Crna Gora vino izvozi u 42 države, u njemu uživaju na svim kontinentima, osim u Africi.
U Crnoj Gori na površini od 2850 hektara godišnje 108 vinarija proizvede oko 17 miliona litara vina, od čega izvezu 5,7 miliona litara. Već godinama vino je jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda za izvoz, a udio vina u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda iznosi 25,8 odsto, piše poslovni.hr.
U već dobro utabanim “Vinskim putevima” turisti uživaju u gostoprimstvu crnogorskih vinara, piše u pohvalnom tekstu o crnogorskoj poljoprivredi poslovni.hr. Kako kažu u resornom ministarstvu, od usvajanja Zakona o vinu 2007. godine i definiranja trgovinskih aranžmana s EU potpisivanjem Protokola o vinu, situacija se naglo mijenja jer su crnogorski vinogradari prepoznali šansu za biznis.
“Imamo veliko povećanje novih registrovanih vinarija, od četiri vinarije 2007. godine na 108 vinarija 2019. godine. Značajno je i povećanje obima proizvodnje vina u manjim vinarijama, koje nije vidljivo u globalnom statističkom prikazu sektora zbog dominacije Plantaža. Hobisti koji su prerasli u uspješne preduzetnike daleko od industrijske proizvodnje, ali s istančanim osjećajem za tradiciju, za spoj eno, gastro i kulturnog naslijeđa, koji svojim predanim radom i usavršavanjem u proizvodnji vina doprinose razvoju enoturizma, bogatstvu turističke ponude i širenju vinske kulture”, objašnjava Marija Krstić, načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju i inspekcijski nadzor u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Agrobudžet je usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina, a podržane su za mjere ruralnog razvoja, izravna plaćanja i za mjere zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda. Za sada imaju tri zaštićene oznake porijekla – Podgorička subregija, Crmnica, Ulcinjska subregija i jednu zaštićenu geografsku oznaku Regija Crnogorski bazen Skadarskog jezera. Projekti koji su učvrstili poziciju Crne Gore u vinskom svijetu su “Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore” i “Projekt genetičke identifikacije autohtonih crnogorskih sorti vinove loze”.
Uz Plantaže koje proizvode preko 40 vina i četiri tipa lozove rakije od 28 vinskih sorti grožđa, manje vinarije poput porodične vinarije Kopitović s godišnjom proizvodnjom od 10.000 boca takođe grade vinsku priču Crne Gore.
“Vinariju čini konoba stara oko 300 godina koja je izgrađena u autentičnom stilu pa smo ulagali najviše u adaptaciju i rekonstrukciju, a u planu nam je proširenje kapaciteta podruma i smještajnih kapaciteta. Količine koje imamo plasiramo isključivo na crnogorskom tržištu, ali najavljenim proširenjem planiramo i izvoz. Posjetioci naše vinarije su iz cijelog svijeta, a najčešće iz EU, tačnije skandinavske zemlje, Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Vinarstvo se proširilo u posljednjih pet godina pa je i ponuda crnogorskih vina na tržištu porasla, a država i Ministarstvo poljoprivrede raznim projektima pružaju podršku. Uz regionalizaciju vinogradarskih područja, apliciraćemo i za druge mjere podrške iz Agrobudžeta”, kažu iz Vinarije Kopitović.
Plantaže lider
Plantaže lidersku poziciju u regiji potvrđuju proizvodnjom od oko 22 miliona kilograma vinskog i stlnog grožđa godišnje, kao i godišnjim plasmanom više od 16 miliona flaširanih proizvoda u preko 40 zemalja svijeta.
Njihov vinograd na Ćemovskom polju, deklarisan kao najveći vinograd u jednom kompleksu u Evropi, sa 2310 hektara zasada u jednom komadu i oko 10 miliona čokota vinove loze, koji na više od dvije trećine njeguje autohtone sorte vinove loze, veliki je ponos Crne Gore. Prerada grožđa i proizvodnja vina odvija se u tri vinska podruma ukupnog kapaciteta od oko 330.000 hektolitara, a najveći dio proizvodnje vina odvija se u najmodernijem podrumu.
Najstariji podrum Plantaža, Lješkopolje, renoviran je i pretvoren u podrum za odležavanje specijalnih serija u kojem se danas proizvode najbolja vina iz premium i ultra premium segmenta, a rekonstrukcijom i otvaranjem vinskog podruma Šipčanik 2007. godine otvoreno je novo poglavlje ove vinarije.
