Društvo

Zaštita od požara mora biti briga cijelog društva

Foto: PR Centar

Zaštićena priroda obezbjeđuje veliki broj ekosistemskih usluga neophodnih za život i rad, zbog čega je potrebno više uticati na svijest građana u svim crnogorskim opštinama o značaju zaštite životne sredine i negativnim posljedicama koje uzrokuju pojave požara u šumama.

To je saopšteno na okruglom stolu „Edukacija u funkciji prevencije požara na prostorima nacionalnih parkova“, koji je organizovalo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) u okviru projekta „Mi za prirodu, priroda za nas“, a koji je finansijski podržala Crnogorska nacionalna komisija za UNESCO.

Direktor JPNPCG, Elvir Klica, pojasnio je će se projekat sprovesti u nacionalnim parkovima „Durmitor“ i „Biogradska gora“ u cilju prevencije od požara i jačanja svijesti o značaju zaštite šumskih ekosistema.

“Projektom je predviđena nabavka opreme za prevenciju od požara za ova dva zaštićena područja, organizovanje obuka i radionica za zaposlene u Službama zaštite i štampanje edukativnog materijala namijenjenog posjetiocima nacionalnih parkova”, naveo je Klica.

On je istakao da je zaštita i sprječavanje požara od velikog značaja za nacionalne parkove Crne Gore, a da, kako je pojasnio, ugrožavanje šuma mogu prouzrokovati razni činioci, od kojih ogromne ekološke i ekonomske gubitke nanosi požar.

“U tom pravcu, uloga JPNPCG ne ogleda se samo u očuvanju i unaprjeđivanju vrijednosti nacionalnih parkova, već i u edukaciji ukupne društvene zajednice o značaju njihove zaštite imajući u vidu da nam zaštićena priroda obezbjeđuje veliki broj ekosistemskih usluga neophodnih za život i rad‟, istakao je Klica.

On je ocijenio da zaštićena priroda predstavlja atraktivno mjesto za ljubitelje prirode i turiste više nego ikad usljed, kako je dodao, globalnih prijetnji po životnu sredinu koje su izražene u svim regionima svijeta.

Generalna Direktorica direktorata za zaštitu životne sredine u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ivana Vojinović, kazala je da su na prostoru Crne Gore mogući požari svih razmjera i nivoa.

„Kao rezultat mogućih požara, većih ili manjih razmjera, mogu nastupiti određene posljedice po stanovništvo koje živi i radi u okruženju požara, na spasioce, zaposlene, objekte i infrastrukturu, ali i po čitavu životnu sredinu. Stoga zaštita od požara mora biti briga čitavog društva, jer šuma i šumsko zemljište predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih zemljiša Crne Gore“, poručila je Vojinović.

Ona je pojasnila da šume i šumska zemljišta zahvataju 69 odsto ukupne površine Crne Gore.

Generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Nezir Dacić, istakao je da su šumski resursi jedan od ključnih uslova za opstanak, a rizici od drastičnih šteta po te resurse, kako je kazao, rastu sa sve većim negativnim uticajem klimatskih promjena.

„Požari predstavljaju narastajući problem i opasnost, a edukacija o funkciji prevencije šumskih požara je nešto u šta moramo ulagati sve više. Ne samo u smislu edukacije, već i uključivanjem u međunarodne projekte i regionalne i međunarodne sisteme zaštite od šumskih požara“, rekao je Dacić.

On je pojasnio da su šume u Crnoj Gori, zbog geografske pozicije na Mediteranu i sve izraženijeg uticaja klimstkih pojava, posebno ugrožene.

Dacić je istakao da je edukacija građana od najranijeg doba značajno sredstvo za prevenciju požara.

Generalni Direktor direktorata za vanredne situacije u Ministarstvu unitrašnjih poslova Crne Gore, Mirsad Mulić, kazao je da klimatske promjene i globalno zagrijavanje upozaravaju da moramo biti spremniji za odgovor na prirodne i tehničko-tehnološke katastrofe.

„Šumski požari, pa samim tim i požari u nacionalnim parkovima predstvaljaju realnu opasnost za šume u Crnoj Gori. Mogu se javiti u svim razmjerama, od incidenta do katastrofe. Šumski požari predstavljaju permanentnu opasnost za gubitak šuma i šumskog zemljišta, čineći pritom štete u vidu direktnog gubitna drvne mase, gubitka zaštitne i drugih funkcija šume, kao i ugrožavanje poljoprivrednih kultura, naseljenih mjesta i ljudskih života“, naveo je Mulić.

On je istakao da je prevencija najbolja borba protiv požara.

