Digitalni euro eliminisao bi rizik, a podstakao razvoj

Digitalni euro, koji bi bio zasnovan na čvrstoj i dobroj regulaciji, podstakao bi tehnološki i ukupni razvoj, onemogućio rizike, falsifikate, brisanje transakcija ili bilo kakvu njihovu promjenu… Digitalna valuta se nameće državama, da ne bi zaostajale u tehnološkom razvitku, da bi zadržale kontrolu i imale infrastrukturnu podršku za dalji razvoj. Širom svijeta, od američkih institucija, preko Australije, Kine do Kanade i Evrope monetarne institucije su posvećene optimalnoj postavci, odnosno rješenju ovog zadatka. To je kazao Pobjedi generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore mr Bratislav Pejaković, komentarišući nedavnu najavu Evropske centralne banke da razmatra uvođenje digitalnog eura.

Digitalni euro, kako je nedavno na Miločerskom razvojnom forumu objasnio guverner dr Radoje Žugić iz crnogorske Centralne banke, ne bi bio zamjena za gotov novac nego komplementaran sa postojećim i ne bi bio kao bitkoin… CBCG, kako su kazali, za sada samo prati ovaj proces koji je inicirala Evropska centralna banka (ECB). Digitalno plaćanje, kako se očekuje, biće tema i na predstojećim godišnjim konsultacijama, jer je ECB pokrenula široku raspravu o uvođenju digitalnog eura.

Pejaković je za Pobjedu kazao da bi, kako je najavljeno, digitalni pilot eura u početku ciljao samo na učesnike iz privatnog finansijskog sektora i ne bi uključivao plaćanja pojedinaca u maloprodaji. Po ovim navodima, digitalna valuta za maloprodajne kupce biće podložna posebnoj predostrožnosti.

“Vođe evropskih institucija su svjesne međunarodnih procesa, i žele biti pripremljeni, ali kao i za svaki proces dinamika je upitna, pa su mišljenja podijeljena – za i protiv. Treba razriješiti političke i pravne implikacije. Centralna banka eurozone ispituje različite mogućnosti za njihove moguće učinke na finansijsku stabilnost. U cilju kvalitetne pripreme javnosti o ideji se razgovara sa građanima, akademskim stručnjacima, finansijskim sektorom i vladama kako bi se procijenile potrebe”, objašnjava generalni sekretar UBCG.

On podsjeća da je predsjednica ECB-a Kristin Lagard nedavno kazala da se Evropljani sve više okreću digitalnom trošenju, štednji i ulaganjima.

Prema ECB-ovom planu, digitalni euro bi za razliku od bitkoina i drugih kriptovaluta bio pod nadzorom Centralne banke.

“Digitalna varijanta zajedničke evropske valute bila bi potom dostupna svim građanima i kompanijama u eurozoni, gdje je digitalni euro zamišljen kao dopuna gotovini, a ne kao zamjena. Dakle, nije ideja da se smanji vrijednost, već da se obezbijedi dodatna vrijednost euru kao valuti, upotrebljivosti uz digitalizovanje eura i korišćenja prednosti pomenutog procesa”, kaže Pejaković.

On ističe da je ključ svih procesa u primjeni blockchain tehnologije.

“Blockchain je baza podataka koja se ne nalazi na jednom mjestu, već je čine manje baze (blokovi) koje su međusobno digitalno povezane. One sadrže informacije o digitalnim transakcijama bilo koje vrste: od vlasničkih listova, katastarskih registracija, preko podataka iz knjige rođenih, do ugovora kojim se regulišu autorska prava”,  ističe on.

Prilikom njihove razmjene nema nikakvog regulatora osim same mreže koja sadrži informacije o svim transakcijama koje su ikada izvedene.

“Za razliku od klasične onlajn baze podataka, blockchain tehnologija omogućava komunikaciju sa više računara (servera) između kojih se transakcija obavlja). Bilo koja promjena podataka o transakcijama, uključujući njihovo brisanje, dodavanje i bilo koji drugi vid falsifikovanja, nije moguća. Kvalitet sistema koji se bazira na nepromjenljivosti informacija je ono što daje upotrebljivost blokchaina i to ne samo u finansijskoj sferi već generalno u ekonomiji, administraciji, zdravstvu”, kaže Pejaković.

Primjena ove tehnologije, dodaje on, nije jedino i isključivo pravo države. Razne firme, podsjeća Pejaković, nastoje da blockchain primjene na svoje poslovanje, i to je problematika koja se sada tretira širom planete.

Svjetski digitalni džinovi, od Majkrosofta, Fejsbuka, Guglaa, do Amazona bave se, dodaje on, razvojem platnih sistema i valuta. Podsjeća da je odgovor Centralne banke Francuske bio decidan da bi prihvatanje valuta poput Fejsbukove Libre uključivalo ogromne rizike koji nikako nijesu prihvatljivi jer bi ugrozili monetarni suverenitet eura. Ranije su Francuzi najavili razvoj digitalne valute Centralne banke (CBDC) koja će pilotirati za finansijske institucije.

Pejaković kaže da je za digitalne valute, među kojima je bitkoin najpoznatiji, ključno da nema podlogu za vrijednost kao važeće valute, niti regulaciju.

“Istina, to se smatra za prednost u jednom dijelu, ali kako nije regulisan niti institucionalno prihvaćen, upitan je njegov opstanak kada krenu državni projekti. Sa druge strane, bitkoin je prihvaćen širom svijeta, a snažnu podršku je imao septembra 2019. godine kada je Luksemburška filijala jedne od najvećih revizorskih kuća prihvatila kao platežno sredstvo, tvrdeći da žele da udovolje potrebama klijenata i podrže rastući nacionalni kripto-eko sistem. U saopštenju su bitkoin nazvali prvim mehanizmom P2P plaćanja koji ne može biti ugrožen i zasnovan je na decentralizovanom modelu povjerenja”, navodi generalni sekretar UBCG.

Dodaje da ima projekcija da će bitkoin opet rasti, jer do danas je na tržištu 90 odsto, od konačnih 21 miliona bitkoina.

“Ograničena količina jedan je od najvažnijih faktora rasta vrijednosti kriptovaluta. Važna vijest bila je i da će PayPal ući na tržište kriptovaluta jer će svojim korisnicima (njih 346 miliona) omogućiti trgovinu kriptovalutama. Kod neregulisanih i nekontrolisanih procesa, najvažniji je marketing, tako da i ovdje rizik preuzimaju sami učesnici, jer u slučaju pronevjere, prevare nemate se kome obratiti”, upozorava Pejaković.

Tips – brz prenos novca

Pejaković kaže da informacija o razvoju tehnologije pod nazivom Target Instant Payment Settlement – skraćeno ,,Tips“ pokazuje koliku pažnju Evropska centralna banka posvećuje platnom prometu.

“Tips omogućava kompanijama i privatnim kupcima da u roku od nekoliko sekundi 24/7 prebace novac primatelju putem svoje banke. Do sada je dozvoljavana obrada transfera u eurima. Obrada plaćanja recimo u švedskim krunama trebala bi započeti od maja 2022. godine. Sa Tips-om u platnom prometu, Evropa želi postati nezavisnija od stranih pružalaca usluga kao što su Visa i Mastercard”, objašnjava generalni sekretar UBCG.

Što se tiče rješenja za digitalno plaćanje, američke tehnološke grupe Gugl, Fejsbuk i Apple, dodaje Pejaković, takođe napreduju sa svojim rješenjima, a na tržište ulaze i kineski dobavljači poput Alibabe.