Društvo

DNK vještačenje moćno oružje, urađeno 70.000 analiza za godinu

Forenzički centar u Danilovgradu na godišnjem nivou u prosjeku ima oko 6.000 predmeta. To je tretiranje preko 20.000 uzoraka, odnosno više od 70.000 istraženih analiza što, ako se podijeli sa oko 50 službenika, jasno govori o količini posla i obimu rada, kazao je u razgovoru za Dnevne novine načelnik Centra Zoran Tomčić, koji je već sedam godina na toj poziciji.

Kako dodaje, Forenzički centar ima desetak razvijenih grupa i svaka daje maksimalan doprinos za ono što se od nje traži, a to je kvalitetno analiziranje i ispitivanje svih materijalnih tragova koji se dopremaju Centar, a koji su dalje potrebni za potrebe policije, tužilaštva i suda.

“Na godišnjem nivou odradimo oko 92 do 93 odsto pristiglih predmeta, odnosno naredbi. Ono što nas najviše opterećuje jeste veliki obim zahtjeva i naredbi koji se odnosi na DNK vještačenje, koje je najsloženije i najkompleksnije i koji se obavlja u više faza. Skoro da za sva krivična djela koja se tiču krađa, manjih krađa, provala, razbojništva, traže se od strane policije i tužilaštva i DNK tumačenja i to nas uveliko opterećuje, a svakako nama su prioriteti pritvorski predmeti, teška krivična djela, djela protiv života i tijela ljudi, koja se tiču postavljanja eksplozivnih naprava, koja potiču iz požara. Jednom riječju, teška krivična djela, koja imaju veći društveni značaj jer izazivaju veću društvenu opasnost”, pojasnio je Tomčić.

Veći dio, odnosno 70 odsto linija rada Centra u Danilovgradu akreditovano je po međunarodnom standardu 17025, a u planu je da se preostalih 30 odsto tokom ove godine akredituje, što će vještačenja izvršena u Forenzičlcom centru učiniti validnima svugdje u svijetu.

To je značajno zbogpovjerenja u rad Centra, a istovremeno j ako vrij edno i za sudove j er advokati ne mogu da dovedu takvo vještačenje u pitanje.

“Talco da ćemo biti jedan od rijetkih centara u ovom dijelu jugoistočne Evrope koji će do kraja 2018. godine imati sve akreditovane grupe. Za sada to imaju jaki evropski centri, ali jugoistočna Evropa nema nijedan centar sa alcreditovanim svim linijama rada. Podsjećam da je 2013. godine od 400 testiranih laboratorija u svijetu, naša DNK laboratorija ušla u 8 odsto najboljih”, kazao je Tomčić.

Dodaje da su najveći potencijal Centra na čijem je čelu izuzetno kvalifilcovani kadrovi, ali i opremu zadnje generacije. Krasi ih i bezbjednost podataka, a u prilog tome govori činjenica da za devet godina koliko postoji Centar, nijedna informacija nije izašla izuzev u pisanoj formi podnosiocima zahtjeva i naredbi policiji, sudu i tužilaštvu.

DNK analiza

Rukovodilac grupe za DNK analize Sandra Kovačević kaže da je novembar 2017. godine bio rekordan mjesec po pitanju pritizanja broja zahtjeva za DNK analizu, lcada je na adresu Forenzičkog došlo 286 zahtjeva. Ističe da je problem u tome što se na DNK analizu dostavljaju sve vrste krivičnih djela.

Kovačević

“Mnoge zemlje u svijetu upravo zbog cijene koštanja DNK vještačenja vrše selekciju i krivičnih dj ela i broj a i smislenosti tragova koja se šalju na DNK vještačenja. Mi smo od 2008. godine, kada smo otvoreni, konstantno vršili aktivnosti na edukaciji i policije i tužilaštva i sudstva kako bismo im predočili koliko su to skupe, složene analize, da bi se izvršila racionalizacija”, kazala je Kovačević.

Dodaje da je problem, uslovno rečeno, u psihološkom smislu, zato što ‘ su analize u potpunosti besplatne za sve instance za koje Centar isključivo radi.