„Ministarstvo unutrašnjih poslova, kroz aktivnosti Direktorata za vanredne situacije, sprovodi preventivne aktivnosti kroz izradu zakonske legislative i planske dokumentacije, inspekcijski nadzor, edukaciju stanovništa i drugih mjera i radnji koje imaju za cilj sprječavanje šumskih požara“, kazao je Mulić.

On je podsjetio da je taj resor izradio Nacionalni plan zaštite od požara, kao i da je urađeno preko 200 preduzetih planova za zaštitu i spašavanje od požara što predstavlja, kako je ocijenio, dobru osnovu za sprovođenje mjera zaštite i spašavanja od požara.

„Crna Gora ima kapacitete za odgovor na šumske požare koji ne poprime karakter katastrofalnih, ali i u takvim situacijama imamo izgrađen sistem i mehanizme da tražimo pomoć na bileteralnoj osnovi ili na važnim međunarodnim adresama, prije svega mehanizmi za civilnu zaštitu Evropske unije i NATO. Požari u nacionalnim parkovima nisu rijetka pojava, za zaštitu od njih potrebno je sinhronizovana akcija svih nadležnih službi i organa, koji će takođe jačati svoje kapacitete za zaštitu od požara“, poručio je Mulić.

Sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, Milica Nikolić, kazala je da se dio značajnih aktivnosti u okviru projekta sredstava opredijeljena za projekat „Mi za prirodu, priroda za nas“, za koji su opedijeljena sredstva u iznosu od 25 hiljada američkih dolara, sprovode na lokalnom nivou.

„Lokalne zajednice i upravljanje sa lokalnog nivoa je suština svih aktivnosti koje UNESCO tretira kroz svoje programe koji se tiču klimatskih promjena. Smatramo da je ovaj projekat jako važan jer će jačati lokalne kapacitete, a Nacionalni parkovi će jačati svoje kapacitete za upravljanje rizicima“, ocijenila je Nikolić.

Ona je navela da savremeni standardi koje UNESCO implementira sadrže planove upravljanja koji, kako je pojasnila, moraju biti dio menadžer plana bilo kog dobra koje je upisano na UNESCO listu.

Nikolić je poručila da je važno usmjeriti sve raspoložive kapacitete na jačanje međuinstitucionalne saradnje jer je, kako je navela, upravljanje katastrofama nemoguće bez jake i snažne saradnje svih relevantnih institucija.

Stručni saradnik u JPNPCG, Slobodan Stijepović, pojasnio je da su šume u nacionalnim parkovima šume posebne namjene.

„To su šume koje posjeduju posebne prirodne vrijednosti i koriste se za potrebe naučnih istraživanja, odmora i rekreacije, oporavka. Stoga se i upravljanje ovim šumama sprovodi na poseban način. Pod upravljanjem šumama podrazumijeva se unapređenje, korišćenje i prezentacija opštekorisnih funkcija šuma“, naveo je Stijepović.

On je kazao da su sve mjere i aktivnosti koje se sprovode u nacionalnim parkovima Crne Gore usmjerene na očuvanje prirodnog toka razvoja šumskih ekosistema i očuvanje raznovrsnosti biodiverziteta.

On je naveo da JPNPCG u borbi sa šumskim požarima u nacionalnim parkovima preduzima efektivne aktivnosti.

Predstavnik Direktorata za vanredne situacije, Ljuban Tmušić, istakao je potrebu, na osnovu prethodnog iskustva, korišćenja mehanizama međunarodne pomoći za jačanje sistema civilne zastite i prevencije od požara.

Direktor Nacionlanog parka Tara, Dragić Karaklić, rekao je da je kod sprječavanja požara najvažnije njihovo brzo otkrivanje i što kraće vrijeme od otkrivanja požara do dolaska jedinica na lice mjesta.

„Nacionalni park Tara koji ima površinu preko deset hiljada hektara mora imati sopstvenu protivpožarnu jedinicu. Mi smo za sada izgradili dvije osmatračnice, zatim svi ostali vidikovci, koji su posjetiocima raspoloživi, ujedno su i mjesta sa kojih se može vidjeti veći dio Nacionlanog parka. Zatim, imamo aktivna i pasivna dežurstva. U ljetnjim mjescima obavezno su duplirana dežurstva, posebno kada su ekstremne temperature“, objasnio je Karaklić.

On je kazao da uvijek ima nepredviđenih sistuacija.

„Malo je nelogično kada kažemo da je najveći procenat požara u martu, aprilu. Jasno je da je to ljudski faktor“, rekao je Karaklić.

 

Send this to a friend