Građani žele jednostavan pristup elektronskim uslugama koje će omogućiti brzu, efikasnu i kvalitetnu komunikaciju s javnom upravom. Marginalizovane grupe kao što su osobe s invaliditetom, samohrani roditelji ili RAE populacija – koji su se do sada susretali s različitim kvalitetom e-usluga i suvišnim, komplikovanim procesima, očekuju smanjenje procedura u kontaktu s javnom administracijom i da ne moraju dva puta da dostavljaju iste podatke – što će doprinijeti unapređenju njihovog privatnog i profesionalnog života.
To je zaključak radionice na kojoj je, u direktnom razgovoru s građanima i u cilju boljeg razumijevanja njhovih očekivanja, potreba i iskustava sa e-uslugama – predstavljen koncept elektronske identifikacije, uz niz prednosti koje pruža elektronska lična karta u smislu pristupa trenutno dostupnim e-uslugama javnog sektora. Prva u nizu radionica, organizovana je u okviru projekta ,,E-usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na COVID-19”, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u saradnji sa Ministarstvom javne uprave.
Vesna Simonović, šefica Odsjeka za portale i servise iz Ministarstva javne uprave, kazala je da će ,,stavovi građana pomoći da nove e-usluge razvijamo prema realnim potrebama društva u cjelini, prilagođavajući ih jedinstvenim iskustvima i potrebama različitih zajednica.’’
“Svim građanima, uprkos njihovim fizičkim ograničenjima, materijalnom statusu i dobi, mora biti omogućeno da koriste prednosti digitalizacije. Posebnu pažnju treba posvetiti pružanju podrške zajednicama koje su najviše izložene riziku od marginalizacije – uključujući pored spomenutih – osoba s invaliditetom, samohranih roditelja i RAE populacije, i starije sugrađane, mlade preduzetnike i žene preduzetnice, te studente koji žive u studentskim domovima. Na taj način širimo mrežu u pogledu digitalne pismenosti, vještina i mogućnosti obuke i zapošljavanja”, kazala je Simonović.
Radovan Popović, v.d. generalni direktor Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, naglasio je da se potrebe svih članova jednog društva bitno razlikuju.
“Ali mogu biti zadovoljene kroz razvoj javnih elektronskih usluga čiji je fokus na korisniku, i MUP će nastaviti da radi na razvoju novih elektronskih usluga, s posebnim osvrtom na ranjive grupe, rekao je Popović.’’
Osobama s invaliditetom, kako se navodi, koje se često suočavaju sa stigmom kao preprekom pri zapošljavanju, ali i u svakodnevnom životu, digitalna ekonomija može ponuditi brojne mogućnosti.
Goran Macanović, izvršni direktor Sveza slijepih Crne Gore očekuje da elektronske usluge ispune standard.
,,Elektronske usluge ispune standard e-pristupačnosti, kako bi korisnici čitača ekrana i osobe sa djelimičnim oštećenjem vida mogle nesmetano da ih koriste. Važno je premostiti jaz u digitalnim vještinama, posebno među našim sugrađanima, kojima je prilikom korišćenja e-servisa, možda potrebna veća podrška nego drugima”, kazao je Macanović.
Savo Knežević, predsjednik Nacionalne asocijacije roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju, očekuje da e-servisi olakšaju svakodnevne obaveze.
,,E-servisi roditeljima olakšaju svakodnevne obaveze, osobito u domenu olakšanog pristupa zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama, bez nepotrebnog gubljenja vremena prilikom zakazivanja, i bez čekanja u redovima. Takođe, neophodno je podići nivo digitalne pismenost svih građana,’’ poručio je Knežević.
Snežana Nikčević iz NVO 35mm, ističe da ,,je jako važno imati konstantnu komunikaciju sa građanima kada je u pitanju korišćenje e-servisa, a takođe i da je od presudne važnosti razvijati saradnju civilnog sektora i javne uprave, jer je samo zajedničkim djelovanjem moguće, na bazi realnih očekivanja građana, razviti servise koje će oni zaista koristiti’’, poručila je Nikčević.
Boris Rebić, projektni menadžer u UNDP-u ističe da ,,ubrzani tempo digitalne transformacije nosi rizik povećanja socijalne isključenosti već ranjivih grupa koje nisu digitalno pismene ili povezane”.
“Osobe s invaliditetom, penzioneri, studenti, žene, drugačije razmišljaju o tehnologiji, ali je perspektiva svih njih važna za razvoj e-servisa kako bismo osigurali da su prednosti digitalnog društva dostupne svima’’, rekao je Rebić.
Iz UNDP-a navode da građanima Crne Gore trenutno je dostupan niz elektronskih usluga, koji pružaju lakši pristup kvalitetnom obrazovanju, olakšano pokretanje i vođenje biznisa, dok će brojni e-servisi u perspektivi, građanima omogućiti da putem interenta plate porez na nepokretnosti, prijave i zakažu termin za vjenčanje (u početku samo na teritoriji Glavnog grada), izvrše uvid u registar novčanih kazni i plaćanja, dok će studenti i đaći moći da se prijave za smještaj u domu.
“Elektronski upis, koji je za sada moguć samo u državnim vaspitno-obrazovnim ustanovama, obuhvatiće i privatne vrtiće i fakultete. To praktično znači da odlasci na šalter neće biti potrebni ili će biti svedeni na minimum”, dodaju iz UNDP.
U planu je održavanje serije javnih radionica namijenjenih svima koji žele da nauče kako da koriste e-usluge.
“Naš je cilj da što većem broju građana skrenemo pažnju na nova rješenja omogućena digitalizacijom, koja će stvoriti jednake uslove i mogućnosti za sve da koriste digitalne javne usluge. Pored ovih radionica i tutorijala sa detaljnim korisničkim uputstvima – operateri će u područnim jedinicama MUP-a, u Bijelom Polju, Pljevljima, Nikšiću, Baru, Herceg Novom i Podgorici građanima pružati podršku da na licu mjesta aktiviraju certificate u elektronskoj ličnoj karti”, zaključili su iz UNDP.
