Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju

Ljetnje računanje vremena završava se u nedjelju, 28. oktobra, u 3 sata ujutro kada će pomjeranjem kazaljki za jedan sat unazad početi zimsko računanje vremena.

Ljetnje računanje vremena počelo je ove godine 25. marta. Računanje vremena pomiče se za jedan sat unazad, tako da se 3 sata i 00 minuta računa kao 2 sata i 00 minuta, odnosno da se kazaljka sata pomakne za jedan sat unatrag.

Zimsko računanje vremena trajaće do 31. marta sljedeće godine.

Ukinuli pomjeranje sata: Još iduće godine i gotovo

Budući da je Evropska komisija u septembru objavila prijedlog da se ukine polugodišnje pomjeranja sata 2019. godine, u martu bi to mnoge zemlje u Evropskojuniji mogle da učine po posljednji put.

Naime, prema prijedlogu Evropske komisije, svaka država članica bi do aprila 2019. trebala da odluči da li namjerava da trajno primijeni  ljetnje ili zimsko računanje vremena kako bi se olakšala tranzicija. Posljednje obavezno pomjeranje sata na ljetnje računanje vremena bilo bi u nedjelju, 31. marta 2019. godine.

Države članice koje se žele vratiti na zimsko računanje vremena mogle bi da naprave još jedno, posljednje polugodišnje pomicanje u nedjelju, 27. oktobra 2019. godine. Nakon tog datuma, polugodišnje promjene više ne bi bile moguće.

Naše tijelo se buni na pomjeranje sata

Još jedan dodatni sat u danu mnogima pričinjava veselje. Neki će ga iskoristiti za duže spavanje, a mladi će moći da ostanu sat duže vani. Ali, svako mijenjanje sata, bilo da se pomjera unazad kao što je slučaj zimi, ili unaprijed u proljeće, izbacuje naše tijelo iz “kolosjeka”. Remeti se naš cirkadijalni ritam.

Slično je kao i kad putujete avionom i mijenjate vremenske zone. Ako letite na istok gubite vrijeme. Isprovocirani raniji odlazak na krevet uzrokovaće poteškoće sa snom i vjerojatno ćete duže biti budni tu noć. Ako letite na zapad, dobićete ekstra sate. Zaspaćete lakše, ali imaćete problema s buđenjem.

Svako od nas drugačije podnosi tu promjenu. Neki će se privknuti lakše, neki teže. U pravilu svima treba otprilike jedan dan da se njihovo tijelo prilagodi na jedan ekstra sat. Ali, neki ljudi posljedice mogu da osjećaju još nedjelju dana.

Nesanica je vrlo česta

Iako se bioritam lakše prilagođava na pomicanje sata unazad nego naprijed, nesanica je i dalje najčešća nuspojava. Te promjene najlakše padaju noćnim pticama koje imaju dodatan sat za svoje noćne aktivnosti, potvrdila su istraživanja.

Praktična primjena zimskog računanja vremena, osim pomjeranja satova, znači i obavezno paljenje svjetla na automobilima.

Moguće su migrene, ali i pojačana osjetljivosti na vremenske prilike

Pomjeranje sata utiče na unutrašnji sat i može poremetiti hormonalnu sliku što pak uzrokuje niz tegoba kao što su bolne migrene, nervoza i depresija. Zbog vraćanja sata unazad ljudi gube energiju i više osjećaju vremenske prilike kao što je jugo.

Šta možete da učinite da se što prije priviknete na tu promjenu?

Cirkadijalni ritam određuje naš unutašnji tjelesni sat, ali na njega utiču i okolina, ponašanje i ljekovi.

Budući da je svjetlo najvažnija karika u našem dnevnom ritmu pokušajte se po danu što više izlažete svjetlu, pogotovo sunčevom. Čim počne da pada mrak svjetlo prigušite. Nije dobro po noći biti izložen jakom svjetlu jer šalje poruku tijelu da biste trebali da budete razbuđeni, umjesto da se ono počne odmarati.

Ako idete po noći u toalet, nemojte da palite jaka i velika svjetla. Pokušajte da osigurate lampicu koja vas neće razbuđivati i ometati već ometen cirkadijalni ritam. Tako biste trebali da omogućite da što bolje pratite prirodni unutrašnji sat. Noć je za odmaranje, a dan za aktivnosti.

Uprkos tome što tijelo zimski prelaz lakše podnosi, valja ga pripremiti na pomjeranjesata. Preporučuje se da izbjegavate teške obroke u večernjim satima kao i alkohol jer remete ritam spavanja i nepovoljno utiču na ravnotežu hormona zbog čega teže spavamo i budimo se.

Tešku hranu treba izbjeći najmanje tri sata prije odlaska na počinak, a kafu popiti najkasnije do pet sati popodne jer bi se u suprotnom mogla javiti nesanica.

Higijena spavanja odnosi se na ono što možete preduzeti da stvorite ugodnu atmosferu za spavanje. To znači da eliminišete kofein i alkohol tu veče, da vježbate par sat prije spavanja, uvedete uspavljujuće rituale poput tople kupke npr., a ako vam to odgovara, možete nositi i masku za oči i čepiće za uši. Takođe, za ovu atmosferu bitno je lijegati i buditi se svaki dan u isto vrijeme.