Poslovne banke u Crnoj Gori ne žele da se odreknu profita ni u okviru vladinog projekta „1.000 plus stanova”. To se može vidjeti u dokumentu pod nazivom Informacija o uspostavljanju poslovne saradnje između komercijalnih banaka i Ministarstva finansija i Ministarstva održivog razvoja i turizma, u cilju realizacije projekta rješavanja stambenih potreba građana po povoljnim uslovima, koji je objavljen prije nekoliko dana na sajtu Vlade, piše Dan.
U dokumentu piše da Vlada ustupa komercijalnim bankama sredstva od 10 miliona eura iz kreditnog aranžmana sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) na period od 20 godina, sa grejs periodom od tri godine, po kamatnoj stopi od 0,00 odsto fiksno godišnje. Sa druge strane, poslovne banke ta ista sredstva će davati građanima u okviru projekta po kamatnoj stopi od 2,99 odsto.
“Javnim pozivom koji je trajao do 7. septembra tekuće godine, između ostalog bilo je definisano da je ukupna vrijednost projekta 20 miliona eura, od kojih 50 odsto iznosa obezbjeđuje država sredstvima zajma kod Banke za razvoj Savjeta Evrope, a 50 odsto iznosa obezbjeđuju komercijalne banke koje prijave učešće u projektu i izuzetno ako građanin korisnik projekta obezbijedi sospstveno učešće u ugovoru o kreditu, učešće komercijalne banke se umađuje za iznos učešća korisnika piše u dokumentu.
Javnim pozivom je takođe bilo definisano da će se dugoročni stambeni krediti dodjeljivati uz fiksnu kamatnu stopu do 2,99 odsto na godišnjem nivou.
“Troškovima obrade kreditnog zahtjeva do 0,3 odsto ukupnog iznosa kredita, periodom otplate do 20 godina i bez obaveznog učešća građanina, korisnika projekta. Ponude za učešće dostavilo je ukupno pet komercijalnih banaka, sa skoro identičnim uslovima za učešće u projektu, koji su dati u javnom pozivu.
Banke koje su se prijavile za učešće u projektu su Crnogorska komercijalna banka, Lovćen banka, NLB banka, Erste banka i Podgorička banka. Nakon razmatranja dostavljenih ponuda projektni odbor za upravljanje projektom 1.000 plus četvrta faza je utvrd io da sve banke koje su dostavile ponudu ispunjavaju us love iz javnog poziva”, piše u vladinom dokumentu.
U informaciji Ministarstvo finansija i Ministarstvo održivog razvoja i turizma navode da su davanjem beskamatnih sredstava omogućili da banke daju građanima niske kamate.
“Vlada je dala značajan doprinos smanjenjem kamatne stope za krajnje korisnike projekta kupce stanova, što predstavlja subvencioniranu kamatnu stopu od strane Vlade Crne Gore, što će biti regulisano posebnim ugovorom o prenosu sredstava, koji će biti Vladi dostavljen na usvajanje nakon okončanja javnog poziva za građane i utvrđivanja ukupno potrebnih sredstava za realizaciju”, navodi se u dokumentu.
Još 400 porodica će riješiti stambeno pitanje
U Informaciji o uspostavljanju poslovne saradnje između komercijalnih banaka i Ministarstva finansija i Ministarstva održivog razvoja i turizma, u cilju realizacije projekta rješavanja stambenih potreba građana po povoljnim uslovima, piše da je u dosadašnjim fazama projekta oko 1.200 domaćinstava riješilo stambeno pitanje.
U prvoj fazi 433, u drugoj 376 i trećoj fazi 377 porodičnih domaćinstava, dok se kroz četvrtu fazu, koja je u procesu realizacije, očekuje da će još oko 400 porodica riješiti stambeno pitanje navodi se u dokumentu.
Uđeš u ovu kombinaciju sa bankom i sledećih par decenija nijednu noć mirno nećeš zaspati…
Povoljnosti su realno gledano bas dobre (ne treba ucesce, kamata solidna za nase trziste, realizacija cjelokupne papirologije na 50% popusta, stanova ima dosta…). Problem su bahati investitori i jos vaznije SLIJEPI NADZOR jer svi fuserisu i prodaju polu zavrsene stanove za veliki iznos novca. To je sistemski problem drzave i nema nikakve veze sa projektom. Ocekivati da jedno ministarstvo bude… Više »
Drzavna Banka za razvoj je rešenje za sve povoljnosti za gradjane
Ma ovo je osmišljeno samo da bi banke zarađivale, banke ulažu pare EU bez kamate, a uzimaju kamatu od građana, pljačka EU i građana aaaaaaaahahahahahahahahahahahahahahahahaha
A dje je sad “narodna” vlada da reaguje i zastiti “svoje” gradjane od ovih nameta?????????????
Korupcija! Usluga gradjevinskim firmama da rasprodaju ono sto ne mogu na slobodnom trzistu.
Decko ovo je usluga bankama a ne gradjevinskim firmama. Neko ti da pare za DZ a ti zaradjujes. Izracunaj kolika je zarada na 10 miliona na 3% kamate na 20 godina. Tako bi i ja mogao da vodim banku. A gradjevinske firme tacnije vecina njih ne zavisi od tih stanova jer su im to zalihe koje ce se kad tad… Više »
Jel ikome u ovoj drzavi jasno da su banke privatne firme. Znaci njen vlasnik ili akcionar ju je isnovao da bi zaradjivao. To nisu drzavna banke pa da dijele novac. Sta ovdje nije jasno? Podjite od sebe i zamislite da ste ulozili silni nivac u biznis i sad treba da ga dijelite.
Narod koji živi od populizma. Inače je sve jasno. Država se na internacionalnom tržištu zaduzuje preko 3,5% a oni bi kredit sa 0% kamate.
Jedno je uloziti silni novac ako je tvoj a drugo tudji koji si dobio na 0% kamate. Ovdje je max kamata trebala da bude 1 do 1.5% jer banke ovdje nemaju nikakvih troskova osim plate ljudima koji obradjuju kredite dok kupci snose sve ostale troskove (provizije, notari, takse itd) zarada banaka zahvaljujuci drzavi je oko 3 miliona i 300 i… Više »
Netačno, najveći rizik im je kreditni rizik, procjena mogucnosti naplate. Najveći izdatak je izdvajanje ispravke vrijednosti i rezervacija za potencijalni kreditni gubitak. Visoka kamata ti sve odražava i cinjenicu da im treba više od 3 godine da se naplate iz kolaterala, i da u CG nemaš uveden lični bankrot, i da se mogu naplatiti samo do pola ličnog primanja. Smijesno… Više »
Zelenaši. Ako klijent obezbijedi učešće, je li kamatna stopa 0%, lupeži?
Banka preuzima na sebe rizik naplate, ko banci može sa garantuje da će klijent moci 30 godina da uredno vraća kredit?! Za taj kredit ide rezervacija koju idmah mora izdvojiti za potencijalni gubitak, koji će uračunati kroz kamatu. Aman ljudi edukujte se!
Koji rizik? stan je po hipotekom, ko bi lud otplacivao 10 god a onda ga vratio banci, rizika nema, ako ne placas rate uzima ti se stan i opet je narod na gubitku.