“Krivac je i nesluh građana koji lične interese stavljaju ispred opštih. Niko ne želi da prihvati takav lokalitet u blizini, ali to je deponija gdje bi se iskjljučivo odlagao kabasti otpad i građevinski material. To su stvari od opšteg interesa, ali na jednoj strani imamo Zakon koji štiti interese lokalnog stanovništva, ali postoje Zakoni koji štite i interese lokalne zajednice. Rješavanje ovog problema više se ne smije odlagati”, kazala je Đoni.
Ona dodaje da je i promjena lokalne vlasti uticala na rješavanje problema.
“Više smo se bavili nekim drugim problemima, sezona je bila pred vratima, a sad više nema izgovora “, kaže potpredsjednica Đoni.
Ona otkriva da se pominje drugi lokalitet, ali da još uvijek ništa konkretno nije definisano.
S druge strane, direktor Komunalnog preduzeća kaže da dok Opština ne riješi problem, možda i ne treba upirati prstom u građane.
“Istina je da možda građanii nisu krivi, jer treba da imamo odlagalište koje je registrovano kao svi drugi gradovi u Crnoj Gori” navodi Kalezić, koji ocjenjuje i da su preblage kazne za odlaganje kabastog otpada, na mjestima koja za to nijesu predviđena.
Za fizička lica kazne inače iznose 50 eura, a za pravna 150.
“Ljudima se više isplati da plate kaznu, nego da tovare otpad u svojim dvorištima. A malo je onih koji plaćaju kazne, jer da bi se kaznili, moraju biti uhvaćeni na djelu. Ni time se niko ne bavi” tvrdi Kalezić.
U Nevladinom sektoru ocjenjuju da su ovakve stvari nedopustive, te da proizvode nesagledivu štetu.
“Otpad je naš veliki problem i naša velika rana. Ne samo u zaleđu Velike plaže, iznad Valdanosa, već na kompletnoj teritoriji opštine. To nije samo ekološki već i moralni i turistički problem”, ocijenjuje direktor NVO Zeleni korak Dželjalj Hodžić.
On je uvjeren da ne postoji volje da se problem riješi, kao i da nadležni u Opštini ovu katastrofu uzimaju- zdravo za gotovo.
“Te stvari se ne rješavaju kabinetski. Loše je urađen plan tretmana otpada, šupalj je, rađen na brzinu. Zato smo u ovoj situaciji, ne samo danas već godinama unazad. Treba inovirati taj plan. Ali nažalost, politički podobni pokrivaju odgvorna mjesta i na čelu su sekretarijata, a nesposobni su da riješe bilo koji problem“, kaže Hodžić.
On rezignirano konsatuje da ne vidimo kakvu nanosimo životnoj sredini.
“To što danas činimo prokletstvo je za sljedeće generacije. Mora se djelovati odmah i preduzeti sve kako bi se ovakve pojave trajno suzbile. Mora se raditi sa građanima, da se svi uključimo u rješavanje problema. Ovo je nedopustivo”, poručuje Hodžić.
Da ovakve vapaje ne čuju nadležni i da se ovom problemu ne pristupa ozbiljno, govori i činjenica da na sastanku lokalnog Koordinacionog tijela za pripremu sezone, tema divljih deponija u zaledju Velike plaže nije bila na dnevnom redu.
Najjugroženija zona Morskog dobra
Samo par metara iza plaža na kojima se vijore plave zastavice, kao dokaz visokog ekološkog kvaliteta kupališta, zaleđe grca u otpadu. To je ujedno i alternativni, divlji put, koji koristi tokom ljetnjih mjeseci i saobraćajnih gužvi, veliki broj mještana i turista.
Slika je tužna, a u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom kažu da taj problem treba da rješava Opština.
“Shodno zaključenom ugovoru između Opštine Ulcinj i JP Morsko dobro, Opština, odnosno, lokalno komunalno preduzeće je dužno da održava sve nezakupljene djelove morskog dobra, što uključuje zaleđe Velike plaže”, navode u Morskom dobru.
Oni podsjećaju da se, saglasno Zakonu o finansiranju lokalnih samouprava, 50odsto sredstava od zakupa morskog dobra direktno uplaćuje na račun Opštine. Od tog novca, Opština je dužna da brine i o tom dijelu.
Doci ce Beranci da Vam to srede imaju oni iskustva iz Beran sela ….
tar lijepo postavite kamere na skrivena mjesta, a i malo se organizirajte! ne cekajte da vam sve drugi rjesavaju za vas. EU vam takodjer ne ce sve rjesavati za vas, akoprem se tomu nadate. zar je tezko naci nekakovu zabacenu javnu povrsinu u zaledju ulcinja, daleko od vocnjakâ i maslinikâ, i ondje napraviti reciklazno dvoriste? ulcinj se na zalost gusi… Više »