Ekonomija

Crnogorskoj privredi nedostaje povezivanje i sinergija

Drekalović

Crnogorski hotelijeri još uvijek nemaju kvalitetan kadar, a u nadležnom ministarstvu i sektoru za turizam potrebno je da imaju svog predstavnika u cilju bržeg rješavanja aktuelnih problema. To je saopšteno na radnoj skupštini Udruženja hotela Crne Gore – MHA, koja je održana povodom predstavljanja predloga za unapređenje turističke privrede Crne Gore 2021.

Predsjednica Udruženja hotela Crne Gore, Dragica Drekalović, ocijenila je da još uvijek crnogorski hotelijeri nemaju kvalitetan kadar.

„Nemamo ni konobare ni kuvare, iako je Zavod za zapošljavanje uložio velika sredstva za prekvalifikaciju kadrova. Međutim, nama danas i pored svega nedostaje kvalitetan kadar. Imamo desetak doktora nauka neuposlenih, a nemamo onih koji treba da podignu turizam u Crnoj Gori i da ojačaju standarde sa hotelima“, rekla je Drekalović.

Ocijenila je da bi bilo neophodno da u nadležnom ministarstvu i sektoru za turizam bude predstavnik MHA, koji bi, kako je navela, prenosio probleme hotelijera i restoratera u cilju njihovog rješavanja.

„Bez toga mislim da će se svi problemi koje sad imamo i koje smo imali prije 17 godina provlačiti i dalje“, dodala je Drekalović.

Ukazala je da i dalje problem predstavlja podizanje standarda, navodeći da su na tom planu održali mnogo kurseva, dogovarali stručnjake iz inostranstva, ali taj problem se i dalje provlači.

„Puno smo radili na poboljšanju standarda, zajedno sa svim hotelijerima. Uveli smo HACAP. Radili smo i na prepoznavanju turističke destinacije Crne Gore, jer nestankom stare Jugoslavije nestala je Crna Gora i turistička destinacija“, rekla je Drekalović.

Izvršni direktor Udruženja hotela Crne Gore i Zanatske komore Crne Gore Boris Marđonović, rekao je da su u toj asocijaciji, pripremajući se za današnju skupštinu, radili intenzivno sa članovima kako bi vidjeli koji su to gorući problemi koje treba rješavati i kako bi predložili rješenja donosiocima odluka.

„To smo uradili i usaglasili. Imamo zvanične stavove 152 člana MHA. Pored hotelijera, naše udruženje obuhvata i restoratere, turističke agencije, prevoznike i priređivače manifestacija i jedan dio privatnog smještaja“, rekao je Marđonović.

Marđonović

Kazao je da u MHA očekuju da bude sankcionisan svaki neprijavljeni smještaj i objekat koji se nelagalno izdaje i reklamira.

„Takođe, predlažemo da kamatna stopa za kredite državne institucije Investiciono razvojnog fonda bude 0,68 odsto godišnje“, rekao je Marđonović.

V.d. direktor Uprave za inspekcijske poslove, Ilir Harasani, kazao je da je siva ekonomija rana u društvu, navodeći da je zajednički potrebno raditi u cilju njenog suzbijanja.

„U poslednjih dva ipo mjeseca koliko sam ja na funkciji sam tražio izvještaj. Ukupno je bilo 11.287 kontrola koje smo izvršili na osnovu inicijative našeg plana i utvrdili 1.706 nepravilnosti, izrekli 857 kazni i prekršajnih naloga od ukupno 346 hiljada eura“, naveo je Harasani.

Menadžer Sektora rizika Investiciono-razvojnog fonda, Vladislav Dulović, rekao je da je ta institucija podržala u prethodnom periodu u velikoj mjeri podržala sektor turizma i ugostiteljstva, navodeći da tome u prilog govori činjenica da u portfoliu IRF-a preko 30 odsto čine krediti dati ovom sektoru.

„Tokom prethodne godine, oko 40 odsto svih plasmana bankarskog sektora, uključujući IRF, pripao je IRF-u. Mi smo prethodne godine plasirali preko 700 kredita u vrijednosti preko 140 miliona. Za sektor turizma i ugostiteljstvo plasirano je preko 50 miliona, gdje smo imali situaciju da su pojedine poslovne banke potpuno obustavile kreditiranje sektoru turizma“, rekao je Dulović.

Rekao je da su tokom prethodne godine, odobrili preko 88 moratorijuma i preko 200 reprograma, navodeći da kad su u pitanju reprogrami, najzastupljeniji je sektor turizma.

„Kad su u pitanju uslovi koji su kreirani i kamatna stopa od 2,3 do 3,5 odsto godišnje po meni su stimulativne kamate“, kazao je Dulović.

Član MHA i vlasnik hotela u Podgorici Zoran Pavićević rekao je da njegovo preduzeće posluje 11 godina i da je u tom periodu jedina pomoć koju je dobio od države bio kredit u švajcarskim francima.

„U toku prethodnih godina nekoliko puta sam se obratio IRF-u. Nas niko nikad nije uzeo u razmatranje. Mi nismo mogli da dobijemo novac da okrečimo i da promijenimo zavjese. Nismo zadovoljni odnosom države. Bez pomoći države mi ne možemo ništa da uradimo“, istakao je Pavićević.

Član MHA i vlasnik turističke agencije u Budvi, Veselin Ćulafić poručio je da se turizmu se mora pomoći, ali i da nadležni organi treba da pokažu više fleksibilnosti i razumijevanja za probleme koji su svakodnevni.

„U turizmu Crne Gore smo počinjali tri puta sa nulom – zemljotres, ratovi, pandemija. Molim sve inspekcijske službe da malo pokažu razumijevanja. Preventivno djelovati dokle se god može. Ukoliko neko stvarno želi da ponavlja istu grešku, njega treba kazniti, ali ne i onoga kojeg prvi put prekontrolišete pa ima jednu grešku ili nedostatak“, istakao je Ćulafić.

Sjednici skupštine MHA je prisustvovalo 14 članova sa pravom glasa, što nije bilo dovoljno za kvorum, pa su izbori za predsjednika i članove upravnog odbora MHA odloženi za sledeću sjednicu, koja će biti održana za sedam dana.

Send this to a friend