“U potpunosti radimo besplatno, a lead H je nešto besplatno onda se nema baš osjećaja za zahtjeve koji pristižu. Naravno, sve se to dešava iz najbolje namjere da se riješi što veći broj krivičnih djela, jer se shvatilo da je DNK vještačenjejalco moćno oružje u borbi protiv kriminala. Ali ipak mišljenja sam da zbog skupoće, broja zaposlenih ljudi, odnosno onog što je nastalo kao posljedica, to je veliki zaostatak predmeta, treba voditi računa o smislenosti tragova, broju tragova kao i vrsti krivičnih djela koje se dostavljaju”, navela je Kovačević, dodajući da su uspjeli da izdejstvuju da za lakša krivična djela broj uzoraka koji se dostavlja na DNK vještačenje bude manji.

Ipak, broj zahtjeva i dalje je nastao konstantno da se uvećava, pogotovo u posljednje vrijeme radom i aktivnostima Specijalnog državnog tužilaštva.

“Ono što smo postigli sa teškim krađama, naišao je novi posao tako da u suštini nije uspjelo da se smanji nego je faktički još povećan obim rada DNK laboratorije. Svuda u svijetu je standard da se vrši stroga kontrola onoga što se šalje na DNK vještačenje. Jedan jedini uzorak traga koji se obradi od početka do kraja iznosi olco 80 eura našeg troška, nekomercijalnog troška. Broj analiza po jednom predmetu može da se kreće od jedan do 60 tragova”, pojasnila je Kovačević.

Ne baš zanemarljiv dio vremena prođe dole dokazni materijal uđe u laboratoriju. Dokazni materijal mora da se izuzme sa lica mjesta, da se pravilno označi, upakuje, da se napišu zahtjevi koji se dostavljaju u Forenzički.

“Postoje i protokoli kako se to dodjeljuje, a onda se dostavlja linijama rada. Mi paralelno radimo 20 do 30 predmeta, što je jako opterećujuće za vještaka. Takođe, sve za mašinu mora da pripremi čovjek. Mašine zahtijevaju dobro poznavanje. Pored znanja biologije i hemije neophodno je i znanje statistike, engleskog jezika, a tu je i prezentovanje i odbrana vještačenja pred sudom. S jedne strane, taj postupak je sam po sebi dug, a s druge, imamo jako veliki zaostatak. Prioritet u našem radu su pritvorski predmeti i imaju ograničen rok za koje moraju da se završe vještačenja, zatim teška krivična djela, kao i djela iz oblasti požara i eksplozija jednog dana je prijetnja, a drugog dana može biti nešto mnogo krupnije”, navela je Kovačević.

DNK analize sastoje se iz više postupaka, traju dugo za razliku od dugih vještačenja.

Prvi korak, kazala je Kovačević, jeste pregled dokaznog materijala i izuzimanje uzoraka za DNK analizu. Sam taj proces, pošto se radi u sterilnim uslovima i sve se komplet steriliše, dugotrajniji je nego sam uviđaj.

“Nakon toga idu analitičke procedure koje se sastoje iz više korka, a prvi korak je izolacija DNK, potom ide druga analitička procedura kvantifikacija, odnosno utvrđivanje količine DNK, pa treća umnožavanje ciljnih sekvenci DNK, četvrta, kojom se vrši kapilarna elektroforeza, razdvajanje amplifikovanih fragmenata. Zatim, ide unošenje u bazu, statistička interpretacija, pisanje vještačenja, taj proces je jako složen”, navela je Kovačević.

Moć baze

DNK je jako moćno oružje u razrješavanju krivičnih djela, kazala je Kovačević, dodajući da DNK baza, regulisana Zakonom o DNK registru iz 2011, trenutno broji oko 5.000 lica.

“Napominjem da je naša baza kontrolisana zakonom, odnosno ukoliko je nekome uzet uzorak kao građaninu, može da se iskoristi samo za tu svrhu za koju je uzet tada, ali po Zakonu o zaštiti ličnih podataka ne može se koristiti za druge krivične postupke. Baza, iako je mala u odnosu na druge države, svakog mjeseca doprinese razrješavanju krivičnih djela, imamo određen procenat krivičnih djela koja se razriješe samo na osnovu podudaranja iz baze, bez ikakvog operativnog rada policije, dobijemo tragove s lica mjesta, dobijemo DNK profil, ubacimo u bazu da se izvrši provjera sa svim što je u bazi i sa licima i sa tragovima, i dobijemo podudaranje”, navela je Kovačević.