Vina Plantaža do sada su osvojila više od 800 nagrada i priznanja na međunarodnim ocjenjivanjima, a prisutni su na svim kontinentima (osim Afrike) i gotovo da nema zemlje u koju ide samo jedna vinska etiketa.
Čak 60 odsto ukupne godišnje proizvodnje realizira se izvan Crne Gore, a ako se uzme u obzir turistička sezona i takozvani tihi izvoz, mogu se pohvaliti da čak 80 odsto godišnje proizvodnje vina konzumiraju strani državljani. Glavna izvozna tržišta Plantaža su zemlje regije, Srbija i BiH, a na trećem mjestu je Kina. Slijede Kosovo, SAD i Hrvatska u koju ide oko 180.000 boca godišnje.
u Crnoj Gori pored plantaža 13 jul ima samo par malih vinarija koje imaju vinograde, vidikovcem vino kao u Španiji i Italiji…Najbolji vinogradi su u Riječkoj nahiji, a sada i njima kvalitet opada jer su počeli da nabavljaju grožđe od srba i makedonaca, a ovo su vidjeli od kolega iz Crmnice koji to godinama rade…Uprava za inspekcijske poslove treba malo… Više »
Cdm govori istinu kao vazda…
U Afriku ni ne znaju sto je vino tako da se to i ne vazi
Ne izmisljajte obrazavi u Evropu nidje ga nema na meniju
I jopet u minus.Kako
Koja zabluda. Ovo bez ako ga ko licno ne donese mimo Balkana ni nema da se nadje bez u nase gasterbajterske radnje. Nijedan glavni lanac marketa ili diskonta pica ga nema nit su ikad culi za plantaze. Toliko o tome 😀
Istina ziva
loša vam je informacija….ja živim u Mozambik u i može se naći, doduše u bidonima svuda.
Sa ovim sto ja imam dobiješ da te svi poštuju i da te vole bog papa. Pa ja. To će dobiti jedna cura.
Mi smo egoisti.
Administratore imam tri đevojke koje su mi drage moram jednu izabrati.
Na cetinje je dobro popit času vina.
I rakiju isto,kad ti prodaju bocu rakije dobiješ peskir uz nju da vezes glavu poslije 3 čaše oćeš da poludiš…
Dom perignon stogodac jagode i šlag preko njih.
Kako ste smijesni… najbolja plantaza a to je agro kombinat 13jul je od bombardovanja do danas izgubulo ko zna koliko para,i upravo zbog bombardovanja. A sada opstina tuzi trazi da se placa renta na njihovom zemljistu. I da ne pricam jos sto sta….😉
Idemo u afriku da sadimo papriku.
Isto kao u staru jugu niksicko pivo zlatnu medalju u pariz i td ja podjem itali france njemacku nidje to pivo nemozes naci sad zivim u u EU to vino je srednja zalost i samo u nekim radnjama koje uvoze svjetska vina se .moze nac a u restorane nema sanse
Pa od 108 vinarija pomenuste dvije. Ima mnogo više od 108 vinarija, ako budem imao resursa napraviću đir i svaku vinariju detaljno opisat. Može Radulović ili neko iz MORTa da me kontaktira da mu razložim ideju. Pozz
pobratime, od 108 vinarija koje je gospođa Marija krstić nabrojala, samo 10 vinarija ima svoje proizvode od svojeg grožđa! a ovih 98 kupuju makedonsko i srbijansko grožđe kvaliteta “0” – nula i tako su postali vinarija. Danas Vinarija kopitović pominje da imaju 10.000 boca, a nemaju 1.000 cokota vinove loze! ali kad ih pitaš dje su vam loze, “kažu, tu… Više »
Prođoh čitavu evropu,bio sam u dosta ,dosta restorana ,kafica tražio sam i nigdje mi niko nije ispunio želju da popijem to crnogorsko vino,prema tome ne lazite narod jer će neko od njih poći negdje pa ve vidjeti da lažete sve…..Crnogorska vina pored španskih i francuskih ,smijesno!!!!
Istina ziva
Sve je to velika zasluga Djoka Rajkovica. Da nije dugo godina bio na celu Olantaza, danas bi meso susili na lozovine.
Blagos Blagos bojim se da će me potisnuti na drugu poziciju.
I onda je zubić vila….
nema dje ga nema