Dodaje da se može desiti da se izvršilac registruje u skladu sa Zakonom o DNK regi stru tek nakon pet, šest godina i da se tada kad se ubaci u bazu izvrši identifikacija.

“Dešavalo se da riješimo razbojništvo iz 2011. godine dobijemo DNK profile, ubaci se u bazu, lice se registruje tek 2016, i percepcija javnosti je da je policija bila spora u rješavanju, a u stvari, to je moć baze. To se odnosi i na daktiloskopsku bazu,jersutoidentifikaciona vještačenja i metode gdje su te baze jako moćno oružje”, pojasnila je Kovačević.

Dodaje da su zaposleni u DNK laboratoriji pod velikim pritiskom, jer kada god se desi neko krivično djelo, sve oči su uprte u DNK laboratoriju, uvijek se jako puno očekuje od DNK.

“Ali mogu da kažem da participacija u razrješavanju krivičnih djela pogotovo u 2017. godini, bila je jako uspješna, da faktički nema teškog ubistva koje je riješeno, a koje je bilo posljedica i ovih kriminalnih obračuna u kojim nije participiralo DNK vještačenje. Posebno doprinosimo djelima koja su jako teška za razrješavanje, a to su djela iz oblasti požara i eksplozija. Naravno, nije moguće uvijek, tu je najmanje materijalnih tragova, ali veliki broj je riješen zahvaljujući DNK vještačenjima”, navela je Kovačević.

Najveći procenat razriješenih krivičnih djela iz baze upravo je, kako dodaje, za djela iz oblasti požara i eksplozija.

“S tim što ta lica nisu registrovana za tu vrstu krivičnog djela, već godinama unazad za mnogo lakše krivično djelo. Baza ima finu ulogu, iako ne baš prijatniu, a to je identifikacija NN leševa i nestalih osoba. Radi se i identifikacija leševa u fazi raspadanja i kada su samo kosti pro. nađene. Tada se vrši identifikacija preko srodnika u našoj laboratoriji. Taj broj nije velik. Rad sa kostima predstavlja daleko najteže DNK analize, najtežu obradu uzorka, kosti se melju, režu. Bitno je da su bliski srodnici živi, srodnici drugog stepena nisu informativni”, kazala je Kovačević.

Imamo izvrstan sistem, naše je samo da radimo

Rukovodilac grupe za daktiloskopska ispitivanja Ivan Vukotić u razgovoru za Dnevne novine je kazao da su u prošloj godini, na liniji rada za identifikaciju tragova papilarnih linija i otisaka papilarnih linija, imali više od 100 identifikacija krivičnih djela i oko 40 za koje su tragovi poticali od oštećenih.

Kolegama sa kojima radi, posao je olakšan jer je u februaru 2017. stari sistem zamijenjen superiornim, trenutno najboljim u svijetu i ima izvanredne rezultate u smislu identifikacije tragova. Na godišnjem nivou ova grupa Forenzičkog centra ima oko 1.200 predmeta.

“Sistem je sada centralizovan i odlično funkcionišemo na taj način. Novi sistem ima radne stanice koje su instalirane na čitavoj teritoriji Crne Gore, a služe za elektronsko uzimanje otisaka papilarnih linija, što znači da u realnom vremenu ako se uzmu otisci u Pljevljima ili Ulcinju, mi automatski dobijamo otiske ovdje u Danilovgradu. To smo napravili iz razloga što država nije velika. Prethodni sistem je funkcionisao tako što smo na više lokacija imali lokalne jedinice koje su imale mogućnost pretrage. Ovo je jedna od najboljih varijanti kako je organizovan posao. Imamo izvrstan sistem, naše je samo da radimo”, kazao je Vukotić.

Kako je pojasnio, posao zaposlenih u toj grupi je da upoređuju trag sa svim otiscima koji postoje u bazi, a sistem ga pretražuje. Na kraju se dobije lista kandidata, a njihov zadatak je da potvrde ili da kažu da se ne radi o identifikaciji.

Send this to a friend